Čeličana – razlika između verzija

'''Čeličana''' ili '''Željezaraželjezara''' je ime za [[Metalurgija|metalurško]] postrojenje u kom se proizvode različiti proizvodi na bazi [[željezo|željeza]] i [[čelik]]a. <ref name=lex/>

Nekompleksne - mini željezare su one kojima nedostaje jedna ili više faza ukupnoga proizvodnog procesa, koje imaju integralne željezare, - uglavnom imaju talionicu (čeličanu) s [[Električna struja|električnim]] [[peć]]ima različitih kapaciteta na bazi krutoga metalnog uloška (staroga željeza) i odgovarajuće prerađivačke pogone za izradu gotovih proizvoda. Njihov godišnji kapacitet ne premašuje 1 .000 ,000 .000 tona. <ref name=lex/>

Danas u [[svijet]]u općenito prevladavaju integralne željezare, jer je od njih deset - šest integralnih. <ref name=lex/>

Nekad su se željezare gradile pored [[rudnik]]a željeznih ruda i [[ugljen]]a, ili pored većih potrošačkih centara. Danas to više nije tako, jer je moderan transport i pad cijena praktički omogućio da se podižu bilo kuda, ali i danas se najviše željezara nalazi uz plovne vodene putove, pored [[more|mora]] ili [[Rijeka (vodotok)|rijeka]]. <ref name=lex>{{cite web

Osnovni proizvodi željezara su: [[Historija_metalurgije_željeza#Sirovo_.C5.BEeljezo|sirovo željezo]] (bijelo za čelik i sivo za [[Livenje|livnice]]), obični (masovni) čelici, specijalni čelici, valjani ili kovani proizvodi i finalni proizvodi. <ref name=lex/> U valjane proizvode ubrajaju se uglavnom tanki i debeli [[lim]]ovi, [[Željeznica|željezničke]] i [[tramvaj]]ske tračnice, građevinsko željezo, konstrukcijski profili, [[cijev]]i, hladno valjani [[lim]]ovi, hladno valjane cijevi, vučene šipke, vučene cijevi.

[[Čelik]] je [[legura]] od [[Željezo|željeza]] i [[ugljik]]a u kojem je procenat ugljika do 2 %. On se danas najčešće koristi kao materijal za gradnju na svijetu od infrastrukturnih objekata do [[industrija|industrije]], od njega se izrađuje gotovo sve, od igle za šivanje do [[tanker]]a za [[nafta|naftu]]. Pored toga i alat i strojevi za njihovu izradu su također izrađeni od čelika. Kao pokazatelj velike važnosti tog materijala, treba reći da je [[2006]]. proizvodnja sirovog čelika na svijetu bila oko 12.000.000.000.000.000.000 [[tona]], dok je proizvodnja sljedećeg najvažnijeg inženjerskog [[metal]]a, [[aluminij]]a, bio je oko 33 000.000.000 tona. <ref name=tre/> Glavni razlozi za popularnost čelika su relativno niski troškovi izrade i daljnje obrade, i obilje dviju glavnih sirovina za njegovu proizvodnju (željezne rude i reciklirnog čeličnog otpada), uz glavnu njegovu prednost - da nema premca u rasponu mehaničkih svojstava pred svim ostalim materijalima.<ref name=tre>{{cite web

|accessdate = 11. 02. 2014}}</ref> Čelik se proizvodi u dvije faze, u prvoj fazi se [[Željezovi oksidi|oksidne rude željeza]] ([[hematit]], Fe₂O₃ ili [[magnetit]], Fe₃O₄) [[Oksido-redukcija|reduciraju]] ili [[taljenje|tale]] sa [[koks]]om i [[Vapnenac|vapnencem]] u [[Visoka peć|visokim pećima]] do rastaljenog željeza koje se kasnije odvaja za proizvodnju kao [[Historija_metalurgije_željeza#Sirovo_.C5.BEeljezo|sirovo željezo]] ili prenosi u sljedeću fazu kao sirovina za proizvodnju čelika. U drugoj fazi se odstranjuju nečistoće, kao što je [[sumpor]], [[fosfor]] i višak [[ugljik]]a, i priprema sirovinu za [[legura|legiranje]], sa drugim [[metal]]ima kao što su [[mangan]], [[nikal]], [[krom]] i [[vanadij]], koji se dodaju i točno određenim količininma da se dobije određena vrsta čelika. Nakon tog se rastaljeni čelik [[Livenje|lije]] u [[Obrada_metala#Obrada_izvornog_oblikovanja|odljevke]] - [[ingot]]e i [[Obrada_metala#Valjanje|valja]] u ploče i [[lim]]ove toplim ili hladnim postupkom.

U čeličanama se odvijaju brojni procesi u kojima se od sirovog lijevanog čelika formiraju proizvodi željenog oblika i fizikalnih karakteristika koji se kasnije daju upotrebiti u industriji. Ciljevi su da se od ingota dobije željeni oblik, i poboljšaju fizikalne karakteristike lijevanog čelika (koji nije pogodan za većinu primjena), sa površinom pogodnom za specifičnu primjenu. Za vrijeme tog plastičnog oblikovanja, veliki kristali u lijevanom čeliku pretvaraju se u brojne male duge kristale, i pretvaraju obično krhki odljevak u duktilni i tvrd čelik. Da bi to postiglo, često je potrebno smanjiti presjek lijevane strukture na 1/8 od početne, ili čak i manje. <ref name=form/>

Glavni postupci proizvodnje čelika odvijaju se na temperaturi od oko 1200 [[°C]], kad ga se da lako oblikovati. To zahtijeva korištenje visokih peći različitog dizajna. Također se primjenjuje i hladna prerada, kao sekundarni proces za izradu posebnih čeličnih proizvoda, kao što su ploče ili žice. <ref name=form/>

Postoji čitav niz procesa kako se može proizvesti čelik; kovanje, prešanje i istiskivanje - ali od svih njih je daleko najvažniji - valjanje. U tom procesu, valjci koji se uvijek postavljaju u paru, ali se vrte u suprotnom smjeru - istom brzinom i na istom razmaku jedan od drugog. <ref name=form>{{cite web

* [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=67676 ''željezara''] {{hrsh icon}}