Wikipedija

Apollo 11 – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
20.730.146 izmena
m Čišćenje
Red 2:
!colspan="3" cellspacing="0" cellpadding="2" bgcolor="white"|Apollo 11
|-
|colspan="3" align="center"|[[ImageDatoteka:Apollo 11 insignia.png|250px|]]<br><small>Oznaka misije Apollo 11</small>
|-
!colspan="3" cellspacing="0" cellpadding="2" bgcolor="white"|Statistika misije
Red 39:
!colspan="3" cellspacing="0" cellpadding="2" bgcolor="white"|Posada
|-
|colspan="3" align="center"|[[ImageDatoteka:Apollo 11.jpg|250px|]]<br><small>Slijeva na desno: [[Neil Armstrong|Armstrong]], [[Michael Collins (astronaut)|Collins]], [[Buzz Aldrin|Aldrin]]</small>
|-
!colspan="3" cellspacing="0" cellpadding="2" bgcolor="white"|Povezane misije
|-
|width="150" colspan="1" |'''Prethodna misija'''<br>[[ImageDatoteka:Apollo-10-LOGO.png|35px]] [[Apollo 10]]||width="150" colspan="2"|'''Sljedeća misija'''<br>[[ImageDatoteka:AP12goodship.png|35px]] [[Apollo 12]]
|-
!colspan="3" cellspacing="0" cellpadding="2" bgcolor="white"|'''[[Program Apollo]]'''
Red 50:
'''Apollo 11''' je bila svemirska misija koja je 20. srpnja 1969. dovela prve ljude na [[Mjesec]]. Svemirski let, kojeg su provele [[SAD|Sjedinjene Države]], smatra se velikim postignućem u povijesti istraživanja i predstavlja pobjedu SAD-a u [[Hladni rat|hladnoratovskoj]] [[Svemirska utrka|svemirskoj utrci]] sa [[SSSR|Sovjetskim Savezom]].
 
Lansirana je s [[Florida|Floride]] 16. srpnja, kao treća lunarna misija [[NASA]]-inog [[Program Apollo|programa Apollo]] (i prva misija G vrste), s posadom u sastavu: zapovjednik [[Neil Armstrong|Neil Alden Armstrong]], pilot komandnog modula [[Michael Collins (astronaut)|Michael Collins]] i pilot lunarnog modula [[Buzz Aldrin|Edwin Eugene "Buzz" Aldrin, Jr]]. 20. srpnja, Armstrong i Aldrin sletjeli su u [[Mare Tranquillitatis|More tišine]] i postali prvi ljudi na površini Mjeseca. Njihov lunarni modul, ''Eagle'' (orao), proveo je 21 sat i 31 minutu na površini Mjeseca dok je
Collins orbitirao oko mjeseca u komandnom modulu ''Columbia''.<ref>[http://history.nasa.gov/SP-4029/Apollo_11i_Timeline.htm NASA Apollo 11 Timeline].</ref> Tri astronauta vratila su se na zemlju s 21,55 kg mjesečevog kamenja, sletjevši 24. srpnja u [[Tihi ocean]].
 
Red 96:
 
=== Pomoćna posada ===
* [[Charles Moss Duke, Jr.]], Capsule Communicator (CAPCOM)
* [[Ronald Evans]], CAPCOM
* [[Owen K. Garriott]], CAPCOM
* [[Don L. Lind]], CAPCOM
* [[Ken Mattingly]], CAPCOM
* [[Bruce McCandless II]], CAPCOM
* [[Harrison Schmitt]], CAPCOM
* [[William Pogue|Bill Pogue]]
* [[Jack Swigert]]
 
=== Direktori leta ===
* [[Cliff Charlesworth]] (Zeleni Tim), lansiranje i [[Izvanbrodska aktivnost|EVA]]
* [[Gene Kranz]] (Bijeli Tim), lunarno slijetanje
* [[Glynn Lunney]] (Crni Tim), polijetanje s Mjeseca
 
== Nomenklatura ==
Red 116:
 
== Istaknute faze misije ==
=== Lansiranje i ulazak u orbitu ===
[[ImageDatoteka:Apollo 11 Launch2.jpg|mini|180px|Raketa [[Saturn V]], s Apollom 11, polijeće s lansirne rampe 16. srpnja 1969.]]
[[ImageDatoteka:Apollo 11 launch.jpg|mini|180px|Kondenzacijski oblak (singularnost Prandtl-Glauert) formira se na međustupnju kada se Saturn V približava brzini od 1 [[Mach]]a, jednu minutu nakon polijetanja.]]
[[ImageDatoteka:Apollo 11 first stage separation.jpg|lijevo|mini|180px|Odvajanje prvog stupnja.]]
[[ImageDatoteka:Engineers Working apollo 11.png|mini|180px|Lansirni kontrolni centar.]]
[[ImageDatoteka:Apollo 11 Lunar Module Eagle in landing configuration in lunar orbit from the Command and Service Module Columbia.jpg|mini|lijevo|180px|''Eagle'' u lunarnoj [[orbita|orbiti]] ubrzo nakon odvajanja od komandnog modula ''Columbia''.]]
 
