Leontina Kraus – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 54:
 
== Biografija ==
Leontina Kraus je rođena 16. 4. 1881 godine u selu [[Pišćanovec]] kod Varaždina, u porodici Josipa i Henrijete Kraus. Josip Kraus je bio [[Židovi u Hrvatskoj|Židov]] koji se kasnije u životu (''[[1884]]'') preobratio na [[katoličanstvo]], a Henrijeta Kraus se deklarirala kao [[Hrvati]]ca rodom iz [[Podunavski Nemci|njemačke]] porodice u [[Beč]]u. Leontina je krštena rimokatoličkoj crkvi. Kao šestogodišnje djete upućena je od strane svojih roditelja u rimokatolički [[samostan]] reda [[Uršulinke|Uršulinki]] u Pišćanovcu, a kasnije je prešla u samostan [[Milosrdne sestre svetoga Križa|Milosrdnih sestara]] u [[Zagreb]]u gdje je i završila učiteljsku školu. Tokom daljeg života odbacila je od sebe svako osjećanje za vjeru, i osporavala je pravo na postojanje bilo koje vjeroispovjesti. Leontina je vjerovala da je [[Komunizam|komunističko]] uređenje u [[Svijet]]u jedino koje može da pruži ljudima ravnopravnost i ista prava na život. U tom svom vjerovanju potencirana je i time što je zaključila da u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] vodeće državničke ličnosti ne vode pravu narodnu politiku u cilju poboljšanja životnih uvjeta, već grabe samo za svoje osobne interese. Leontina je radila kao učiteljica, te je disciplinski kažnjena sa penzionisanjem i doumanjenjem prinadležnosti za 50 posto zbog odricanja poslušnosti pretpostavljenim školskim starješinama ­jer nije htjela voditi školsku djecu u [[Crkva|crkvu]]. Do početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Kraljevine Jugoslavije]] živjela je u [[Beograd]]u kao penzionerka. Tokom [[1942]] godine uputila je nekoliko otvorenih pisama predsjedniku [[Nedićeva Srbija|srpske]] [[Kvisling|kvinsliške]] vlade [[Milan Nedić|Milanu Nediću]], u kojima je iskazala gnušanje prema njegovim postupcima. U jednom od pisama je tražila da u zamjenu za nju, puste najmlađeg logoraša osuđenog na smrt. Poslije nekoliko pisama, Leontina je 17. 12. 1942 godine bila uhapšena i potom zatvorena u Banjički logor. Tokom saslušanja, tražila je da se u njenom dosjeu pod stavkom nacionalnost navede [[Srbi|Srpkinja]]. Bila je označena drugom kategorijom zatvorenika, a odlukom upravnika logora [[Svetozar Vujković|Svetozara Vujkovića]] bila je prebačena u prvu kategoriju. Poslije nekoliko mjeseci mučnog životarenja u logoru, u zoru 7. 6. 1943 godine Leontina Kraus je streljana u Jajincima.<ref name="rh"/><ref name="yp"/>
 
U znak sjećanja na nju jedna ulica u beogradskom naselju Banjica nosi naziv "Učiteljice Leontine Kraus".