Had – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Slike nema
mNema sažetka izmjene
Red 1:
{{otheruses}}
[[Image:Meyers b12 s0862.png|thumb|380 px|Tanatos s krilima, Perzefona i Had na prijestolju s Kerberom, desno je nepoznata božica, možda Demetra]]
 
'''Had''' ([[grčki jezik|grč.]] '''ᾍδης''', ''Haidēs''; '''Ἀΐδης''', Aïdēs = "neviđen") je u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[bog]] je podzemnog svijeta (koji se također naziva [[Had (podzemni svijet)|HadHada]]). uIme [[Grčkamu mitologija|grčkojznači mitologiji]];"nevidljiv", [[Kron]]ovšto i [[Rejajest. (mitologija)|Rejin]]Zato sin.su Takođerga seGrci nazivaozvali i [[Pluton (mitologija)|Pluton]] ('''Πλούτων''', ''Ploutōn''),što aznači to"bogat", sujer imeje preuzeligospodar [[klica]] i stari[[metal]]a. I [[Rim]]ljani zasu svojga pandanzvali Pluton.
==Opis==
 
Had nije zao, već neutralan. Zapravo je vrlo pravedan. Otac mu je [[Kron]], majka [[Reja]], braća su mu [[Zeus]] i [[Posejdon]], a sestre [[Demetra]], [[Hestija]] i [[Hera]]. Had je dobio vlast nad podzemljem pri podjeli svijeta. [[Kiklopi]] su mu dali kacigu od koje je postao nevidljiv. Katkad ju je posudio bogovima i ljudima. Prijestolje mu je u podzemnoj palači, napravljeno od ebanovine. Ima vile kojim uništava, a na svom štapu drži [[ptica|pticu]]. Kočiju mu vuku crni [[konj]]i, njegove su biljke [[čempres]] i [[narcis]], a [[Kerber]], višeglavi [[pas]] (koji može imati jednu, dvije, tri ili čak pedeset glava) čuva vrata podzemlja.
 
====Vladanje== podzemljem==
==Karakteristike==
Budući da je Had gospodar podzemlja, ima zloglasne [[epitet]]e - Clymenus ("zloglasni"), Eubules ("koji dobro pogađa") i Polydegmon ("koji mnogo prima", jer Hadu ljudi daju srebrnjake). Had obiluje [[duša]]ma, metalima i jaucima. Hadu pomažu demoni. Nitko nije smio izići iz podzemlja osim Hadovog nećaka Hermesa. U podzemlje su išli samo junaci. Had nije bog smrti te zato ne vlada paklom - [[Tartar (pakao)|Tartarom]]. Bog je smrti [[Tanatos]] u crnom plaštu, s crnim krilima. [[Grci]] su Hadu prinosili crne životinje i ljudske žrtve. Krv bi skupili u jamu i bunare kako bi došla u podzemlje, a bilo je i igara u Hadovu čast. Had je vladao iz svoje palače, nikada nije izlazio na [[Zemlja|Zemlju]], osim jednom, kada se išao izliječiti.
 
==Hadova žena==
Za razliku od modernih konotacija kao zlog Hada, nekoć je bio prikazivan više kao pasivan, a ne zao. Njegova je uloga bila da održava ravnotežu.
Hadova je žena [[Perzefona]], Hadova nećakinja (jer je Zeusova i Demetrina kćer). Jednog je dana brala [[cvijeće]], s [[nimfa]]ma ili s [[Atena (mitologija)|Atenom]] i [[Artemida|Artemidom]]. Had je došao u svojoj kočiji van i oteo ju, te ju odnio u podzemlje, uzrokujući tugu Demetre, koja je plakala i tugovala. Iz njezinih suza je nastao led, a odbila se vratiti na [[Olimp]], sve dok joj se ne vrati kćer. Zeus je poslao Hermesa, glasnika, da prenese poruku Demetri i Perzefoni. Ušao je u podzemlje i naredio Hadu da pusti svoju ženu, ali je ona pojela zrnje šipka, pa je morala ostati. Had je ipak bio razumn pa je pustio Perzefonu na Zemlju, ali se ona morala vraćati. Jedini bog koji je vidio otmicu bio je [[Helije]], a također sve su vidjeli i pastiri na polju. Had je bolji od svoje braće u vjernosti - imao je samo jednu ljubavnicu - [[Minto]].
 
Prikazivan je s kacigom koju mu je dao [[Kiklop]] i koja ga je činila nevidljivim. Katkad je posuđivao kacigu i bogovima i smrtnicima, primjerice [[Perzej (mitologija)|Perzeju]]. Sjedio je na tronu od [[ebanovina|ebanovine]]. Hadovo oružje bile su vile s dva zuba kojima je uništavao sve što mu se ne bi svidjelo, baš kao i [[Posejdon]] sa svojim trozubom. Znak njegove moći bio je štap s [[ptica|pticom]] na vrhu s kojim je vodio sjene mrtvih u podzemlje. Njegova tamna kočija koju su vukla četiri potpuno [[crna]] [[konj]]a uvijek su izazivala strahopoštovanje. Također je prikazivan s [[narcis]]om i [[čempres]]om te ključem [[Had]]a. Uz njega je uvijek bio i [[Kerber]], višeglavi [[pas]] koji je čuvao vrata podzemlja.
 
