Srpski jezik – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
||
Red 50:
Od [[11. vek]]a pa sve do prve polovine [[20. vek|20.]] jedino pismo u masovnoj kulturnoj upotrebi Srba bilo je [[ćirilica]]. Latinica je takođe bila u upotrebi, naročito u Austrougarskoj - u današnjoj Vojvodini i Vojnoj Krajini, kao i u Bosni i Hercegovini i Dalmaciji.
U vremenu dok je [[Dubrovnik]] bio nezavisna država, zajedno sa posebnim identitetom svojih žitelja, sagrađenim na osnovu
Tokom vladavine [[Turci|Turaka]] posebnu potrebu su imali delovi srpskog i [[Hrvati|hrvatskog]] etniciteta koji su primili islamsku veroispovest. Oni su koristili [[arapsko pismo]] posebno prilagođeno dominantim jezičkim sistemima u [[Bosna|Bosni]].
[[Datoteka:Miroslavs_Gospel.jpg|thumb|right|[[Miroslavljevo jevanđelje]] (12. vek)]]
Od početka 19. veka i stvaranja
Po stvaranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (potom Kraljevine Jugoslavije) državna vlast je, a kasnije i vlast [[KPJ|Komunističke partije Jugoslavije]] želela da sprovede ideju o o nadnacionalnom jeziku: [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]. Tokom celog dvadesetog veka postojala je jaka težnja ka unifikaciji srpske ("istočne") i hrvatske ("zapadne") standardne varijante [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]]. Težnja se ogledala u ujednačavanju različitih jezičkih formi, uključujući i u ujednjačavanju [[pismo|pisma]]. Danas je u svakodnevnoj upotrebi kod [[Srbi|Srba]] i [[ćirilica]] i [[latinica]], ravnopravno.
|