Osim velikog mnoštva ljudi koje je zakrčilo autoceste i plaže kraj mjesta lansiranja, događaj su pratili milijuni gledatelja na [[televizija|televiziji]], sa službenim komentarom NASA-inog šefa javnih informacija Jacka Kinga.
Red 129:
19. jula u 17:21:50 UTC, ''Apollo 11'' prošao je kraj Mjeseca i uključio pomoćni pogonski motor radi ulaska u lunarnu orbitu. U trideset orbita<ref>[http://science.ksc.nasa.gov/history/apollo/apollo-11/apollo-11.html Apollo-11] NASA.</ref> koje su usljedile, posada je mogla vidjeti svoje mjesto slijetanja u južnom Moru Tišine (''Mare Tranquillitatis''), oko 20 km jugozapadno od kratera Sabine D (0.67408N, 23.47297E). Mjesto slijetanja odabrale su automatske lunarne sonde Ranger 8, Surveyor 5 i letjelica za kartiranje [[Lunar Orbiter program|Lunar Orbiter]], jer ga je karakterizirala relativno ravna i glatka površina, pogodna za slijetanje i izvanbrodske aktivnosti (EVA).<ref>{{Cite web|url=http://www-lib.ksc.nasa.gov/lib/archives/apollo/pk/apollo11pt1.pdf| title=Apollo 11 Press Kit (p.1-100) |format=PDF |author=NASA|date=6. srpnja 1969.|accessdate=23. rujna 2006.}}</ref>
 
=== Slijetanje na Mjesec ===
Dana 20. jula 1969. lunarni modul (LM) ''Eagle'' odvojio se od komandnog modula ''Columbia''. Collins, sam u ''Columbiji'', pregledao je ''Eagle'' dok se okretao pred njim da bi se uvjerio da letjelica nije oštećena.
 
Red 139:
 
''Apollo 11'' sletio je s najmanje [[Gorivo|goriva]] u odnosu na ostale misije, te su astronauti bili upozoreni preranim alarmom o gorivu na izmaku jer je, što je kasnije ustanovljeno, veće nego predviđeno prskanje goriva prekrilo senzor. Na idućim misijama, ugrađene su dodatne pregrade da bi se to spriječilo.<ref name="ALSJ 1" />
[[ImageDatoteka:114345main jsc capcom pg8.jpg|mini|lijevo|180px|Glavni komunikatori (CAPCOM) s Apollom 11, slijeva na desno: Charles Duke, James Lovell i Fred Haise.]]
Tijekom spuštanja Aldrin je komunicirao [[Navigacija|navigacijske]] podatke Armstrongu, koji je bio zauzet pilotiranjem lunarnog modula. Nekoliko trenutaka prije slijetanja, senzor je informirao Aldrina da je najmanje jedna od 170 cm dugačkih sondi na postolju modula dotaknula površinu, te je rekao "kontakntno svjetlo!"<ref>''"Contact light!"''</ref> Tri sekunde kasnije ''Eagle'' je sletio i Armstrong je rekao "isključivanje".<ref>''"Shutdown"''</ref> Aldrin je odmah odgovorio "U redu, motor zaustavljen: ACA - van zapona." <ref>''"Okay, engine stop. ACA - out of detent"''</ref>. Armstrong je potvrdio "Van zapona. Auto",<ref>''"Out of detent. Auto"''</ref> i Aldrin nastavio "Kontrola modaliteta - oboje auto. Upravljanje motorom za slijetanje prebačeno. Poluga motora - isključena. 413 je unutra."<ref>''"Mode control - both auto. Descent engine command override off. Engine arm - off. 413 is in."''</ref>
 
Red 147:
 
