Oprost: Razlika između izmjena

Dodana 764 bajta ,  prije 14 godina
nema sažetka uređivanja
(Nova stranica: {{radovi}} '''Oprost''' ili '''indulgencija''' (lat. indulgere - biti blag, obziran, popustljiv), u katoličkom nauku predstavlja otpuštanje vremenite kazne za grijehe. Katolička C...)
 
Nema sažetka izmjene
'''Oprost''' ili '''indulgencija''' (lat. ''indulgere'' - biti blag, obziran, popustljiv), u [[katoličanstvo|katoličkom]] nauku predstavlja otpuštanje vremenite kazne za grijehe[[grijeh]]e.
{{radovi}}
'''Oprost''' ili '''indulgencija''' (lat. indulgere - biti blag, obziran, popustljiv), u katoličkom nauku predstavlja otpuštanje vremenite kazne za grijehe.
 
Katolička Crkva podjeljujepodeljuje oprost nakon što je krivica grijeha izbrisana sakramentom pomirenja ili ispovijedi. Prema katoličkom nauku, učinak je oprosta oslobađanje od posljedica grijeha koje se očituju u zemaljskim patnjama ili u [[Čistilište|Čistilištu]]. Te se posljedice grijeha nazivaju »vremenite kazne«. Crkva drži da može raspolagatida raspolagaže oprostima onom vlašću koju joj je dao [[Krist]].
 
Praksa podjeljivanjapodeljivanja oprosta osobito se razvila od 11. stoljećaveka, a ponekad je dolazilo i do njezine zlouporabe.
 
Godine [[1517.]] papa [[Lav X.]] uveo je praksu podjelepodele oprosta za novac, čime se financirala izgradnja Bazilike sv. Petra, što je bio jedan od glavnih prigovora [[Martin Luther|Martina Luthera]]. U međuvremenu su se način podjele oprosta, kao i propisani uvjeti za njegovo dobijanje znatno promijenili, a već od sredine 16. stoljećaveka nije bilo podjelepodele oprosta za novac, već se od vjernika zahtijevalo da učine neko dobro djelo, pobožnu vježbu (pobožnost križnog puta, [[krunica|krunice]] i sl.) ili da čitaju [[Biblija|Sveto pismo]]. Osobito je do znatnih promjena došlo 60-tih godina 20. stoljećaveka. [[1999.]] u Augsburgu[[Augsburg]]u potpisan je sporazum između Katoličke i Evangeličke crkve kojim se one slažu u tome da se oprost od grijeha dobiva samo vjerom, a ne djelima.
 
[[Protestantizam|Protestanti]], slijedeći Lutherov nauk, ne prihvaćaju nauk o oprostu, te drže da svoje grijehe ispovijedaju Bogu posredstvom Isusa Krista. U takvom nauku nema mjesta za ulogu Crkve kao one koja bi podjeljivalapodeljivala oproste.
 
[[Category:Kršćanstvo]]
Protestantske crkve koje djeluju u Hrvatskoj, a prihvaćaju ta uvjerenja su (među ostalima): Evangelička Crkva, Adventisti sedmog dana, Baptisti i drugi.
 
[[ar:صكوك الغفران]]
[[bg:Индулгенция]]
[[bs:Oprost]]
[[cs:Odpustek]]
[[da:Aflad]]
[[de:Ablass]]
[[el:Συγχωροχάρτι]]
[[en:Indulgence]]
[[eo:Indulgenco]]
[[es:Indulgencia]]
[[fi:Anekauppa]]
[[fr:Indulgence (catholicisme)]]
[[gl:Indulxencia]]
[[hr:Oprost]]
[[he:כתב מחילה]]
[[id:Indulgensi]]
[[it:Indulgenza]]
[[ja:贖宥状]]
[[ka:ინდულგენცია]]
[[ko:대사 (가톨릭)]]
[[la:Indulgentia]]
[[li:Aaflaot]]
[[lt:Indulgencija]]
[[nl:Aflaat]]
[[nn:Avlat]]
[[no:Avlat]]
[[pl:Odpust]]
[[pt:Indulgência]]
[[ro:Indulgenţă (creştinism)]]
[[ru:Индульгенция]]
[[simple:Indulgence]]
[[sl:Cerkveni odpustki]]
[[sr:Опроштај грехова]]
[[sv:Avlatsbrev]]
[[tr:Endüljans]]
[[uk:Індульгенція]]
[[zh:贖罪券]]