Razlike između izmjena na stranici "Šijitizam"

Dodano 9 bajtova ,  prije 6 godina
m/м
Vraćene izmjene 178.149.238.77 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Orijentolog
m/м (Vraćene izmjene 178.149.238.77 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Orijentolog)
Šiiti veruju da je Ali direktni nasljednik i vođa svih muslimana poslije Muhamedove smrti. [[Suniti]] veruju da je Abu Bekr, prvi kalif poslije Muhameda, dobio zahtjev za vođu nad muslimanima. Razlika u mišljenju koja se dogodila [[632.]] godine i taj događaj je oštro podijelio ove dve muslimanske [[tradicija|tradicije]] u mnogim njihovim vjerovanjima. Tako npr. šiiti za razliku od sunita nemaju strogu zabranu likovnog prekazivanja Božjeg poslanika Muhameda.
 
Za razliku od sunita, šiiti smatraju da je [[Kuran]] nepotpunisključiva osnova vere. Riječ Kurana je večni izraz božanstva, a njena povremena objava vezana je za Bogom odabrane nositelje (imame). Dok je u sunitskom islamu osnova vere suglasnost zajednice s tradicionalnim uzorima, dotle su u ši'i nositelji vjerskog autoriteta imami, u kojima se neprestano preporađa svjetlosna jezgra božanske prirode. Prema ortodoksnoj šii ta se inkarnacija (arap: ''hulul'') prenosi u porodici Muhamedovih, odnosno Alijevih potomaka do dvanaestog koljena. Svaki je imam duhovni vođa svoga vremena, ravan Muhamedu. Tko ga ne prepozna, umire u tami i [[grijeh]]u.
 
Vjera u neprekidnost božanskih inkarnacija otvara šira područja mašti i spekulaciji nego sunitski tradicionalizam. Zato su u šiitske sekte lakše prodirali strani kulturni uticaji, među kojima prvenstveno indo-iranski [[misticizam]]. Šiiti se od sunita razlikuju po tome, što imaju male razlike u pranju prije ulaska u [[džamija|džamiju]] i pokretima tekom molitve, no, suniti i šiiti mogu da se mole u istoj džamiji.