Armstrongova je iznenadna promjena pozivnog znaka od "Eagle" u ''"Tranquility Base"'' (Baza tišine) izazvala trenutnu zbunjenost i Duke je šutio nekoliko sekundi prije nego je zamuckivajući izrazio olakšanje u kontroli misije: "Roger, Triš-- Tišine, bilježimo da ste sletjeli. Ovdje je mnogo ljudi poplavilo. Sada ponovo dišemo. Hvala mnogo."<ref>''"Roger, Twan-- Tranquility, we copy you on the ground. You got a bunch of guys about to turn blue. We're breathing again. Thanks a lot."''</ref><ref name="ALSJ 1">{{Cite web | url = http://www.hq.nasa.gov/alsj/a11/a11.landing.html | title = Apollo 11 Lunar Surface Journal: The First Lunar Landing | author = Jones, Eric M. (editor) | publisher = NASA }}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.bbc.co.uk/archive/moonlandings/7630.shtml?all=2&id=7630|title=BBC - Archive-Moon Landings - James May speaks to Charles Duke|publisher=BBC.co.uk|accessdate=7. srpnja 2009.}}</ref>
[[ImageDatoteka:First Man on Moon 1969 Issue-10c.jpg|mini|right|180px|Prvi čovjek na Mjesecu, komemorativna američka poštanska marka iz 1969.]]
Dva i pol sata nakon slijetanja, prije nego su započele pripreme za izvanbrodsku aktivnost (EVA), Aldrin je emitirao:
<blockquote>Ovdje pilot lunarnog modula. Želio bi iskoristiti ovu mogućnost za zatražim od svih ljudi koji slušaju, tko god da jesu i gdjegod da se nalaze, da se zaustave na trenutak i razmisle o događajima iz proteklih nekoliko sati i da zahvale na svoj način.<ref name="ALSJ 2">{{Cite web | url = http://www.hq.nasa.gov/alsj/a11/a11.postland.html | title = Apollo 11 Lunar Surface Journal: Post-landing Activities | author = Jones, Eric M. (editor) | publisher = NASA }}</ref></blockquote>
Tada je privatno uzeo [[Euharistija|pričest]]. U to doba NASA se još borila na sudu protiv tužbe koju je podnijela [[Ateizam|ateistkinja]] Madalyn Murray O'Hair (jer je posada ''[[Apollo 8|Apolla 8]]'' tijekom javljanja na Zemlju čitala iz [[Knjiga Postanka|Knjige Postanka]]) tražeći da se američki astronauti suzdrže od religioznih aktivnosti za vrijeme boravka u svemiru. Radi toga, Aldrin je odlučio da to ne spominje direktno i zadrži svoju namjeru u tajnosti više godina (o tome čak nije govorio ni svojoj ženi).
Red 156:
 
=== Aktivnosti na mjesečevoj površini ===
[[ImageDatoteka:Apollo 11 first step.jpg|mini|lijevo|180px|''Slowscan'' TV kamera prikazuje Neila Armstronga dok niz ljestve silazi na površinu.]]
[[ImageDatoteka:Apollo 11 bootprint.jpg|mini|desno|180px|Otisak stopala Buzza Aldrina. Eksperiment je predviđao testiranje lunarnog [[regolit]]a.]]
[[ImageDatoteka:Apollo 11 1998 scan.jpg|mini|lijevo|180px|Buzz Aldrin radi na lunarnom modulu.]]
[[ImageDatoteka:Aldrin Apollo 11 original.jpg|mini|180px|Buzz Aldrin na Mjesecu, odsjaj na viziru njegove kacige prikazuje fotografa Armstronga.]]
[[ImageDatoteka:Earth over Apollo 11 Lunar Module.jpg|mini|180px|Zemlja iznad lunarnog modula ''Eagle''.]]
 
Astronauti su planirali postavljanje ranog Apollo znanstveno eksperimentalnog paketa (EASEP)<ref>{{Cite web |url=http://ares.jsc.nasa.gov/HumanExplore/Exploration/EXLibrary/docs/ApolloCat/Part1/EASEP.htm |title=Early Apollo Scientific Experiment Package - Apollo 11 |publisher=NASA |accessdate=18. srpnja 2009.}}</ref> i američke zastave proučavajući mjesto slijetanja kroz dva trokutasta prozora na lunarnom modulu, koja su im omogućavala vidno polje od 60°. Pripreme su zahtjevale više vremena od predviđena dva sata. Armstrong je isprva imao teškoća pri prolasku kroz otvor sa svojim prenosivim sustavom za održavanje života<ref>Portable Life Support System</ref> (PLSS). Čuveni astronaut [[John Young (astronaut)|John Young]], rekao je da redizajn lunarnog modula i primjenu manjeg otvora, nije pratio redizajn ''PLSS'' naprtnjača, te je do nekih od najviših zabilježenih ritama rada srca u programu
''Apollo'', dolazilo tijekom ulaska i izlaska u lunarni modul.<ref>{{Cite web|url=http://www.hq.nasa.gov/alsj/a11/a11.summary.html|title=Apollo 11 Lunar Surface Journal|author=Eric M. Jones|date=6. travnja 2006.|accessdate=23. rujna 2006.}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://lsda.jsc.nasa.gov/books/apollo/s2ch4.htm|title=Metabolism and heat dissipation during Apollo EVA periods - Chapter 4|author=J.M. Waligora, D.J. Horrigan|accessdate=23. rujna 2006.}}</ref>
 
