Prilog (gramatika) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 2 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q380057 (translate me)
dodana slika i reference
Red 1:
'''Prilozi''' su nepromjenjive [[riječ]]i koje obično stoje uz [[glagol]]e određujući glagolsku radnju po mjestu, vremenu, načinu, uzroku ili količini.<ref>{{cite journal|last=Grickat |first=Irena |authorlink=Irena Grickat Radulović |title=O prilozima u srpskohrvatskoj lingvističkoj nauci |journal=Južnoslovenski filolog |volume=39 |pages=1–41 |year=1983 |issn=0350-185X |location=Beograd |id={{ZDB (DE)|411495-4}}}} {{COBISS-Sr|ID=520197220}}.</ref> Mogu stajati i uz [[pridjev]]e (''jako drag''), druge priloge (''vrlo rado'') i [[imenice]] (''malo vode'').
'''Prilozi''' su nepromijenjiva vrsta [[riječ]]i koje se najčešće prilaže ispred [[glagol]]a.
 
[[Datoteka:Frequency of relativizers.jpg|mini|295px|Iz [[Tortni grafikon|grafikona]] se vidi da su prilozi ''kad'', ''gdje'' i ''kako'' među [[riječ]]ima koje najčešće uvode [[Relativna rečenica|relativnu rečenicu]]]]Prilozi određuju glagolsku radnju po vremenu, mjestu, načinu, količini ili uzroku. Koriste se i za izražavanje pitanja.<ref>{{cite book|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |editor1-last=Okuka |editor1-first=Miloš |editor2-last=Schweier |editor2-first=Ulrich |title=Germano-Slavistische Beiträge: Festschrift für Peter Rehder zum 65. Geburtstag |series=Die Welt der Slaven, Sammelbände - Sborniki, Band 21 |publisher=Otto Sagner |pages=113 |chapter=Prilozi ''gd(j)e, kamo, kuda'' |chapterurl=http://bib.irb.hr/datoteka/426607.PRILOZI_GDJE_KAMO_KUD.PDF |location=München |year=2004 |isbn=3-87690-874-4 |accessdate=2016-03-30}} <small>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=426607 (CROSBI)]</small>.</ref> A mogu uvoditi i odnosne ili [[Relativna rečenica|relativne rečenice]].<ref>{{Cite book|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić | title=Relativna rečenica |url=http://bib.irb.hr/datoteka/426507.Kordic_Relativna_recenica.pdf |series=Znanstvena biblioteka Hrvatskog filološkog društva 25 |location=Zagreb | publisher=[[Matica hrvatska]] i Hrvatsko filološko društvo |year=1995 |pages=225–259 |isbn=953-6050-04-8 |lccn=97154457 |ol=2863536W |oclc=37606491 |accessdate=2009-10-13}} {{CROLIB|ID=D1960119011}}. {{COBISS-Sr|ID=110665484}}. {{GISKO|ID=D1960514001}}. <small>[http://www.cobiss.ba/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=cobib&rid=7094534 (COBISS-BH)]</small>. {{COBISS-Sl|ID=1484898}}. <small>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=426507 (CROSBI)]</small>.</ref> U rečenici imaju službu priloških (glagolskih) odredbi. Mogu imati komparaciju. To su najčešće prilozi za način koji imaju isti oblik kao i pridjevi srednjeg roda, npr. ''Lijepo'' (pridjev) ''dijete lijepo'' (prilog) ''pjeva''.
 
