Razlike između izmjena na stranici "Čeličana"

Obrisana 2 bajta ,  prije 6 godina
nema sažetka uređivanja
m/м (Vitek je premjestio stranicu Željezara na Čeličana: to su u osnovi iste stvari)
| opis_slike = Velika [[Holandija|holandska]] čeličana ''Corus'' u [[IJmuiden]]u
}}
'''Čeličana''' ili '''Željezaraželjezara''' je ime za [[Metalurgija|metalurško]] postrojenje u kom se proizvode različiti proizvodi na bazi [[željezo|željeza]] i [[čelik]]a. <ref name=lex/>
 
== Karakteristike==
Osnovna sirovina za proizvodnju željeza su [[Željezovi oksidi|rude željeza]], a za proizvodnju čelika sirovo (bijelo) željezo ili staro - otpadno željezo. U skladu sa svojim tehnološkim tokom proizvodnje, željezare se dijele na kompleksne ili integralne i na nekompleksne ili mini željezare.
Integralne (kompleksne) željezare, uključuje sve faze proizvodnje, od oplemenjivanja željeznih ruda za [[taljenje]], proizvodnje [[koks]]a i proizvodnje željeza u [[visoka peć|visokim pećima]], do prerade (bijelog) sirovoga željeza u [[kisik]]ovim konvertorima u čelik, [[Livenje|lijevanja]] čelika u poluproizvode i prerade proizvoda u konačan proizvod. [[Livenje|Ljevaonica]], čeličana i valjaonica su sastavni dijelovi integralne željezare. Godišnji kapacitet integralnih željezara premašuju i više od 10 000 000 000 [[ton]]a.
 
Nekompleksne - mini željezare su one kojima nedostaje jedna ili više faza ukupnoga proizvodnog procesa, koje imaju integralne željezare, - uglavnom imaju talionicu (čeličanu) s [[Električna struja|električnim]] [[peć]]ima različitih kapaciteta na bazi krutoga metalnog uloška (staroga željeza) i odgovarajuće prerađivačke pogone za izradu gotovih proizvoda. Njihov godišnji kapacitet ne premašuje 1 .000 ,000 .000 tona. <ref name=lex/>
 
Danas u [[svijet]]u općenito prevladavaju integralne željezare, jer je od njih deset - šest integralnih. <ref name=lex/>
 
Nekad su se željezare gradile pored [[rudnik]]a željeznih ruda i [[ugljen]]a, ili pored većih potrošačkih centara. Danas to više nije tako, jer je moderan transport i pad cijena praktički omogućio da se podižu bilo kuda, ali i danas se najviše željezara nalazi uz plovne vodene putove, pored [[more|mora]] ili [[Rijeka (vodotok)|rijeka]]. <ref name=lex>{{cite web
|url=http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=67676
|title = ''željezara''
|accessdate = 11. 02. 2014}}</ref>
 
Osnovni proizvodi željezara su: [[Historija_metalurgije_željeza#Sirovo_.C5.BEeljezo|sirovo željezo]] (bijelo za čelik i sivo za [[Livenje|livnice]]), obični (masovni) čelici, specijalni čelici, valjani ili kovani proizvodi i finalni proizvodi. <ref name=lex/> U valjane proizvode ubrajaju se uglavnom tanki i debeli [[lim]]ovi, [[Željeznica|željezničke]] i [[tramvaj]]ske tračnice, građevinsko željezo, konstrukcijski profili, [[cijev]]i, hladno valjani [[lim]]ovi, hladno valjane cijevi, vučene šipke, vučene cijevi.
 
Finalni proizvodi željezara su raznorazne građevinske čelične konstrukcije (skele, krovne konstrukcije), boce za tehničke plinove, metalne komore i slični proizvodi. <ref name=lex/>.
 
