Razlike između izmjena na stranici "Dioniz"

Obrisano 485 bajtova ,  prije 11 godina
nema sažetka uređivanja
[[Image:Dionysus and Eros - Naples Archeological Museum sm.jpg|thumb|right|175px|Dioniz i Eros<br>Arheološki muzej u [[Napulj]]u]]
 
'''Dioniz''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Διώνυσος''', ''Diốnysos'') [[stara Grčka|grčki]] je [[bog]] plodnosti zemlje, bog vegetacije, vina, žena, bog-bik. [[Etimologija]] imena izvodi se od [[riječ]]i ''Dio'' - gen. od Zeus i ''nysos'' - tračka riječ za sina. Također poznat kao '''Bakho''' i u [[grčka mitologija|grčkoj]] i u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]]. Poznat nam je i pod drugim imenima, kao npr. '''Jakhus''' ili '''Zagrej'''.
 
Općenito Grci vjeruju da je dionizijski kult u Grčku došao iz Anatolije. Po pričama, nakon rođenja [[Zeus]] odnosi Dioniza u zemlju Nisa. Grčki koncept gdje se zemlja Nisa nalazi dopušta da ona bude [[Anatolija]], [[Libija]], [[Etiopija]], [[Arabija]]. Sve u svemu to nam sugerira da je namjerno postavljen u magičnu, daleku zemlju.
 
[[Image:Titian Bacchus and Ariadne.jpg|left|thumb|''Bakho i Arijadna'', [[Ticijan]]]]
 
Tragovi istih ili vrlo sličnih božanstava mogu se pronaći u [[Mikena|Mikeni]] i minojskoj kulturi. Dioniz je u kulturi Grčke i njezinih prethodnika prisutan dugo vremena (prije 1500. pr. Kr.), no uvijek ostaje donekle stran.
===Rođenje===
 
[[Image:Hermes by Praxiteles.jpg|thumb|200px|[[Praksitel]]: [[Hermes]] nosi mladog Dioniza]]
 
Dolazak Dioniza na svijet donekle je čudan, čak i za grčku mitologiju, te izaziva teškoće u njegovu smještanju unutar panteona grčkih bogova. Njegova je majka Selema, kći Kodmusa, sina kralja Fenikije i [[Europa (mitologija)|Europina]] brata. Selema je smrtnica, ljudskog je roda, a Dionizov je otac [[Zeus]], kralj bogova.
[[Legenda]] kaže da je [[Zeus]] uzeo malog Dioniza i povjerio ga na čuvanje kišnim [[nimfa]]ma [[Nise|Nisama]], koje su ga njegovale kroz djetinjstvo, za što ih je [[Zeus]] nagradio stavljajući ih kao [[Hejade]] među [[zvijezda|zvijezde]]. Nimfe spadaju u veliku obitelj ženskih duhova prirode. Ponekad su vezane uz određeno mjesto. Također nimfe prate razna božanstva te su česta meta pohotnih [[satir]]a. One su personifikacija kreativne i njegovateljske aktivnosti u prirodi.
 
Kad je Dioniz odrastao, otkrio je kulturu [[vino|vina]] i način vađenja tog dragocjenog soka, ali ga je ljubomorna [[Hera]] pogodila ludilom, koje ga je nagnalo da počne lutati raznim djelovima svijeta. U Frigiji božica [[Kibela]], u Grčkoj poznata kao [[Reja (mitologija)|Reja]], izliječila ga je i naučila ga svetim obredima, te se uputio na putovanje po [[Azija|Aziji]] učeći ljude uzgoju i obrađivanju [[vinova loza|vinove loze]]. Najpoznatije od njegovih putovanja njegova je ekspedicija u [[Indija|Indiju]], za koju se tvrdi da je trajala nekoliko godina. Nakon trijumfalnog povratka počinje s objavljivanjem svog učenja po Grčkoj. No, nekoliko mu se knezova usprotivilo u tom pokušaju, strahujući da će njegova učenja dovesti sa sobom nerede i ludilo (kralj Pentej i Lierg). Kao mladić Dioniz je bio posebno atraktivan. Kad je jednom prigodom prerušen u smrtnika putovao brodom, mornari su ga pokušali oteti i iskoristiti za svoje [[seks]]ualno zadovoljstvo. No, Dioniz je bio milostiv prema njima te ih je pretvorio u [[dupin]]e, ali je sačuvao kapetana, koji ga je jedini bio prepoznao i pokušao zaustaviti mornare.
 
