Bizantsko Carstvo – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
U spisima Rimskog Carstva, Bizant kao termin nikada nije upotrebljen već je korišten uglavnom od strane Njemaca koji su ispoljavali svoju mržnju prema Rimljanima.
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Vraćene izmjene 37.203.85.240 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Orijentolog
Red 1:
{{Historija Grčke}}
'''Bizant''' ('''Vizantija''') ili [[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|Bizantsko Carstvo]] ('''Vizantijsko Carstvo''') je moderni[[historija|historijski]] naziv za istočni dvoristočno [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] koje je nastalo [[285]] godine kad je [[Popis Rimskih careva|car]] [[Dioklecijan]] administrativno podjelio tadašnje [[Rimsko Carstvo|Rimsko carstvo]] na Istočno i Zapadno. No obično se uzima [[395]] godina za godinu početka, kada je [[Popis Rimskih careva|car]] [[Teodosije I|Teodosije I Veliki]] dao svojim sinovima carstvo: [[Arkadije|Arkadiju]] Istok, a [[Honorije|Honoriju]] Zapad. Godina pada se smatra [[1453]], kada su Turci zauzeli [[Istanbul|Carigrad]].
 
Naziv '''Bizant''' se nije koristio u vrijeme postojanja države nego ga je tek u 18. vijeku uveo francuski povjesničar Montesquieu. Kao i drugi povjesničari tog vremena on je smatrao da Bizantsko carstvo nakon 5. vijeka nije vrijedno imena '''Rimsko''' iako su vizantinci sebe smatrali rimljanima, a vizantijski car je sebe smatrao jedinim pravim vladarom Rima "rođenim u purpuru". Zato je Montesquieu uzeo latinizirano ime glavnog grada '''Byzantium''' (od grčkog '''Byzántion''', današnji [[Istanbul]]), za cijelo carstvo. Prvi naziv ovog grada je bio '''Constantinopolis''' po caru Konstantinu kjoji ga gradi i koji iz Rima prenosi ovde prestonicu. Ovo čini zbog tadašnje velike ekonomske krize i neuspeha ranijih reformi vojske i državne uprave. Konstantin najzad priznaje hrišćanstvo kao zvaničnu religiju carstva i vrši ostale potrebne reforme, te Rim polako počinje sa oporavkom.