Wikipedija

Marko Kraljević – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
iymena
i
Red 37:
'''Kraljević Marko ''', pravim imenom '''Marko Mrnjavčević''' (oko * [[1355]] - † [[1395]], Rovine, [[Kneževina Vlaška|Vlaška]]), bio je [[Historija srednjovjekovne Srbije|srpski]] vlastelin, koji je vladao u razdoblju [[1371]]-[[1395]] u kraju oko [[Prilep]]a poznatom kao [[Prilepsko kraljevstvo]].<ref>[http://books.google.bg/books?id=ANdbpi1WAIQC&pg=PA450&dq=Marko+serbian+hero#v=onepage&q=Marko%20serbian%20hero&f=false East Central Europe in the Middle Ages, 1000-1500 Volume 3, History of East Central Europe, Jean W. Sedlar, [[University of Washington Press]], 1994, ISBN 0-295-97290-4, str. 450]</ref>
 
Marko je rano prihvatio tursko [[vazal]]stvo i pomagao je u otomanskom osvajanju Balkana. Poginuo je u [[Bitka na Rovinama|bici na Rovinama]] [[1395]]. godine, boreći se kao turski [[vazal]].<ref>[http://www.dlib.si/preview/URN:NBN:SI:DOC-62VD4ZBC/67e8d69a-d1b7-4d68-ac39-e9bbc09c22a5 Srbija i Albanci, Pregled politike Srbije prema Albancima od 1878. do 1914. godine]</ref>
 
Marko Kraljević, istorijski ne mnogo značajna ličnost, postao je najpopularniji junak celokupne južnoslovenske narodne poezije.<ref name="Deretić">[http://www.rastko.rs/knjizevnost/jderetic_knjiz/jderetic-knjiz_05.html#_Toc412463458 Jovan Deretić: Kratka istorija srpske književnosti]</ref> On je izrastao u [[Mitologija|mitološku]] figuru, i postao nacionalni junak u predanju i pripovjedkama [[Bugari|Bugara]], [[Srbi|Srba]], [[Makedonci|Makedonaca]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Slovenci|Slovenaca]], [[Crnogorci|Crnogoraca]], [[Vlasi|Vlaha]] (i uopće naroda [[Balkan|Balkanskog poluotoka]]). U narodnoj predaji on je zaštitnik i spasioc [[Kršćanstvo|kršćanstva]] za vrijeme duge [[Otomansko Carstvo|otomanske]] okupacije [[Balkan]]a.
Red 52:
Jula 1371. godine, kralj Vukašin i kraljević Marko su krenuli sa svojom vojskom preko Balšićeve teritorije kraj [[Skadar|Skadra]], nameravajući da napadnu Altomanovićevu zemlju u pravcu [[Onogošt]]a. Ovaj napad se nije dogodio, pošto su [[Osmansko carstvo|Osmanlije]] zaprijetile gospodaru [[Ser (grad)|Sera]] Despotu [[Uglješa Mrnjavčević|Jovanu Uglješi]], mlađem kraljevom bratu koji je vladao istočnom Makedonijom. Vojne snage Mrnjavčevića brzo su preusmjerene ka istoku.<ref>Mihaljčić 1975, pp. 137. Van Antwerp Fine 1994, pp. 377.</ref> Nakon bezuspješnog pokušaja da nađu saveznike, dva brata su samostalno prodrla sa svojim trupama u teritoriju pod osmanskom kontrolom. U [[Marička bitka|Maričkoj bici]] 26. septembra 1371, Turci su potpuno uništili srpsku vojsku; čak ni tijela Vukašina i Uglješe nisu pronađena. Mjesto borbe, u blizini sela [[Černomen|Ormenio]] na istoku današnje Grčke, Turci i danas nazivaju ''Sırp Sındığı'' „srpska pogibija“. Ishod ove bitke imao je ozbiljne posljedice: vrata [[Balkansko poluostrvo|Balkana]] bila su širom otvorena za dalje tursko napredovanje.<ref name=fine379>Van Antwerp Fine 1994, pp. 379-82.</ref><ref>{{Cite book|last=Ćorović|first=Vladimir|authorlink= Vladimir Ćorović|coauthors= |title=Istorija srpskog naroda|year=1997|url=http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_10.html|publisher=|location= Beograd|id=|accessdate = 19. 3. 2013.}}</ref>
 
Marko za razliku od oca nije sudjelovao u toj presudnoj bitci, već je ubrzo prihvatio [[Otomansko Carstvo|otomansku]] vlast i postao njihov [[vazal]]. Ne zna se kada je tačno Marko postao turski vazal, ali srpski istoričari veruju da se to nije desilo odmah nakon Maričke bitke.<ref name=mih164>Mihaljčić 1975, pp. 164-5.</ref> S druge strane, turski povjesničari objašnjavaju mnoge povlastice koje je imao [[Prilep]] u 14. stoljeću time da je vladar Prilepa - vjerojatno Marko - vrlo rano prihvatio tursku zaštitu.<ref name="Sabalić"/>
 
Pošto su turski upadi na okolne oblasti zaredali 1380-ih, tad je već sigurno bio vazal.<ref name="Štulić">[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1068585 Sve bijaše pošteno i dragom Bogu pristupačno]</ref>
Red 70:
[[Datoteka:Markovi Kuli zapaden del.JPG|minijatura|[[Markovi kuli]], ostaci prestonice zemlje Mrnjavčevića.]]
 
Ništa se pouzdano ne zna o učešću kralja Marka u Kosovskoj bici. Kao turski vazal morao bi se boriti protiv Srba.<ref>[http://www.tabanovic.com/marko-kraljevic.htm Marko Kraljević: Mit i stvarnost]</ref> Turski povjesničari citiraju onovremenoga kroničara Nesrija, koji je zapisao da je sultanova vojska, idući na Kosovo, prošla [[Prilepsko kraljevstvo|pokraj Prilepa]], a da su joj cijelim putem do Gazimestana mjesni vazali izlazili u susret i pokazivali put. Turski kroničari pominju da su na turskoj strani sudjelovali i kršćanski vladari vazali, ali ih ne spominje poimenice.<ref name="Sabalić">[http://www.kralemarko.org.mk/default-sr.asp?ItemID=882ADAC00150914EA315774EDCE6B8D8 INES SABALIĆ, KRALJEVIĆ MARKO]</ref> Neki veruju da je Marko nekako uspio izbjeći svoju vazalnu obavezu<ref>[http://www.tabanovic.com/marko-kraljevic.htm Marko Kraljević: Mit i stvarnost]</ref>, dok drugi argumentuju da neizravno možemo zaključiti da je na turskoj strani na Gazimestanu sudjelovao i Marko.<ref name="Sabalić"/>
 
Teritorij pod njegovom upravom nije zadesilo razaranje, čak se u narednim godinama stanovništvo povećavalo.<ref name="Sabalić"/>
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Marko_Kraljević