Nikta: Razlika između izmjena

Obrisana 403 bajta ,  prije 14 godina
m
nema sažetka uređivanja
Nema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
{{otheruses|[[Nikta (mjesec)]]}}
[[Image:William-Adolphe Bouguereau (1825-1905) - La Nuit (1883).jpg|thumb|[[William-Adolphe Bouguereau]]: Nikta<small>, [[1883.]]</small>]]
U'''Nikta''' ('''Νýξ''', ''Nýx'' = noć) [[Starabožica]] je noći i primordijalno božanstvo u [[grčka Grčkamitologija|Grčkojgrčkoj mitologiji]]. Njezin je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] [[Nox]] ([[latinski jezik|lat.]] "noć"; [[Vergilije]]). U staroj Grčkoj je Nikta rijetko bila štovana. Prema [[Pauzanije|Pauzaniju]], imala je proročište u [[Megara|megarskoj]] akropoli. Često je stajala iza većine drugih kultova. Zbog toga je postojala statua zvana Noć u [[Artemida|Artemidinim]] hramovima u [[Efez]]u.
 
== Rođenje i djeca ==
[[Image:William-Adolphe Bouguereau (1825-1905) - La Nuit (1883).jpg|thumb|[[William-Adolphe Bouguereau]]: Nikta<small>, [[1883.]]</small>]]
[[Image:Paris psaulter gr139 fol435v.png|thumb|rightleft|Nikta<small>, [[Pariz|pariški]] psaltir iz [[10. stoljeće|10. stoljeća]]</small>]]
 
Prema [[Heziod]]ovoj ''[[Teogonija|Teogoniji]]'', Niktu je rodio [[Kaos]], a i sama je imala brojne potomke. S bratom [[Ereb]]om, Nikta rađa [[Eter (mitologija)|Eter]]a ("atmosfera") i [[Hemera|Hemeru]] ("dan"). Kasnije, sama od sebe rađa [[Mom]]a ("krivnja"), [[Pon]]a ("umor"), [[Mor]]a ("sudbina"), [[Tanatos]]a ("smrt"), [[Hipno|Hipna]] ("san"), [[Hesperide]], [[Kere]] i [[Mojre]], [[Apatija|Apatiju]] ("izdaja"), [[Filot]]a ("prijateljstvo"), [[Gera|Geru]] ("vrijeme") i [[Erida (mitologija)|Eridu]] ("razdor"). Prema [[Orfej]]u, Niktina su djeca [[Geja]] i [[Uran]]. Heziod kaže da je možda Hemera zapravo Niktina sestra. [[Sparta]]nci su imali kult Sna i Smrti, koje su smatrali blizancima, a Niktu su smatrali njihovom majkom. Naziv kulta sastojao se od sloga ''nyx-'' , a mnogi bogovi imaju taj slog u pridjevu koji ih opisuje, npr. [[Dioniz]] ''Nyktelios'' ("noćni") i [[Afrodita]] ''Philopannyx'' ("ona koja voli čitavu noć").
'''Nikta''' ('''Νýξ''', ''Nýx'' = noć) božica je noći i primordijalno božanstvo u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]]. Njezin je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] '''Nox''' ([[latinski jezik|lat.]] "noć"; [[Vergilije]]).
 
==Kult==
 
U [[Stara Grčka|Grčkoj]] je Nikta rijetko bila štovana. Prema [[Pauzanije|Pauzaniju]], imala je proročište u [[Megara|megarskoj]] akropoli. Često je stajala iza većine drugih kultova. Zbog toga je postojala statua zvana Noć u [[Artemida|Artemidinim]] hramovima u [[Efez]]u.
 
[[Sparta]]nci su imali kult Sna i Smrti, koje su smatrali blizancima, a Niktu su smatrali njihovom majkom. Naziv kulta sastojao se od sloga ''nyx-'' , a mnogi bogovi imaju taj slog u pridjevu koji ih opisuje, npr. [[Dioniz]] ''Nyktelios'' ("noćni") i [[Afrodita]] ''Philopannyx'' ("ona koja voli čitavu noć").
 