Finalni proizvodi željezara su raznorazne građevinske čelične konstrukcije (skele, krovne konstrukcije), boce za tehničke plinove, metalne komore i slični proizvodi. <ref name=lex/>.
=== Čeličane===
[[Čelik]] je [[legura]] od [[Željezo|željeza]] i [[ugljik]]a u kojem je procenat ugljika do 2 %. On se danas najčešće koristi kao materijal za gradnju na svijetu od infrastrukturnih objekata do [[industrija|industrije]], od njega se izrađuje gotovo sve, od igle za šivanje do [[tanker]]a za [[nafta|naftu]]. Pored toga i alat i strojevi za njihovu izradu su također izrađeni od čelika. Kao pokazatelj velike važnosti tog materijala, treba reći da je [[2006]]. proizvodnja sirovog čelika na svijetu bila oko 12.000.000.000.000.000.000 [[tona]], dok je proizvodnja sljedećeg najvažnijeg inženjerskog [[metal]]a, [[aluminij]]a, bio je oko 33 000.000.000 tona. <ref name=tre/> Glavni razlozi za popularnost čelika su relativno niski troškovi izrade i daljnje obrade, i obilje dviju glavnih sirovina za njegovu proizvodnju (željezne rude i reciklirnog čeličnog otpada), uz glavnu njegovu prednost - da nema premca u rasponu mehaničkih svojstava pred svim ostalim materijalima.<ref name=tre>{{cite web
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/564627/steel
|title = ''Steel''
|publisher = Encyclopædia Britannica
|language = engleski
|accessdate = 11. 02. 2014}}</ref> Čelik se proizvodi u dvije faze, u prvoj fazi se [[Željezovi oksidi|oksidne rude željeza]] ([[hematit]], Fe<sub>2</sub>O<sub>3</sub> ili [[magnetit]], Fe<sub>3</sub>O<sub>4</sub>) [[Oksido-redukcija|reduciraju]] ili [[taljenje|tale]] sa [[koks]]om i [[Vapnenac|vapnencem]] u [[Visoka peć|visokim pećima]] do rastaljenog željeza koje se kasnije odvaja za proizvodnju kao [[Historija_metalurgije_željeza#Sirovo_.C5.BEeljezo|sirovo željezo]] ili prenosi u sljedeću fazu kao sirovina za proizvodnju čelika. U drugoj fazi se odstranjuju nečistoće, kao što je [[sumpor]], [[fosfor]] i višak [[ugljik]]a, i priprema sirovinu za [[legura|legiranje]], sa drugim [[metal]]ima kao što su [[mangan]], [[nikal]], [[krom]] i [[vanadij]], koji se dodaju i točno određenim količininma da se dobije određena vrsta čelika. Nakon tog se rastaljeni čelik [[Livenje|lije]] u [[Obrada_metala#Obrada_izvornog_oblikovanja|odljevke]] - [[ingot]]e i [[Obrada_metala#Valjanje|valja]] u ploče i [[lim]]ove toplim ili hladnim postupkom.
 
U čeličanama se odvijaju brojni procesi u kojima se od sirovog lijevanog čelika formiraju proizvodi željenog oblika i fizikalnih karakteristika koji se kasnije daju upotrebiti u industriji. Ciljevi su da se od ingota dobije željeni oblik, i poboljšaju fizikalne karakteristike lijevanog čelika (koji nije pogodan za većinu primjena), sa površinom pogodnom za specifičnu primjenu. Za vrijeme tog plastičnog oblikovanja, veliki kristali u lijevanom čeliku pretvaraju se u brojne male duge kristale, i pretvaraju obično krhki odljevak u duktilni i tvrd čelik. Da bi to postiglo, često je potrebno smanjiti presjek lijevane strukture na 1/8 od početne, ili čak i manje. <ref name=form/>
Glavni postupci proizvodnje čelika odvijaju se na temperaturi od oko 1200 [[°C]], kad ga se da lako oblikovati. To zahtijeva korištenje visokih peći različitog dizajna. Također se primjenjuje i hladna prerada, kao sekundarni proces za izradu posebnih čeličnih proizvoda, kao što su ploče ili žice. <ref name=form/>
 
Postoji čitav niz procesa kako se može proizvesti čelik; kovanje, prešanje i istiskivanje - ali od svih njih je daleko najvažniji - valjanje. U tom procesu, valjci koji se uvijek postavljaju u paru, ali se vrte u suprotnom smjeru - istom brzinom i na istom razmaku jedan od drugog. <ref name=form>{{cite web
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/564627/steel/81418/Variations#toc81424
|title = ''Forming of steel''
|language = engleski
|accessdate = 11. 02. 2014}}</ref>
 
== Izvori ==
{{reflist}}
 
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Steel mill}}
* [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=67676 ''željezara''] {{hrsh icon}}
 
[[Kategorija:Industrije]]