U 02:39 UTC u ponedjeljak 21. srpnja (04:39 CET, 22:39 EDT 20. srpnja) 1969., Armstrong je otvorio vrata i u 02:51 UTC započeo svoj silazak na površinu mjeseca. Radi komande jedinice daljinskog upravljanja na grudima, nije mogao vidjeti svoja stopala. Silazeći niz ljestve s devet stepenica, Armstrong je povukao d-prsten radi postavljanja sklopa modularnog spremišta opreme (MESA) presavijenog uz bok lunarnog modula i aktiviranja TV [[Kamera|kamere]], te je u 02:56 UTC (04:56 CET, 22:56 EDT) svojim lijevim stopalom zakoračio na površinu.<ref name="ALSJ 4">{{Cite web | url = http://www.hq.nasa.gov/alsj/a11/a11.step.html | title = Apollo 11 Lunar Surface Journal: One Small Step | author = Jones, Eric M. (editor) | publisher = NASA }}</ref> Pri prvom slijetanju na Mjesec korišten je radioamaterski format ''"slow scan TV"'', nekompatibilan s komercijalnom televizijom, te je bio prikazivan na posebnom [[monitor]]u koji je snimala konvencionalna TV kamera, što je znatno smanjivalo kvalitetu slike.<ref name="Blunder 5">*{{cite news | url = http://www.smh.com.au/news/national/one-giant-blunder-for-mankind-how-nasa-lost-moon-pictures/2006/08/04/1154198328978.html|title = One giant blunder for mankind: how NASA lost moon pictures | date=5. kolovoza 2006. | work=The Sydney Morning Herald}}</ref> Signal je priman u [[Opservatorij Goldstone|Goldstoneu]] u SAD-u i s boljom kvalitetom u Honeysuckle Creeku (''Honeysuckle Creek Tracking Station'') u [[Australija|Australiji]]. Nakon nekoliko minuta trasa je prebačena na osjetljiviji [[Parkes radio teleskop|Parkes radio teleskop]] također u Australiji.<ref>[http://www.parkes.atnf.csiro.au/news_events/apollo11/tv_broadcasts.html csiro.au, ''The Television Broadcasts'']</ref> Unatoč nešto tehničkih i vremenskih teškoća, sablasne crno bijele snimke prvih izvanbrodskih aktivnosti emitirane su ka najmanje 600 milijuna gledatelja na Zemlji.<ref name="Parkes">{{Cite web|url=http://www.parkes.atnf.csiro.au/apollo11/pasa/on_eagles_wings.pdf|title=On Eagle's Wings: The Parkes Observatory's Support of the Apollo 11 Mission |format=PDF |publisher=Astronomical Society of Australia |date=1. srpnja 2001.|accessdate=22. rujna 2006.}}</ref> Premda su kopije tih snimki, u formatu za emitiranje, sačuvane i lako dostupne, snimke originalnih ''slow scan'' emisija s mjeseca nenamjerno su uništene tijekom rutinskog ponovnog korištenja magnetnih traka u NASA-i. Arhivirane kopije snimki pronađene su u [[Perth]]u u Australiji, jedno od mjesta gdje su izvorno primana emitiranja s Mjeseca.
 