Kao mladić Dioniz je bio posebno atraktivan. Kad je jednom prigodom prerušen u smrtnika putovao brodom, mornari su ga pokušali oteti i iskoristiti za svoje [[seks]]ualno zadovoljstvo. No, Dioniz je bio milostiv prema njima te ih je pretvorio u [[dupin]]e, ali je sačuvao kapetana, koji ga je jedini bio prepoznao i pokušao zaustaviti mornare.
 
[[Image:Dionysos Sardanapalus.jpg|thumb|right|Kip Dioniza u ''Museo Palazzo Massimo Alle Terme'' u Rimu]]
 
===Olimp===
 
Dioniz je gospodar živih i mrtvih, na [[Olimp]]u je zdesna [[Zeus]]u, a pridaju mu se mnogi epiteti:
 
* ''Kissos'' ("bršljan"),
* ''Oinops'' ("vino")
 
==Dioniz i [[kršćanstvo]]==
Dionizijska mitologija poslije će naći svoje mjesto unutar [[kršćanstvo|kršćanstva]]. Postoje mnoge paralele između legenda o Dionizu i [[Isus]]u. Obojici je majka smrtna žena, a otac vrhovno božanstvo. Oboje su se vratili iz mrtvih i pretvorili vodu u vino. Također postoje tvrdnje da kršćanska tradicija jedenja i pijenja tijela i krvi Kristove, da bi mogli osjetiti Isusa u sebi, također potječe od dionizijskog kulta. Dioniz je također poseban u odnosu na sva druga božanstva s [[Olimp]]a po tome što je on božanstvo koje su pojedini sljedbenici osjećali unutar sebe (u manje benignom primjeru utjecaja Dioniza na kršćanstvo, za Dionizove sljedbenike kao i za sljedbenike [[Pan (mitologija)|Pan]]a govori se da su imali utjecaj na moderno viđenje [[Sotona|Sotone]]).
 
Dionizijska mitologija poslije će naći svoje mjesto unutar [[kršćanstvo|kršćanstva]]. Postoje mnoge paralele između legenda o Dionizu i [[Isus]]u. Obojici je majka smrtna žena, a otac vrhovno božanstvo. Oboje su se vratili iz mrtvih i pretvorili vodu u vino. Također postoje tvrdnje da kršćanska tradicija jedenja i pijenja tijela i krvi Kristove, da bi mogli osjetiti Isusa u sebi, također potječe od dionizijskog kulta.
 
Dioniz je također poseban u odnosu na sva druga božanstva s [[Olimp]]a po tome što je on božanstvo koje su pojedini sljedbenici osjećali unutar sebe (u manje benignom primjeru utjecaja Dioniza na kršćanstvo, za Dionizove sljedbenike kao i za sljedbenike [[Pan (mitologija)|Pan]]a govori se da su imali utjecaj na moderno viđenje [[Sotona|Sotone]]).
 
