Pomrčina Sunca – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
poboljsavanje teksta
Red 1:
[[Datoteka:Solar_eclipse_1999_4_NR.jpg|mini|desno|300px|Pomrčina Sunca [[11. kolovoza]] [[1999.]].]]
 
'''Pomrčina Mjau'''
'''Pomrčina Sunca''' nastaje kada se [[Mjesec]] ispriječi između [[Sunce|Sunca]] i [[Zemlja|Zemlje]], pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce. Mjesec je tada u fazi [[mlađak]]a, a Sunce se može nalaziti do 16,5° s jedne ili druge strane uzlaznog ili silaznoga [[Mjesečevi čvorovi|Mjesečeva čvora]]. Luk od 33° pokraj čvora Sunce prolazi za 34 dana, a Mjesec tada može dva puta doći u fazu mlađaka (svakih 29.53 [[dan]]a). U jednoj [[godina|godini]] moraju biti barem dvije pomrčine Sunca, a najviše ih može biti pet, ako se prva dogodi početkom siječnja, a peta krajem prosinca. Linija čvorova zakreće se retrogradno za 19,3° godišnje, pa Sunce kroz isti čvor prolazi nakon 346.62 dana ('''eklipsna''' ili '''drakonistička godina''').
 
'''Pomrčina Sunca''' nastaje kada se [[Mjesec]] ispriječi između [[Sunce|Sunca]] i [[Zemlja|Zemlje]], pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce. Mjesec je tada u fazi [[mlađak]]a, a Sunce se može nalaziti do 16,5° s jedne ili druge strane uzlaznog ili silaznoga [[Mjesečevi čvorovi|Mjesečeva čvora]]. Luk od 33° pokraj čvora Sunce prolazi za 34 dana, a Mjesec tada može dva puta doći u fazu mlađaka (svakih 29.53 [[dan]]a). U jednoj [[godina|godini]] moraju biti barem dvije pomrčine Sunca, a najviše ih može biti pet, ako se prva dogodi početkom siječnja, a peta krajem prosinca. Linija čvorova zakreće se retrogradno za 19,3° godišnje, pa Sunce kroz isti čvor prolazi nakon 346.62 dana ('''eklipsna''' ili '''drakonistička godina''').
 
Pomrčina Sunca može biti '''potpuna''' (totalna), '''prstenasta''' (anularna), '''djelomična''' (parcijalna) i '''hibridna''' (kada se u središnjoj fazi pomrčine zapaža kao potpuna, a izvan središnje faze kao prstenasta). Različite vrste pomrčina nastaju jer je staza Mjeseca [[elipsa|eliptična]]. Kada je Mjesec udaljeniji, ne zaklanja cijeli Sunčev disk i zapaža se prstenasta pomrčina, a kada je Mjesec bliže, može potpuno zakloniti Sunce i nastupa potpuna pomrčina. Pomrčina Sunca opaža se s malenoga dijela Zemlje. Zbog okretanja Zemlje, Mjesečeva sjena prelazi po Zemljinoj površini od zapada prema istoku, pa se potpuna pomrčina vidi s uskoga pojasa ('''zone totaliteta'''). Sjena nije šira od 270 [[kilometar]]a i putuje brzinom od 1 [[Metar u sekundi|km/s]], pa potpuna pomrčina u nekoj točki Zemlje traje najviše 3 [[minuta|minute]] 31 [[sekunda|sekundi]]. Pri potpunoj pomrčini zbivaju se četiri dodira: rub Mjeseca nailazi na rub Sunca, napredujući rub Mjeseca stiže do suprotnoga Sunčeva ruba, zalazni Mjesečev rub dotiče početni rub Sunca, Mjesec napušta Sunce; od prvoga do četvrtoga dodira mogu proći do 3 [[sat]]a. Potpuna pomrčina Sunca na nekome mjestu Zemljine površine javlja se u prosjeku svakih 400 godina. Posljednja potpuna pomrčina Sunca, vidljiva iz [[Hrvatska|Hrvatske]], zbila se 15. veljače 1961., a sljedeći će se put zbiti 3. rujna 2081. <ref> '''pomrčina''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=49381] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>