==Mitologija==
 
====Život====
 
Had je bio [[Kron]]ov i [[Reja (mitologija)|Rejin]] sin, [[Zeus]]ov i [[Posejdon]]ov te [[Hestija|Hestijin]], [[Demetra|Demetrin]] i [[Hera|Herin]] brat.
 
Kad je odrastao, Zeus je uspio prisiliti oca da povrati svoje potomke ([[Kron]] ih je sve osim Zeusa bio progutao), Zeus, Posejdon i Had sudjelovali su u [[Titan (mitologija)#Titanomahija|Titanomahiji]], ratu Titana, a [[Kiklop]]i su im darovali oružja: Zeus je dobio munju, Had kacigu nevidljivosti, a Posejdon trozub. U noći prije prve bitke, Had se odšuljao do uporišta Titana i uništio im oružje. Na posljetku su [[bog]]ovi pobijedili, a trojica braće izvlačila su slamke da bi raspodijelili područja vladanja. Zeus je lukavstvom dobio nebo i zemlju, Posejdon mora, a Had podzemni svijet.
 
Hadovo ime Pluton prvotno je bilo [[eufemizam]] jer su se ljudi bojali izgovoriti njegovo ime. Sama riječ označavala je bogatstvo, u [[metafora|metaforičnom]] smislu da Had obiluje dušama, jaucima i suzama. Epiteti su mu također bili i: ''Clymenus'' ("zloglasni"), ''Eubuleus'' ("koji dobro pogađa"), and ''Polydegmon'' ("koji mnogo prima").
 
[[Image:Locri Pinax Of Persephone And Hades.jpg|thumb|180px|[[Perzefona]] i Had na tronu<small>, [[4. stoljeće p.n.e.]]</small>]]
 
====Vladanje====
 
Had je vladao mrtvima, a pomagali su mu [[demon]]i koji su ga bespogovorno slušali. Mrtvi nisu smjeli odlaziti iz podzemlja, a ni živi u nj, jer bi se Had razbjesnio. Svi koji su ulazili u podzemni svijet uglavnom bjehu junaci: [[Heraklo]], [[Odisej]], [[Eneja]], [[Orfej]], [[Tezej]] i [[Psiha]]. Nijedan od njih nije bio zadovoljan onime što vidi, a to o tome govori i [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]''.
 
Nije bio pretjerano voljen ni od bogova niti od smrtnika zbog svoje tamne i morbidne osobnosti. Premda je Had vladao podzemljem, on nije bio [[personifikacija]] smrti. To je bio [[Tanatos]] (''Thanatos'').
 
Kad su [[Stara Grčka|Grci]] htjeli umiriti Hada, lupali su glavama o tlo da bi bili sigurni da ih čuje. Žrtvovali su mu [[crna|crne]] životinje, posebice [[ovca|ovce]], a moguće je da su postojale i ljudske žrtve. Žrtvena je krv skupljana u jame i bunare da bi bili sigurni da će doći do Hada, a osoba koja je prinosila žrtvu morala je okrenuti glavu. Svakih stotinu godina održavale su se stoljetne igre u njegovu čast.
 
===Otmica Perzefone===
 
[[Image:Rembrandt Harmensz. van Rijn 123.jpg|thumb|left|200px|[[Rembrandt]]: Otmica (Prozerpine) Perzefone<small>, [[1632.]]</small>]]
 
[[Perzefona]] je bila [[Zeus]]ova i [[Demetra|Demetrina]] kći. Jednoga je dana brala [[cvijeće]] s [[nimfa]]ma ili pak, prema [[Homerske himne|Homerskim himnama]] s [[Atena (mitologija)|Atenom]] i [[Artemida|Artemidom]] na polju. Odjednom je Had probio tlo i izašao iz [[Had (podzemni svijet)|podzemnoga svijeta]] te ju je oteo i poveo sa sobom. Demetra je čula krik njezine kćeri i potrčala u pomoć, ali je već bilo kasno. Shrvana je [[Demetra]] pretvorila [[nimfa|nimfe]] u [[Sirene]] jer se nisu umiješale. Demetra je lutala svijetom devet dana bez hrane i pića, sve dok joj [[Helije]], bog [[Sunce|Sunca]] koji sve vidi nije rekao gdje je.
 
Had ju je duboko volio i nije ju htio pustiti iz podzemnoga svijeta. Oženio ju je i dao joj da kuša zrna [[šipak|šipka]] (kad bi netko kušao nešto iz podzemnoga svijeta, više se nije mogao vratiti na zemlju). [[Demetra]] se potom zatvorila u svoj hram u Eleuzini te na svijet poslala neplodnost uzrokovavši velike neizdržive katastrofe i za ljude i za bogove. Ljudi su molili [[Zeus]]a da nešto učini, a umiješali su se i ostali bogovi, a i sama je [[Demetra]] tražila pomoć.
 
Budući da je nije mogao potpuno vratiti jer je jela zrna šipka, poslao je [[Hermes]]a da pregovara s Hadom. Određeno je da [[Perzefona]] trećinu godine živi u podzemnome svijetu s Hadom, a ostatak godine na zemlji. Kad je Perzefona u podzemnom svjetu, tada na zemlji vlada zima. U drugoj inačici mita, [[Hekata]] je spasila Perzefonu. Had ipak nije uvijek bio brižan muž: Kao i Zeus, imao je afere, na primjer s nimfom [[Minto]], koju je Perzefona kaznila pretvorivši je u biljku [[mint]].
<br/>
<br/>
<br/>
==Vanjski linkovi==