Kontinentalna filozofija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
 
Red 19:
Budući da institucionalni temelji "kontinentalne filozofije" u mnogim slučajevima drektno proizlaze iz onih od strane [[fenomenologija|fenomenologije]] [[Edmund Husserl]] je uvijek bio kanonska figura kontinentalne filozofije. Bez obzira na to, Husserl je i poštovan predmet istraživanja u analitičkoj tradiciji. Husserlov pojam [[noema|noeme]] (nepsihološki sadržaj misli), njegova korespondencija sa Gottlobom Fregeom i njegovo istraživanje prirode logike nastavljaju stvarati interes među analitičkim filozofima.
 
Osobito polemički prikaz nekih razlika između "analitičkog" i "kontinentalnog" stila filozofije može se naći u "Eliminacija metafizike kroz logičku analizu teksta" [[Rudolf Carnap|Rudolfa Carnapa]] gdje stoji da da Heideggerovo predavanje "Što je metafizika?" krši logičku sintaksu da stvori besmislene pseudoizjave. Sa dolaskom [[Adolf Hitler|Hitlera]] na vlast mnogi njemački filozofi, osobito oni židovskog porijekla ili ljevičarskih političkih simpatija (kao mnogi iz [[Bečki krug|Bečkog kruga]] i [[FrankfurtsaFrankfurtska škola|Frankfurtske škole]], pobjegli su u Englesku, SAD ili Sovjetski Savez. Oni filozofi koji su ostali - ako su ostali u akademiji uopće - morali su se pomiriti sa [[nacizam|nacističkom]] kontrolom sveučilišta. Ostali kao [[Martin Heidegger]], jedan od najpoznatijih filozofa koji su ostali u [[Njemačka|Njemačkoj]], entuzijastično su prihvatili nacizam.
 
Prije i poslije drugog svjetskog rata bio je proraslo zanimanje za njemačku filozofiju u [[francuska|Francuskoj]]. Uloga [[Komunistička partija Francuske|Francuske komunističke partije]] u oslobađanju Francuske je značilo da je postala, za kratko vrijeme, vodeći politički pokret u zemlji. Interes u komunizam se preveo u interes za Marx i Hegela koji su po prvi put bili proučavani detaljno u konzervativnom francuskom sveučilišnom sistemu. Dodatno, postojao je veliki trend prema idejama Husserla i njegovog bivšeg asistenta Heideggera. Najvažniji u popularizaciji fenomenologije je bio pisac i filozof [[Jean-Paul Sartre]] koji je zvao svoju filozofiju [[egzistencijalizam]].