|
[[Image:Adonis3.jpg|thumb|200 px|Adonis, stil kipa sličan ''kourusu'']]
'''Adonis''' ili '''Adon''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Ἄδωνις''', ''Adônis'') [[bog]] je [[žito|žita]], [[smrt]]i i ponovnog rođenja. U [[Asirci|asirskoj]], [[Babilon|babilonskoj]] i [[Feničani|feničkoj]] mitologiji bio je bog žita. Ime mu dolazi od [[hebrejski jezik|hebrejske]] [[riječ]]iriječi ''adonai'' koja je značila ''bog''. [[Stara Grčka|Grci]] su taj lik preuzeli u svojoj mitologiji, u [[Etrušćani|etrušćanskoj]] mitologiji zvao se '''Atunis''', a u [[Židovi|semitskoj]] '''Tammuz'''. ▼Postoji nekoliko izvora o njegovu rođenju. Najčešća je ona da je [[Afrodita]] nagovorila Miru da prevari i počini [[incest]] sa svojim ocem Tijom, kraljom [[Smirna|Smirne]] ili [[Sirija|Sirije]]. Kad je to otac otkrio, uzeo je nož u ruke i krenuo na svoju kćer. Ona je pobjegla, a [[Afrodita ]] ju je pretvorila u drvo mirhe, mirisne smole , koje ne raste u Grčkoj. Kad je njen otac odaslao strijelu u to drvo ili , prema drugom izvoru, kad je [[vepar]] zabio kljove u nj, Adonis je rođen iz drveta. Ovaj mit dokazuje i porijeklo legende o Adonisu, budući da takvo drvo nije raslo u tadašnjoj [[Stara Grčka|Grčkoj]].▼Afrodita je malog Adonisa zatvorila u kutiju i dala ju [[Perzefona|Perzefoni]] na čuvanje. Ona se također zaljubila u Adonisa i odbila ga je vratiti Afroditi. [[Zeus]] se umiješao i odlučio da Adonis provede četiri mjeseca s Afroditom, četiri s Perzefonom, a četiri sa samim sobom. Afrodita to nije slušala nego je nagovorila Adonisa da i onih četiri mjeseca kada smije biti sam, bude s njom. Govorila je da neka ne lovi zvijeri, da je dovoljno biti odvažan prema plašljivima, a prema hrabrima opasno je biti hrabar. Tako je otišao u lov pa ga je ubio [[vepar|vepar]]. Vepra je poslala [[Artemida]], koja je ionako božica životinja, ili [[Ares]], bog rata, koji voli ubijati. Afrodita je zaplakala nad smrću i bila bijesna na [[Mojre]], koje su moćnije od bogova. Zeus je uskrsnuo Adonisa koji je ponovno postao bog. Uz njega se veže i smjena godišnjih doba.
▲'''Adonis''' ili '''Adon''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Ἄδωνις''', ''Adônis'') [[bog]] je [[žito|žita]], [[smrt]]i i ponovnog rođenja. U [[Asirci|asirskoj]], [[Babilon|babilonskoj]] i [[Feničani|feničkoj]] mitologiji bio je bog žita. Ime mu dolazi od [[hebrejski jezik|hebrejske]] [[riječ]]i ''adonai'' koja je značila ''bog''. [[Stara Grčka|Grci]] su taj lik preuzeli u svojoj mitologiji, u [[Etrušćani|etrušćanskoj]] mitologiji zvao se '''Atunis''', a u [[Židovi|semitskoj]] '''Tammuz'''.
==Mitologija==
▲Postoji nekoliko izvora o njegovu rođenju. Najčešća je ona da je [[Afrodita]] nagovorila Miru da prevari i počini [[incest]] sa svojim ocem Tijom, kraljom [[Smirna|Smirne]] ili [[Sirija|Sirije]]. Kad je to otac otkrio, uzeo je nož u ruke i krenuo na svoju kćer. Ona je pobjegla, a [[Afrodita]] ju je pretvorila u drvo mirhe, mirisne smole. Kad je njen otac odaslao strijelu u to drvo ili, prema drugom izvoru, kad je [[vepar]] zabio kljove u nj, Adonis je rođen iz drveta. Ovaj mit dokazuje i porijeklo legende o Adonisu, budući da takvo drvo nije raslo u tadašnjoj [[Stara Grčka|Grčkoj]].
Adonis je, prema drugim izvorima, sin [[Cipar|ciparskoga]] kralja Kinire i njegove kćeri Mire.
[[Heziod]] u jednom svom fragmentu tvrdi da je sin [[Feniks]]a i Efezibeje.
[[Image:Aphrodite Adonis Louvre MNB2109.jpg|thumb|left|[[Afrodita]] i Adonis<small>, atička posuda, [[5. stoljeće p.n.e]]</small>]]
Nakon što se rodio, bio je tako prekrasan da ga je [[Afrodita]] zatvorila u škrinju koju je ostavila [[Perzefona|Perzefoni]] na čuvanje. No, ona se također zaljubila u nj te ga je odbila vratiti. [[Zeus]] (prema drugom izvoru [[Kaliopa]]) riješio je prepirku tako da je odlučio da Adonis provede četiri mjeseca s Afroditom, četiri s Perzefonom, a četiri sa samim sobom.
[[Image:Peter Paul Rubens 116.jpg|thumb|[[Peter Paul Rubens]]: Venera i Adonis<small>, [[17. stoljeće]]</small>]]
[[Image:Luca Giordano 020.jpg|thumb|[[Giordano Luca]]: Adonisova smrt<small>, [[1684.]]- [[1686.]]</small>]]
Afrodita je, prema nekim izvorima, nagovorila da njoj posveti i posljednja četiri mjeseca. Silazila je k Adonisu na zemlju, pa se i iz ljubavi prema njemu počela se zanimati za lov, što je Adonis jako volio. Čak mu je i sama [[Afrodita]] pomagala u lovu. Uvijek mu napominjala da ne lovi divlje zvijeri, govoreći da je dovoljno biti odvažan prema plašljivima, a prema hrabrima opasno je biti hrabar. Adonisu je njegova muževnost branila da sluša takve savjete.
Kada ga je jednom prilikom Afrodita ostavila samoga, Adonis je otišao u lov na [[vepar|veprove]], ali je to za njega bilo sudbonosno: ranjena ga je zvijer napala i usmrtila ogromnim očnjacima. Vjeruje se da je vepra poslala [[Artemida]] da bi se osvetila za to što je Afrodita skrivila smrt njenog dragog [[Hipolit]]a ili pak da je to učinio [[Ares]].
Kada je [[Afrodita]] saznala za smrt svog voljenog, obuzela ju je ogromna tuga. Proklela je sudbinu, moćniju od [[bog]]ova, i plačući pala na koljena pred najvišim bogom [[Zeus|Zeusom]]. Molila ga je da joj dragog vrati, pa makar na kratko. Zeus se sažalio nad njom, pa je naredio [[Had|Hadu]], bogu [[Had (podzemni svijet)|podzemlja]] da u proljeće pusti Adonisa iz svog mračnog carstva na zemlju, tako da Adonis samo pola godine ostane u podzemnom carstvu, s [[Perzefona|Perzefonom]], a pola godine provodi s Afroditom na zemlji. Priroda se tada raduje, oblači u zeleno i cvijeće, jer Adonis se vraća, a obuzima je tuga kada se u jesen vraća u carstvo sjena. Tako je objašnjen postanak godišnjih doba (usp. [[Demetra]] i [[Perzefona]])
==Literatura==
| 