==Mitologija==
 
[[Image:Paris psaulter gr139 fol435v.png|thumb|right|Nikta<small>, [[Pariz|pariški]] psaltir iz [[10. stoljeće|10. stoljeća]]]]
 
===Nikta prema Heziodu===
 
Prema [[Heziod]]ovoj ''[[Teogonija|Teogoniji]]'', Niktu je rodio [[Kaos]], a i sama je imala brojne potomke. S bratom [[Ereb]]om, Nikta rađa [[Eter (mitologija)|Eter]]a ("atmosfera") i [[Hemera|Hemeru]] ("dan"). Kasnije, sama od sebe rađa [[Mom]]a ("krivnja"), [[Pon]]a ("umor"), [[Mor]]a ("sudbina"), [[Tanatos]]a ("smrt"), [[Hipno|Hipna]] ("san"), [[Hesperide]], [[Kere]] i [[Mojre]], [[Apatija|Apatiju]] ("izdaja"), [[Filot]]a ("prijateljstvo"), [[Gera|Geru]] ("vrijeme") i [[Erida (mitologija)|Eridu]] ("razdor").
 
U njegovu opisu [[Tartar (pakao)|Tartara]], Heziod govori da [[Hemera]] ("dan"), koja je Niktina sestra, a ne kći, napušta Tartar u isto vrijeme kada Nikta ulazi u njega; kada se Hemera vrati, Nikta odlazi. Ovo odražava [[Ratri]]jevo prikazivanje "noći" u [[Rgveda|Rgvedi]], gdje ona radi u bliskoj suradnji i sa sestrom Ushasom ("zora").
 
===Nikta prema Homeru===
 
U 14. pjevanju [[Homer]]ove ''[[Ilijada|Ilijade]]'', postoji zanimljiv citat [[Hipno|Hipna]], nižeg božanstva sna, u kojem on podsjeća [[Hera|Heru]] na staru uslugu koju joj je ispunio kad ga je zamolila da uspava [[Zeus]]a. Jednom, Hipno je uspavao Zeusa zbog Herine molbe, dopustivši joj da na [[Heraklo|Herakla]] (koji se morem vraćao iz [[Laomedon]]ove [[Troja|Troje]]) baci veliku nesreću. Zeus se razbjesnio i ugušio bi Hipna u moru da ovaj u strahu nije pobjegao Nikti, svojoj majci. Hipno joj je, da je ne bi razljutio, rekao da se ništa nije dogodilo, te je na taj način izbjegao Zeusov gnjev.
 
Nikta je imala važniju ulogu u nekoliko pjesama posvećenih [[Orfej]]uOrfeju. U njima je Nikta, umjesto Kaosa, prvotno božanstvo iz kojeg su kasnije nastajali bogovi i [[Titan (mitologija)|Titani]]. Nikta se nalazi u pećini, u kojoj daje proročanstva. [[Kron]] - koji je unutra vezan, uspavan i opijen [[med]]om – sanja i proriče. Izvan pećine, [[Adrasteja (mitologija)|Adrasteja]] udara u svoje [[timpane]], pomičući cijeli [[svemir]] u ekstatičan ples, u ritmu Niktina čaranja.
===Nikta u orfičkoj poeziji===
 
Nikta je imala važniju ulogu u nekoliko pjesama posvećenih [[Orfej]]u. U njima je Nikta, umjesto Kaosa, prvotno božanstvo iz kojeg su kasnije nastajali bogovi i [[Titan (mitologija)|Titani]]. Nikta se nalazi u pećini, u kojoj daje proročanstva. [[Kron]] - koji je unutra vezan, uspavan i opijen [[med]]om – sanja i proriče. Izvan pećine, [[Adrasteja (mitologija)|Adrasteja]] udara u svoje [[timpane]], pomičući cijeli [[svemir]] u ekstatičan ples, u ritmu Niktina čaranja.
 
===Ostali grčki zapisi===
 
Nikta je prvotno božanstvo u uvodnom pjevanju [[Aristofan]]ove [[Komedija|komedije]] ''Ptice''. Ovdje je Nikta [[Eros]]ova majka. U ostalim zapisima, spominje se da je [[Haron]]ova majka (s [[Ereb]]omErebom) i [[Fton]]ova (s [[Dioniz]]omDionizom (?)).
 
Tematika Niktine pećine ili kuće, ispod oceana (prema [[Heziod]]u) ili negdje na samom rubu svijeta vjerojatno se odražava u [[Parmenid]]ovim pjesmama.