Nakon što je opisao površinsku prašinu ("sitna gotovo kao prah"<ref>''"fine and almost like a powder"''</ref>),<ref name="ALSJ 4" /> Armstrong je sišao s postolja lunarnog modula i ušao u povijest kao prvi čovjek na drugom svemirskom tijelu. Tada je, šest i pol sati nakon slijetanja, izgovorio svoju čuvenu rečenicu: "Ovo je je mali korak za čovjeka, jedan divovski skok za čovječanstvo."<ref>"That's one small step for [a] man, one giant leap for mankind"</ref><ref>A NASA transcript explains that the "a" article was intended, whether or not it was said;[http://history.nasa.gov/alsj/a11/a11.step.html#1092413] the intention was to contrast ''a man'' (an individual's action) and ''mankind'' (as a species).</ref><ref>[http://www.nasa.gov/audience/forstudents/5-8/features/F_Apollo_35th_Anniversary.html NASA Moon landing 35th anniversary] includes the "a" article as intended.</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/5398560.stm BBC] news story on reanalysis which suggests the line was said correctly (with the "a" article).</ref><ref>{{cite news | url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/8081817.stm | title=Armstrong's 'poetic' slip on Moon | date=3. lipnja 2009.| work=BBC News}} news story on later reanalysis which suggests the line was said incorrectly.</ref><ref>[http://www.chron.com/disp/story.mpl/front/4225856.html Houston Chronicle] coverage of the same story.</ref>. Aldrin mu se pridružio, opisavši pogled kao "veličansvenu pustoš".<ref>"Magnificent desolation."</ref><ref>[http://history.nasa.gov/alsj/a11/a11.step.html#1094324 NASA transcript].</ref>
Red 175:
Aldrin je testirao metode kretanja po površini, uključujući dvonožne kengurske skokove. PLSS naprtnjača stvarala je sklonost ka naginjanju unatrag, ali astronauti nisu imali ozbiljnih problema u održavanju ravnoteže. Dugački koraci postali su glavni način kretanja. Astronauti su izvjestili da moraju planirati svoje kretanje šest ili sedam koraka unaprijed. Prašnjava površina bila je prilično skliska. Aldrin je primjetio da se kretanjem sa [[Sunce|sunčevog]] svijetla u sjenu lunarnog modula stvara promjena [[Temperatura|temperature]] u odijelu, toplije na suncu i hladnije u sjeni.<ref name="ALSJ 4"/>
 
[[ImageDatoteka:Apollo 11 photo map.pdf|mini|lijevo|180px|Karta koja prikazuje mjesto slijetanja i snimanja fotografija.]]
Nakon što su astronauti postavili [[Zastava Sjedinjenih Američkih Država|američku zastavu]] na površinu Mjeseca, razgovarali su s američkim predsjednikom [[Richard Nixon|Richardom Nixonom]] [[radio]]-[[telefon]]skim prijenosom koji je Nixon nazvao "najpovjesnijim telefonskim pozivom ikada obavljenim iz bijele kuće".<ref>"the most historic phone call ever made from the White House."</ref><ref>National Archives and Records Administration, ''[http://www.archives.gov/exhibits/american_originals/apollo11.html Apollo 11 and Nixon]'', ožujak 1996. Pristupljeno 13. travnja 2008.</ref> Nixon je izvorno pripremio dugačak govor kojeg bi pročitao tijekom poziva, ali [[Frank Borman]], koji je tijekom Apolla 11 bio NASA-ina veza u bijeloj kući, uvjerio je Nixona da bude kratak, iz poštovanja prema Kennedyju koji je zamislio misiju na Mjesec.<ref>This was related by Frank Borman during the 2008 documentary ''When We Left Earth: The NASA Missions'', part 2.</ref>
 
Red 185:
{{Clear}}
 
=== Polijetanje s Mjeseca i povratak ===
[[ImageDatoteka:Aldrin Looks Back at Tranquility Base - GPN-2000-001102.jpg|mini|180px|Aldrin stoji kraj pasivnog seizmičkog eksperimentalnog paketa, s lunarnim modulom u pozadini.]]
Aldrin se prvi vratio u ''Eagle''. S ponešto teškoća, astronauti su podigli film i dvije kutije uzoraka s više od 22 kg materijala mjesečeve površine kroz otvor modula, koristeći koloturni uređaj nazvan ''Lunar Equipment Conveyor''. Armstrong je podsjetio Aldrina na vreću memorijalnih predmeta u njegovom džepu, te je Aldrin vreću odbacio. Armstrong je potom skočio na treću stepenicu ljestvava i uvukao se u lunarni modul. Nakon prebacivanja na održavanje života u modulu, astronati su stupanj za polijetanje olakšali izbacivši van PLSS naprtnjače, mjesečeve cipele, jedan [[Hasselblad]] fotoaparat i drugu opremu. Tada su presurizirali lunarni modul i otišli na spavanje.<ref name="ALSJ 7">{{Cite web | url = http://www.hq.nasa.gov/alsj/a11/a11.posteva.html | title = Apollo 11 Lunar Surface Journal: Trying to Rest | author = Jones, Eric M. (editor) | publisher = NASA }}</ref>
 
