Hermes – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →Karakteristike: uklonjena nepostojeća (ili slika s pogrešnim nazivom) slika |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 5:
| image = Hermes_Musei_Capitolini_MC60.jpg
| imagesize = 250px
| caption = Hermes sa
| grčki = '''Ἑρμῆς'''
| epiteti = '''Kidimos''' (κύδιμος – sjajan, veličanstven), '''Diaktoros''' (διάκτορος – glasnik), '''Argeifontes''' (̓Αργειφόντης – ubica [[Argus]]a), '''Eriunes (ἐριούνης – koji donosi sreću), '''Euskopos''' (εὔσκοπος – dobrog vida)
| roditelji = [[Zeus]] i [[Maja (mitologija)|Maja]],
|
|
| deca =
|
▲| deca = '''[[Hermafrodit]]''' (<small>sa [[Afrodita|Afroditom]]</small>), '''[[Pripap]]''' (<small>sa [[Afrodita|Afroditom]]</small>), '''[[Pan]]''' (<small>sa [[Driopa|Driopom]]</small>)
| svetilišta = [[Feneos]] u Arkadiji; oltari su postavljani na trgovima, u
| simboli = štap kerikej, krilate sandale, krilata kaciga. Njemu je bilo posvećeno i kamenje kojim su se obeležavali putevi [[hermai]],
▲| svetilišta = [[Feneos]] u Arkadiji; oltari su postavljani na trgovima, u [[gimnasion|vežbalištima]], na ulaznim vratima kuća, putevima…
|
| posvećen_dan =
▲| posvećen_dan = [[sreda]]<ref>Grci su sredu nazivali Hermesov dan (Ἑρμοῦ ἡμέρα), a Rimljani ''dies Mercurii'' (ili ''dies Mercuri''), po [[Merkur]]u, sa kojom je Hermes identifikovan. Iz ovog imena izvode se današnji nazivi za sredu u većini [[romanski jezici|romanskih jezika]], kao '''[[francuski jezik|fr]]''': ''mercredi''; '''[[italijanski jezik|it]]''': ''mercoledì''; '''[[španski jezik|es]]''': ''miércoles''; '''[[rumunski jezik|ru]]''': ''miercuri'', itd. U većini [[germanski jezici|germanskih jezika]] ime za sredu dolazi od imena boga [[Woden]]a-[[Odin]]a, koji takođe prevodi duše mrtvih u donji svet. Imena izvedena iz imena boga Wodena, odnosno Odina, su, na primer: '''[[holandski jezik|nl]]''': ''woensdag''; '''[[danski jezik|da]]''': ''onsdag''; '''[[norveški jezik|no]]''': ''onsdag''; '''[[engleski jezik|en]]''': ''wednesday'' (od [[staroengleski jezik|staroengleskog]]: ''Wodnes dæg'' itd.</ref>
| posvećene_životinje = ovan, kornjača,▼
▲| posvećena_planeta = [[Merkur (planeta)|Merkur]]
▲| posvećene_životinje = ovan, kornjača
| posvećene_biljke =
| blagoslovi =
| prokletstva =
| u_drugim_religijama = [[Merkur]], [[
}}
'''Hermes''' ili '''Hermo''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Ἑρμῆς''', ''Hermễs'') bio je [[Stara Grčka|starogrčki]] glasnik bogova, zaštitnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, [[atletika|atletičara]] i trgovaca; [[Zeus]]ov i [[Maja (mitologija)|Majin]] sin. Hermesov je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] [[Merkur (mitologija)|Merkur]]. Egipćani su ga poistovjećivali s [[Thoth]]om pa je nastala legenda o Hermesu kao bogu mudrosti.
Linija 34 ⟶ 33:
Za Hermesovo se grčko [[ime]] mislilo da dolazi od grčke [[riječ]]i ἕρμα, ''herma'' koja označava kamen; kvadratni ili pravokutni stup s Hermesovom glavom na vrhu, a muškim genitalijama na dnu. No, vjerojatnije je da je obrnuto, da je imenovanje stupova došlo od njegova imena.
Od njegova su imena izvedene [[riječ]]i ''hermetičan'' koja označava nešto zatvoreno, budući da bi on, kao glasnik bogova, premostio komunikacijski jaz između [[bog]]ova i [[ljudi]]. Na grčkom je ''hermaion'' označavalo sretan pronalazak. Isprva je Hermes bio falični bog.
==Karakteristike==
Linija 57 ⟶ 56:
Hermes je bio i pratitelj mrtvih u [[Had (podzemni svijet)|Had]]. Često su ga prikazivali kao jedinog boga koji može ulaziti i izlaziti u Had bez ograničenja, uz samog [[Had (bog)|Hada]] i [[Perzefona|Perzefonu]].
|