==Dionizijski misteriji==
Može se primijetiti da dionizijski mitovi u sebi sadrže veliku dozu [[ljudožderstvo|kanibalizma]]. Zančajno mjesto u mitovima Grčke zauzimaju dionizijski kult i dionizijski misteriji. U originalnom se obliku na dionizijski kult gleda kao na kult zadužen za uzgajanje [[vinova loza|vinove loze]] te dobivanje [[vino|vina]], a u praktičnom smislu za razumijevanje životnog ciklusa vina – utjelovljenje živućeg boga – pravljenje i fermentacija vina – mrtvi bog u podzemlju – opijajući učinak samog pića za koje se smatra da posjeduje božanski duh. U svom početku kult nije bio zaokupljen samo učenjima o [[vino|vinu]] i njegovom tradicijom, već i jednako svim ostalim vidovima vina. Ne treba zaboraviti da je vino nekoć uključivalo mnoge druge sastojke, začine, razne biljke, koji su pridonosili okusu, kvaliteti, medicinskom učinku samog pića. Uzgajanje svog tog bilja orginalno podpada pod dionizijsko učenje tvoreći ga općim kultom vegetacije i travarskom školom. [[Med]] i [[pčela|pčelinji]] [[vosak]] također su dodavani ranim vinima, dovodeći ga u vezu s još starijim kultom medovine i pčela u [[neolit]]skoj Europi. Rojevi pčela unutar dionizijske tradicije predstavljaju čistu životnu silu. Kako je rečeno, kultu su dodavane biljke koje su bile povezane s vinom, pa tako i [[bršljan]], za koji se smatralo da potiskuje učinke pijanstva i da je suprotnost vinu, te [[fikus]] i [[šišarka|šišarke]]. Mjesto nastanka dionizijskih misterija nepoznato je. Gotovo je sigurno da su nastali izvan Grčke, u koju ulaze s dolaskom [[vino|vina]], za koje se smatra da je nastalo 6000 godina prije Krista. Odatle motiv Dionizova odrastanja u nepoznatoj zemlji daleko od Grčke. Mjesto mogućeg nastanka moglo bi biti planina Argos na granici [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[Perzija|Perzije]], ili drevne divlje loze na padinama [[Libija|libijskih]] planina. Stanovnici [[Kreta|Krete]] preuzimaju [[vino]] iz [[Egipat|Egipta]] i Fenicije i prenose ga u Grčku do 1600. prije Krista. Vino je također vjerojatno ušlo u Grčku i kopnenim putem kroz Malu Aziju, no vjerojatno su iz minojske Krete došla prva učenja iz kojih će nastati dionizijski kult. Osnovno načelo iz izvornih inicijacija jest tema smrti i ponovnog rođenja prema godišnjim dobima te opsjednutost duhom. Opsjednutost uključuje zazivanje duhova, što je popraćeno zajedničkim plesom, obično uz bubnjeve i frule te karakteristične pokrete tijelom, pokrete kakvi su nađeni unutar svih kultova izazivanja stanja [[trans]]a. Za razliku od većine kultova transa, unutar dionizijskih obreda sudionici su bili opsjednuti životinjskim duhovima i entitetima te su se mogli i pretvoriti u životinje. No, najpoželjinja je opsjednutost ona samog Dioniza. Razlog postojanja takvog kulta je kontroverzan. Neki ga vide kao ritualizirano otpuštanje potisnutih elemenata civilizirane psihologije i privremenu inverziju, da bi se isti sačuvali. Drugi ga vide kao povratak kaotičnim elementima postojanja i reakcijom protiv civilizacije, dok pak treći u njemu vide njegovu magičnu povezanost s kaotičnim moćima. Moguće je da su sve ove teorije primjenjive u raznim manifestacijama kulta. Kao i [[vino]], i Dioniz je imao različite okuse u različitim regijama. Odražavajući mitsko i kulturno tlo, također se pojavljuje pod različitim imenima u susjednim zemljama. Činjenica da su Grci u svoja [[vino|vina]] dodavali razne druge sastojke navela je mnoge, uključujući [[Robert Groves|Roberta Grovesa]], na zaključak kako neki od tih sastojaka imaju [[halucinogen]]o djelovanje. To donekle potvrđuje i “čarobni napitak”, tadašnje začinjeno vino, koje se povezuje s dionizijskim ritualima, za koji se govori da sadržava otrovni [[bršljan]]. Također znamo da su [[šaman]]i tog područja upotrebljavali daturu i [[bunika|buniku]].
 
Može se primijetiti da dionizijski mitovi u sebi sadrže veliku dozu [[ljudožderstvo|kanibalizma]].
 
Zančajno mjesto u mitovima Grčke zauzimaju dionizijski kult i dionizijski misteriji. U originalnom se obliku na dionizijski kult gleda kao na kult zadužen za uzgajanje [[vinova loza|vinove loze]] te dobivanje [[vino|vina]], a u praktičnom smislu za razumijevanje životnog ciklusa vina – utjelovljenje živućeg boga – pravljenje i fermentacija vina – mrtvi bog u podzemlju – opijajući učinak samog pića za koje se smatra da posjeduje božanski duh.
 