Red 194:
 
Nakon oko sedam sati odmora, posadu je probudila kontrola misije u Houstonu da bi se pripremili za povratni let. Dva i pol sata kasnije, u 17:54 UTC, poletjeli su u lansirnom stupnju lunarnog modula, noseći 21,5 kilograma mjesečevih uzoraka, te su se u lunarnoj orbiti ponovno pridružili Michaelu Collinsu u komandnom modulu ''Columbia''.
[[ImageDatoteka:Apollo11Plaque.jpg|lijevo|mini|180px|Ploča na ljestvama lunarnog modula ''Eagle'', još uvijek na Mjesecu.]]
Nakon više od 2½ sata na površini Mjeseca, osim instrumenata i zastave Sjedinjenih Država, astronauti su na površini ostavili oznaku misije [[Apollo 1]] i lunarnu plaketu (montiranu na ljestvama stupnja za spuštanje lunarnog modula) koja prikazuje dva crteža Zemlje (zapadne i istočne hemisfere), natpis i potpise astronauta i predsjednika Nixona. Natpis kaže: ''Ovdje su ljudi s planete Zemlje prvi puta zakoračili na Mjesec, srpnja 1969. Došli smo u miru za cijelo čovječanstvo.''<ref>''Here Men From The Planet Earth First Set Foot Upon the Moon, srpanj 1969. A.D. We Came in Peace For All Mankind.''</ref>
Također su ostavili i memorijalnu torbu sa zlatnom replikom grančice masline kao tradicionalnim simbolom mira i silikonski disk s porukom, izjavama dobre volje predsjednika [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhowera]], Kennedyja, [[Lyndon B. Johnson|Johnsona]] i Nixona, kao i poruke lidera 73 zemlje iz cijeloga svijeta. Disk sadrži također i popise vodstva američkog kongresa,
članova četiri odbora zastupničkog doma i senata odgovornih za NASA-ino zakonodavstvo i imena prošlih i tadašnjih glavnih menadžera NASA-e.<ref>{{Cite book|url=http://history.nasa.gov/ap11-35ann/goodwill/Apollo_11_material.pdf|title=News Release No. 69-83F|publisher=NASA|date=13. srpnja 1969.}}</ref> (U svojoj knjizi iz 1989. ''Men from Earth'' ["Čovjek sa Zemlje"], Aldrin tvrdi da su među memorijalnim predmetima bile i sovjetske komemorativne medalje s likovima kozmonauta [[Vladimir Mihajlovič Komarov|Vladimira Komarova]] i [[Jurij Gagarin|Jurija Gagarina]]). Također, prema knjizi [[Deke Slayton|Dekea Slaytona]] ''Moonshot'', Armstrong je ponio sa sobom posebnu, dijamantima optočenu Slaytonovu astronautsku značku.
 
Red 208:
Na povratku na Zemlju, stanica za praćenje na [[Guam]]u je zatajila, što bi spriječilo komunikaciju u posljednjem segmentu povratka na Zemlju. Popravak nije bio moguć dok desetogodišnji sin člana osoblja, Greg Force, svojim malim rukama nije uspio doseći kvar. Armstrong se kasnije zahvalio Forceu.<ref>http://www.cnn.com/2009/TECH/space/07/20/apollo11.irpt/index.html The 10-year-old who helped Apollo 11, 40 years later. Preuzeto 20. srpnja 2009.</ref>
 
=== Slijetanje u more i karantena ===
[[ImageDatoteka:Splashdown 3.jpg|mini|180px|Komandni modul ''Columbia'' nakon slijetanja u more.]]
24. srpnja, austronauti su se komandnim modulom ''Columbia'' vratili na Zemlju neposredno pred zoru na koordinatama {{Coord|13|19|N|169|9|W|type:event|name=Apollo 11 splashdown}} u Tihom Oceanu, 2660&nbsp;km (1440 [[Nautička milja|nm]]) istočno od [[Otok Wake|otoka Wake]] ili 380&nbsp;km (210&nbsp;nm) južno od [[Atol Johnston|atola Johnston]] i 24&nbsp;km od [[Nosač aviona|nosača aviona]] [[USS Hornet (CV-12)|USS ''Hornet'']].
 
