Razlike između izmjena na stranici "Atomsko bombardiranje Hiroshime i Nagasakija"

nema sažetka uređivanja
[[Datoteka:Japan map hiroshima nagasaki.png|desno|250px|mini|Karta bombardiranja]]
 
'''Atomsko bombardiranje japanskih gradova Hiroshime i Nagasakija''' dogodilo se 6. i [[9. 8.|9. kolovoza]] [[1945]]. Oni su bili odobreni od predsjednika [[Harry S. Truman|Harrya S. Trumana]] i izvedeni od [[sjedinjene Američke Države|američkih]] vojnih aviona. To je bilo prvi put u povijesti da je nuklearno oružje upotrijebljeno u ratu. Sam čin i danas je kontroverzan, makar je s njime završen [[Drugi svjetski rat]].<ref name="nuclear power">{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/history/worldwars/wwtwo/nuclear_01.shtml|author=Duncan Anderson|publisher=BBC History|title=Nuclear Power: The End of the War Against Japan|date=17. veljače 2011|accessdate=21. listopada 2012}}</ref><ref name="for first time">{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2010/08/07/world/asia/07japan.html?_r=0|author=Martin Fackler|publisher=New York Times|title=At Hiroshima Ceremony, a First for a U.S. Envoy|date=6. kolovoza 2010|accessdate=21. listopada 2012}}</ref>
 
== Uvod ==
 
Nakon kapitulacije Njemačke i Italije, [[Japan]] je ostao jedina država Osovinskog Sporazuma koja se je nastavila boriti u Drugom svjetskom ratu i planirati daljnja imperijalna osvajanja, makar su gotovo 60 % njenih velikih gradova bili uništeni. U lipnju [[1945]]. američki je '''Interim Committee''' predložio upotrebu netom usavršenog atomskog oružja protiv japanske vojne industrije. Uz to, samo pri osvajanju japanskog otoka '''Okinawe''' poginulo je oko 12.500 Savezničkih vojnika, a na cijelom bojištu na području [[Tihi ocean|Tihog oceana]] više od njih 70.000. To brojke su sve više uznemiravale američku javnost koja nije znala koliko dugo će još rat trajati te koliki će biti Saveznički gubici ako [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] odluči izvesti invaziju na Japan. [[16. 7.|16. srpnja]] 1945. po prvi puta je uspješno isprobirana atomska bomba u pustinji '''New Mexico'''. [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] je predložio japanskoj vladi kapitulaciju, no ona nije pristala, na što je Truman naredio upotrebu atomske bombe i prepustio generalu Carlu Spaatzu da sam izabere ciljeve. Iako su neki dužnosnici nagovarali Trumana da baci atomsku bombu na nenaseljeno područje, kako bi pokazao Japancima koliko je smrtonosno to novo oružje, drugi su od njega tražili da bomba bude bačena bez upozorenja na neki grad.<ref name="nuclear power"/>
 
== Bombardiranja ==
 
[[Datoteka:Atomic cloud over Hiroshima.jpg|lijevo|200px|mini|Ekspolzija iznad Hiroshime]]
 
[[Hiroshima]] je bio jedan od malobrojnih gradova koji ostali pošteđeni bombardiranja konvencionalnim oružjem. No bili su predloženi i drugi ciljevi; [[Kjoto|Kyoto]], [[Jokohama|Yokohama]], Niigata pa čak i carska palača u [[Tokijo|Tokyu]]. Hiroshima, koja je tada brojala 255.000 stanovnika, je bila glavni stožer generala Hata Shunrokua koji je bio zadužen za obranu južnog dijela države, no većina stanovništva su bili civili. [[31. 7.|31. srpnja]] SAD je pripremio uransku bombu „''Little Boy''“, tešku 4 tone i dugu 3 metra. Sa malog zapadnopacifičkog otoka Tinianu [[6. 8.|6. kolovoza]] [[1945]]., u 2.45 ujutro, u pratnji još dvaju bombadera B-29 koji su bili opremljeni uređajima za bilježenje, fotoaparatima i kamerama, poletio je bombarder nazvan '''Enola Gay'''. Umjesto uobičajenog tereta konvencionalnih bombi i oružja, u svom spremištu nosio je samo jednu bombu od 4,4 tone.<ref name="na današnji dan">{{cite news|url=http://www.dnevno.hr/ekalendar/na_danasnji_dan/bacena_atomska_bomba_na_hirosimu__1945/911652.html|author=Dnevno|publisher=dnevno.hr|title=Bačena atomska bomba na Hirošimu|date=5. kolovoza 2012|accessdate=21. listopada 2012}}</ref> Odredište ovih aviona bila ja Hirošima udaljena šest sati leta.
 
 
== Rezultati ==
 
[[Datoteka:Nagasaki 1945 - Before and after (adjusted).jpg|lijevo|200px|mini|Zrakoplovni snimak Nagasakija prije i nakon bombardiranja]]
Kako bi spriječio i potencijalno treće bombardiranje, Japan se odlučio za bezuvjetnu kapitulaciju čime je i završen 2. svjetski rat. Procjenjuje se da je od eksplozije i udarnog vala poginulo najmanje 78.000 ljudi. Crne kišne kapi koje su kasnije padale i nosile radijaciju, odnijele su još života. Prema procjenama Japana iz [[1968]]., 250.000 stanovnika Hirošime umrlo je odmah nakon eksplozije ili u roku od pet godina od bolesti uzrokovanih radijacijom. Mnogi od preživjelih su kasnije umirali ili još umiru od posljedica bombardiranja, kao što su rak i leukemija, tako da nitko sa sigurnošću ne zna koliko je žrtava odnijelo bacanje atomske bombe
 
== Debata o ispravnosti bombardiranja ==
 
=== Za ===
 
Američki službeni stav glasi da je do atomskog bombardiranja moralo doći jer bi posljedice invazije na Japan uzela prevelike žrtve.
 
 
=== Protiv ===
 
[[Datoteka:B-29 Enola Gay w Crews.jpg|desno|200px|mini|Posada aviona Enola Gay 1945.]]
 
Neki kritičari takođe tvrde da ni iz vojno-strategijskog pogleda nije bilo razloga za upotrebu atomskih bombi. Velika bombardiranja i razaranja japanskih gradova su već bila uništila njihovu vojnu industriju i prehrambenu proizvodnju do te mjere da su bili u kritičnom stanju. Na to se mora dodati sovjetsko proglašenje rata Japanu; pitanje nije bilo da li su Japanci spremni na nastavak ratovanja - oni više nisu mogli ratovati zbog nedostataka oružja i prehrane.