Kovalentna veza – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Bot: Brisanje šablona: Link FA.
kovalentna veza je svojstvena
Red 1:
[[Datoteka:Covalent bond hydrogen.svg|mini|Formiranje kovalentne veze H<sub>2</sub> gde dva [[vodonik|atoma vodonika]] dele dva elektrona.]]
 
'''Kovalentnaje sranjeKovalentna veza''' se obrazuje između [[atom]]a [[nemetal]]a, stvaranjem zajedničkih [[elektron]]skih parova.<ref name="isbn0-486-65622-5">{{Cite book |last=Pauling|first=Linus|authorlink= |editor= |others= |title=General chemistry |edition= |language= |publisher=Dover Publications, Inc |location=Mineola, NY |year=1988 |origyear= |pages= |quote= |id=ISBN 0-486-65622-5 |oclc= |doi= |url= |accessdate=}}</ref><ref>{{Cite book|last=Campbell|first=Neil A.|authorlink=|coauthors=Brad Williamson; Robin J. Heyden|title=Biology: Exploring Life|publisher=Pearson Prentice Hall|year=2006|location=Boston, Massachusetts|pages=|url=http://www.phschool.com/el_marketing.html|doi=|id=ISBN 0-13-250882-6}}</ref> Kovalentna veza može biti polarna, nepolarna i koordinantna (u zavisnosti od toga atomi kojih hemijskih elemenata stupaju u vezu).<ref name="isbn0-8053-8684-X">{{Cite book |author=Sears, Francis Weston; Young, Hugh D.; Freedman, Roger A.; Ford, A. G. |authorlink= |editor= |others= |title=Sears and Zemansky's university physics: with modern physics |edition= |language= |publisher=Pearson Addison Wesley |location=San Francisco |year=2004 |origyear= |pages= |quote= |id=ISBN 0-8053-8684-X |oclc= |doi= |url= |accessdate=}}</ref>
* ''Nepolarna kovalentna veza'' podrazumeva da se elektronskielektrbullonski parovi jednako privlače [[jezgro atoma|jezgru atoma]] u molekulu (O<sub>2</sub>,N<sub>2</sub>,CH<sub>4</sub>, ...)
* ''Polarna kovalentna veza'' podrazumeva da elektronski par privlači više jedno jezgro atoma od drugog. (HCl, HF, HBr, ...)
* ''Koordinantna veza'' podrazumeva da elektronski par daje samo jedan atom (donor), drugi atom se naziva akceptor (NO, SO<sub>2</sub>, SO<sub>3</sub>, ...)
 
Kovalentna veza je svojstvena po ujednačenijem učešću dva atoma nego kod [[jonska veza|jonske veze]]. Najprostija kovalentna veza je kod atoma [[vodonik]]a, sistema sa dva [[proton]]a i dva elektrona. Kako pojedinačni atomi prilaze jedan drugom, [[talasna funkcija|talasne funkcije]] elektrona postaju deformisane i koncentrisane u regionu između dva protona. Ukupno privlačenje elektrona svakom protonu je jače od odbijanja dva protona ili dva elektrona. Privlačna sila je dobijena od para elektrona, po jednog iz svakog atoma, sa [[naelektrisanje]]m koje je koncentrisano u regionu između dva atoma. Energija kovalentne veze u molekulu vodonika H2 je -4.48 eV.<ref name="up">Young & Freedman, ''University Physics'', 11th Edition, ISBN 0-8053-8684-X</ref>
 
[[Paulijev princip isključenja|Princip isključenja]] dozvoljava da se dva elektrona nalaze u istom delu prostoru (tj. da budu u istom prostornom kvantnom stanju) samo kad imaju suprotne [[spin]]ove. Kada su spinovi paralelni, princip isključenja ne dozvoljava molekularno stanje koje bi bilo najpovoljnije iz aspekata energije (sa oba elektrona u regionu između atoma). Suprotni spinovi su osnovni uslov za kovalentnu vezu, i ne mogu više od dva elektrona da učestvuju u takvoj vezi.