Isprva, komandni je modul sletio naopako ali se ispravio nakon nekoliko minuta pomoću zračnih jastuka koje su aktivirali astronauti. [[Ronioc]] iz mornaričkog [[helikopter]]a zakačio je [[sidro]] za komandni modul da bi spriječio zanošenje. Još nekoliko ronioca pričvrstilo je plutajuće pojaseve radi stabilizacije modula i splavi za izlazak astronauta. Premda je mogućnost dovođenja patogena s mjesečeve površine bila teško vjerovatna, nije smatrana nemogućom te je NASA na mjestu slijetanja poduzela velike mjere predostrožnosti. Ronioci su astronautima dali biološko-izolacijsku odjeću (BIGs) koju su nosili dok nisu primljeni u izolacijske prostorije na ''Hornetu''. Također, astronauti su istrljani otopinom [[natrij]]-hidroklorida dok je komandni modul radi uklanjanja moguće mjesečeve prašine obrisan betadinom. Splav s dekontaminacijskim materijalom tada je namjerno potopljena.<ref name="hornet">{{Cite book|last=Fish|first=Bob|title=Hornet Plus Three|publisher=Beagle Bay Books|date=10. lipnja 2009.|edition=1st|isbn=0974961078}}</ref>
 
Drugi helikopter [[SH-3 Sea King|Sea King]] prevezao je astronaute jednog po jednog, te ih je tijekom leta do nosača aviona pregledao zrakoplovni liječnik. Nakon spuštanja na ''Hornet'', astronauti su izašli iz helikoptera dok je četveročlana posada ostala u letjelici. Potom je helikopter spušten u hangar br.2 odakle su astronauti hodali desetak metara do mobilne karantene (''Mobile Quarantine Facility'', MQF) gdje će provesti 21 dan [[Karantena|izolacije]]. Takva praksa nastaviti će se tijekom još dvije misije programa Apollo, [[Apollo 12]] i [[Apollo 14]],
prije nego je dokazano da na Mjesecu nema života te je karantena ukinuta.<ref name="hornet" /><ref name="Smithsonian ">{{Cite web|url=http://www.nasm.si.edu/exhibitions/ATTM/a11.jh.3.html|title=After Splashdown|date=srpanj 1999.|work=Apollo to the Moon |publisher=Smithsonian Institution Air and Space Museum}}</ref>
 
Red 222:
 
== Proslave ==
[[ImageDatoteka:Apollo 11 ticker tape parade 1.jpg|mini|lijevo|180px|Parada u New Yorku, 13. kolovoza 1969.]]
Nakon skoro tri tjedna izolacije, isprva u mobilnoj karanteni, kasnije u ''Lunar Receiving'' laboratoriju svemirskog centra Johnson, astronautima je ustanovljeno savršeno zdravlje.<ref>{{Cite web|url=http://www.nasaexplores.com/extras/apollo11/hirasaki.html| title=NASA Explores... Hirasaki, the NASA engineer quarantined with the Apollo 11 crew|author=NASA Explores|accessdate=1. studenog 2006.}}</ref> 13. kolovoza 1969., izašli su iz karantene i potom prisustvovali nizu počasnih manifestacija. U njihovu čast istoga su dana održane parade u [[New York]]u, [[Chicago|Chicagu]] i [[Los Angeles]]u.<ref>{{Cite news|url=http://blogs.denverpost.com/captured/2009/07/17/40th-anniversary-of-apollo-11-moon-landing/|title=40th Anniversary of Apollo Moon Landing photos|date=17. srpnja 2009.|publisher=AP|accessdate=5. kolovoza 2009.}}</ref> Nekoliko tjedana kasnije, pozvani su na počasnu paradu u [[Mexico City]]ju.
 
Red 230:
 
== Lokacija letjelice ==
[[ImageDatoteka:NASA Apollo 11 command module.jpg|mini|lijevo|180px|Komandni modul u Nacionalnom zrakoplovno-svemirskom muzeju u [[Washington]]u.]]
[[ImageDatoteka:Lroc apollo11 landing site 20091109 zoom.jpg|mini|180px|Mjesto slijetanja lunarnog modula, na snimci Lunar Reconnaissance Orbitera.]]
Komandni je modul izložen u Nacionalnom zrakoplovno-svemirskom muzeju u [[Washington]]u, u središnjoj izložbenoj dvorani nasuprot ulazu s ulice Jefferson Drive, zajedno s drugim pionirskim letjelicama kao ''[[Spirit of St. Louis]]'', [[Bell X-1]], [[North American X-15]], [[Program Mercury|Mercury]] ''[[Friendship 7]]'', i [[Gemini 4]]. Mobilna karantena, plutajući prsten i zračni jastuci izloženi su u Smithsonian centru Udvar-Hazy kraj aerodroma Washington Dulles u [[Virginia|Virginiji]].
 