== Porijeklo priloga ==
* Od imenica – najčešće prilozi za vrijeme: ''zimi, ljeti, danju, noću, zimus, ljetos, večeras, sinoć, sutra; neki prilozi za način: kradom, krišom, silom, trkom...''
* Od pridjeva – najčešće za način: ''brzo, ludo, glupo, mirno, naglo, hrabro...'' (gotovo od svakog opisnog pridjeva se može napraviti odgovarajući prilog).
* Zamjeničkim osnovama su motivisani prilozi za mjesto – ''ovdje, ovamo, tu, tamo, ondje'';<ref>{{cite journal|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Prilozi ''ovd(j)e/tu/ond(j)e, ovamo/tamo/onamo, ovuda/tuda/onuda'' |journal=Južnoslovenski filolog |volume=59 |pages=81 |year=2003 |issn=0350-185X |oclc=4634442433 |url=http://bib.irb.hr/datoteka/430250.PRILOZI_OVDJE-TU-ONDJE.PDF |location=Beograd |accessdate=2007-08-16 |id={{ZDB (DE)|411495-4}}}} {{COBISS-Sr|ID=112397580}}. <small>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=430250 (CROSBI)]</small>.</ref> za vrijeme: ''tada, onda; za količinu: ovoliko, toliko, onoliko, koliko; za način: ovako, tako, onako...'' Ovi prilozi se nazivaju [[zamjenice|zamjeničkima]].
* Od brojeva – prilozi za vrijeme i način: ''jednom, jedanput, dvaput, jednostruko, dvostruko, višestruko...''
* Od glagolskih osnova– za način: ''šutke, ležećke...''
* Mogu biti izvedeni od drugih priloga: ''natrag – natraške, naopako – naopačke''. Postoje i složeni prilozi koji se često grade od [[Prijedlog (gramatika)|prijedlog]]a i priloga, npr. ''Otuda, odozgo, nadesno, preksinoć, prekosutra, unazad, popreko...''
 
== Vremenski prilozi ==
 
<br />
Pitanja: '''kada? otkada? dokada?'''
 
 
* kada?
:''danas, večeras, juče, sinoć, preksinoć, danas, sutra, preksutra, ljetos, proljetos, jesenas, zimus, obdan,odmah, smjesta, sada, tada, onda, ikada, nikada, nekada, ponekad, katkad, uvijek, svagda, često, rijetko, rano, kasno, prije, poslije, potom, nedavno, skoro, uskoro, napokon...''
Linija 19 ⟶ 24:
 
== Mjesni prilozi ==
 
<br />
Pitanja: '''gdje? kamo? kuda? odakle? dokle? otkuda? dokud?'''
 
 
* gdje?
:''ovdje, tu, ondje, negdje, igdje, nigdje, onegdje, gore, dolje, unutra, vani, sprijeda, straga..."
Linija 38 ⟶ 40:
* dokle? dokud?
:''donekle, dovle, dotle, donle''
 
 
 
== Uzročni prilozi ==
 
<br />
Pitanja: '''zašto? zbog čega?'''
 
 
* zašto? zbog čega?
:''zato, stoga''
 
 
 
== Posljedični prilozi ==
 
<br />
Pitanja: '''s kojom posljedicom/ishodom?'''
 
 
* s kojom posljedicom?
:''uzalud, uzaman, utaman''
 
 
 
== Količinski prilozi ==
 
<br />
Pitanja: '''koliko? koliko puta?'''
 
 
* koliko?
:''ovoliko, toliko, onoliko, nekoliko, malo, premalo, više, manje, dosta, odveć, opet, još, malo, sasvim, potpuno, previše''
Linija 74 ⟶ 61:
* koliko puta?
:''jedanout, dvaput, triput, stoput''
 
 
 
== Načinski prilozi ==
 
<br />
Pitanja: '''kako? na koji način?'''
 
 
* kako?
:''ovako, onako, tako, nikako, nekako, ikako, svakojako, jedva, svejedno, odjednom, sjedećke, ležećke, potrbuške, naglas, napamet, nabolje, kriomice...''<ref>{{cite book|last=Ristić |first=Stana |title=Načinski prilozi u savremenom srpskohrvatskom književnom jeziku : leksičko-gramatički pristup |series=Biblioteka Južnoslovenskog filologa. Nova serija ; knj. 9 |publisher=Institut za srpskohrvatski jezik |pages=172 |location=Beograd |year=1990 |isbn= |oclc=28962425 |accessdate=2016-03-30}} {{COBISS-Sr|ID=123023623}}.</ref>
 
Načinski prilozi mogu nastati i od [[pridjevi|pridjeva]]:
Linija 91 ⟶ 73:
Za razliku od pridjeva, odgovaraju na pitanje ''kako?'', a ne ''kakav?''
 
== Vanjske povezniceIzvori ==
{{reflist}}
 
* [http://stitch.blog.hr/arhiva-2004-12.2.html#119092 Pravilna uporaba vremenskih priloga]
 
{{Vrste riječi}}