U svom početku kult nije bio zaokupljen samo učenjima o [[vino|vinu]] i njegovom tradicijom, već i jednako svim ostalim vidovima vina. Ne treba zaboraviti da je vino nekoć uključivalo mnoge druge sastojke, začine, razne biljke, koji su pridonosili okusu, kvaliteti, medicinskom učinku samog pića. Uzgajanje svog tog bilja orginalno podpada pod dionizijsko učenje tvoreći ga općim kultom vegetacije i travarskom školom. [[Med]] i [[pčela|pčelinji]] [[vosak]] također su dodavani ranim vinima, dovodeći ga u vezu s još starijim kultom medovine i pčela u [[neolit]]skoj Europi. Rojevi pčela unutar dionizijske tradicije predstavljaju čistu životnu silu. Kako je rečeno, kultu su dodavane biljke koje su bile povezane s vinom, pa tako i [[bršljan]], za koji se smatralo da potiskuje učinke pijanstva i da je suprotnost vinu, te [[fikus]] i [[šišarka|šišarke]].
 
===Mjesto nastanka===
 
Mjesto nastanka dionizijskih misterija nepoznato je. Gotovo je sigurno da su nastali izvan Grčke, u koju ulaze s dolaskom [[vino|vina]], za koje se smatra da je nastalo 6000 godina prije Krista. Odatle motiv Dionizova odrastanja u nepoznatoj zemlji daleko od Grčke.
 
Mjesto mogućeg nastanka moglo bi biti planina Argos na granici [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[Perzija|Perzije]], ili drevne divlje loze na padinama [[Libija|libijskih]] planina. Stanovnici [[Kreta|Krete]] preuzimaju [[vino]] iz [[Egipat|Egipta]] i Fenicije i prenose ga u Grčku do 1600. prije Krista. Vino je također vjerojatno ušlo u Grčku i kopnenim putem kroz Malu Aziju, no vjerojatno su iz minojske Krete došla prva učenja iz kojih će nastati dionizijski kult.
 
===Osnovne postavke===
 
Osnovno načelo iz izvornih inicijacija jest tema smrti i ponovnog rođenja prema godišnjim dobima te opsjednutost duhom. Opsjednutost uključuje zazivanje duhova, što je popraćeno zajedničkim plesom, obično uz bubnjeve i frule te karakteristične pokrete tijelom, pokrete kakvi su nađeni unutar svih kultova izazivanja stanja [[trans]]a.
 
Za razliku od većine kultova transa, unutar dionizijskih obreda sudionici su bili opsjednuti životinjskim duhovima i entitetima te su se mogli i pretvoriti u životinje. No, najpoželjinja je opsjednutost ona samog Dioniza. Razlog postojanja takvog kulta je kontroverzan. Neki ga vide kao ritualizirano otpuštanje potisnutih elemenata civilizirane psihologije i privremenu inverziju, da bi se isti sačuvali. Drugi ga vide kao povratak kaotičnim elementima postojanja i reakcijom protiv civilizacije, dok pak treći u njemu vide njegovu magičnu povezanost s kaotičnim moćima. Moguće je da su sve ove teorije primjenjive u raznim manifestacijama kulta.
 
Kao i [[vino]], i Dioniz je imao različite okuse u različitim regijama. Odražavajući mitsko i kulturno tlo, također se pojavljuje pod različitim imenima u susjednim zemljama.
 
Činjenica da su Grci u svoja [[vino|vina]] dodavali razne druge sastojke navela je mnoge, uključujući [[Robert Groves|Roberta Grovesa]], na zaključak kako neki od tih sastojaka imaju [[halucinogen]]o djelovanje. To donekle potvrđuje i “čarobni napitak”, tadašnje začinjeno vino, koje se povezuje s dionizijskim ritualima, za koji se govori da sadržava otrovni [[bršljan]]. Također znamo da su [[šaman]]i tog područja upotrebljavali daturu i [[bunika|buniku]].
 
==Vanjski linkovi==