Red 242:
 
== 40. godišnjica ==
[[ImageDatoteka:Barack Obama with Apollo 11 crew in the Oval Office 2009-07-20.jpg|mini|180px|Astronauti Apolla 11 i američki predsjednik [[Barack Obama|Obama]] u bijeloj kući 20. srpnja 2009.]]
Dana 15. srpnja 2009., Life.com je objavio galeriju ranije neobjavljenih fotografija astronauta prije lansiranja.<ref>{{Cite web|url=http://www.life.com/image/88999401/in-gallery/29522/exclusive-up-close-with-apollo-11 |title=EXCLUSIVE: Up Close With Apollo 11 |publisher=LIFE |accessdate=15. srpnja 2009.}}</ref> Od 16. do 24. srpnja 2009., NASA je na svom sajtu objavila [[Streaming media|streaming]] originalnog zvuka misije u stvarnom vremenu, točno 40 godina nakon izvornih događaja.<ref>{{Cite web |url=http://www.nasa.gov/externalflash/apollo11_radio/index.html |title=Apollo 11 Radio Index |publisher=NASA |accessdate=18. srpnja 2009.}}</ref> Također, radi se na restauriranju televizijskih snimki te je objavljen pregled ključnih trenutaka.<ref>{{Cite web |url=http://www.nasa.gov/multimedia/hd/apollo11.html |title=Apollo 11 Partial Restoration HD Video Streams |publisher=NASA |accessdate=18. srpnja 2009.}}</ref> Još popratnih događaja navedeno je na službenom sajtu NASA-e.<ref>http://www.nasa.gov/mission_pages/apollo/40th/events.html</ref> Biblioteka ''John F. Kennedy'' u [[Boston]]u postavila je [[Adobe Flash|flash]] vebsajt wechoosethemoon.org<ref>http://wechoosethemoon.org/</ref><ref>{{Cite web|url=http://wechoosethemoon.org/|title=We Choose the Moon|publisher=John F. Kennedy Library|accessdate=19. srpnja 2009.}}</ref> koji reemitira snimke Apolla 11 od lansiranja do slijetanja na Mjesec.
 
Red 281:
 
== Literatura ==
* Cappellari, J.O. Jr. (1972.) Where on the Moon? An Apollo Systems Engineering Problem, The Bell System Technical Journal. Volume 51, Number 5.
* John Barbour (1969.) Footprints on the Moon, Associated Press.
* In the Shadow of the Moon: A Challenging Journey to Tranquility by Francis French and Colin Burgess, University of Nebraska Press, September 2007., ISBN 978-0-8032-1128-5. First hand interviews with the astronauts about the moon landing.
* Rahman, Tahir (2007.) We Came in Peace for all Mankind- the Untold Story of the Apollo 11 Silicon Disc, Leathers Publishing. ISBN 978-15859744121-58597-441-2
 
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Apollo 11}}
* [http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/lunar/apollo11info.html Detaljne informacije o misiji] {{eng oznaka}}
* [http://blaisephoto.fr/photographies-de-la-mission-apollo-11-nasa.php Sve fotografije misije Apollo 11] {{fra oznaka}}
* [http://www.timesonline.co.uk/tol/system/topicRoot/Men_on_the_moon/ ''Men on the Moon''] Originalni izvještaji Timesa {{eng oznaka}}
* [http://www.nasa.gov/externalflash/apollo40/ NASA-in vebsajt u čast misije] {{eng oznaka}}
* [http://www.collectspace.com/news/news-111507a.html Silikonski disk s porukama 73 državnika kojeg je Buzz Aldrin ostavio na Mjesecu] {{eng oznaka}}
* [http://www.popsci.com/military-aviation-amp-space/article/2009-06/40-years-later-ten-things-you-didnt-know-about-apollo-ii-moon-landing ''Ten Things You Didn't Know About the Apollo 11 Moon Landing''] ''Popular Mechanics'' {{eng oznaka}}
* [http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/19690022248.pdf Apollo 11 lunar landing mission - ''NASA Press Kit''] {{pdf}} NASA {{eng oznaka}}
* [http://history.nasa.gov/apsr/apsr.htm ''Apollo'' Program Summary Report] NASA {{eng oznaka}}
* [http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/19710015566.pdf ''Apollo 11'' Mission Report] {{pdf}} NASA {{eng oznaka}}
* [http://www.hq.nasa.gov/alsj/a11/a11.html ''Transcripts and audio clips of important parts of the mission''] {{eng oznaka}}
 
[[Kategorija:Astronautika u SAD]]
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Apollo_11