Pluton – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
m Čišćenje |
||
Red 10:
|captionstyle =
|zaglavljestil = background:{{{boja|}}};
|oznakastil
|podacistil
|zaglavlje1
|oznaka1
|podaci1
|zaglavlje2
|oznaka2
|podaci2
|zaglavlje3
|oznaka3
|podaci3
|zaglavlje4
|oznaka4
|podaci4
|zaglavlje5
|oznaka5
|podaci5
|zaglavlje6
|oznaka6
|podaci6
|zaglavlje7
|oznaka7
|podaci7
|zaglavlje8
|oznaka8
|podaci8
|zaglavlje9
|oznaka9
|podaci9
|zaglavlje10
|oznaka10
|podaci10
|zaglavlje11
|oznaka11
|podaci11
|zaglavlje12
|oznaka12
|podaci12
|zaglavlje13
|oznaka13
|podaci13
|zaglavlje14
|oznaka14
|podaci14
|zaglavlje15
|oznaka15
|podaci15
|zaglavlje16
|oznaka16
|podaci16
|zaglavlje17
|oznaka17
|podaci17
|zaglavlje18
|oznaka18
|podaci18
|zaglavlje19
|oznaka19
|podaci19
|zaglavlje20
|oznaka20
|podaci20
|zaglavlje21
|oznaka21
|podaci21
|zaglavlje22
|oznaka22
|podaci22
|zaglavlje23
|oznaka23
|podaci23
|zaglavlje24
|oznaka24
|podaci24
|zaglavlje25
|oznaka25
|podaci25
|zaglavlje26
|oznaka26
|podaci26
|zaglavlje27
|oznaka27
|podaci27
|zaglavlje28
|oznaka28
|podaci28
|zaglavlje29
|oznaka29
|podaci29
|zaglavlje30
|oznaka30
|podaci30
|zaglavlje31
|oznaka31
|podaci31
|zaglavlje32
|oznaka32
|podaci32
|zaglavlje33
|oznaka33
|podaci33
|zaglavlje34
|oznaka34
|podaci34
|zaglavlje35
|oznaka35
|podaci35
|zaglavlje36
|oznaka36
|podaci36
|zaglavlje37
|oznaka37
|podaci37
|zaglavlje38
|oznaka38
|podaci38
|zaglavlje39
|oznaka39
|podaci39
|zaglavlje40
|oznaka40
|podaci40
|zaglavlje41
|oznaka41
|podaci41
|zaglavlje42
|oznaka42
|podaci42
|zaglavlje43
|oznaka43
|podaci43
|zaglavlje44
|oznaka44
|podaci44
|zaglavlje45
|oznaka45
|podaci45
|zaglavlje46
|oznaka46
|podaci46
|zaglavlje47
|oznaka47
|podaci47
|zaglavlje48
|oznaka48
|podaci48
|zaglavlje49
|oznaka49
|podaci49
|zaglavlje50
|oznaka50
|podaci50
|zaglavlje51
|oznaka51
|podaci51
|zaglavlje52
|oznaka52
|podaci52
|zaglavlje53
|oznaka53
|podaci53
|zaglavlje54
|oznaka54
|podaci54
|zaglavlje55
|oznaka55
|podaci55
|zaglavlje56
|oznaka56
|podaci56
|zaglavlje57
|oznaka57
|podaci57
|zaglavlje58
|oznaka58
|podaci58
|zaglavlje59
|oznaka59
|podaci59
|zaglavlje60
|oznaka60
|podaci60
|zaglavlje61
|oznaka61
|podaci61
|zaglavlje62
|oznaka62
|podaci62
|zaglavlje63
|oznaka63
|podaci63
|ispodstil
|ispod
}}
'''Pluton''' (službena oznaka ''134340 Pluto'') je [[patuljasti planet]] [[Kajperov pojas|Kuiperova pojasa]], pojasa [[Trans-neptunski objekt|trans-neptunskih objekta]]. To je najveći i drugi najmasivniji patuljasti planet [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]], te deveti najveći i deseti najmasovniji poznati objekt koji kruži oko [[Sunce|Sunca]]. Po volumenu je najveći poznati trans-neptunski objekt ili ima manju masu od [[Eris]]a, patuljaste planete u [[rasejani disk|rasejanom disku]]. Poput i drugih objekata Kuiperova pojasa, Pluton je sastavljen od leda i kamena,<ref name="Wiley-2005" /> te je relativno malen—posjeduje tek oko 1/6 mase i 1/3 volumena [[Mjesec|mjeseca]]. Ima razmjerno [[Ekscentricitet orbite|ekscentričnu]] i nakrivljenu putanju u rasponu od 30 do 49 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica]] (AJ), odnosno između 4,4 i 7,3 milijarde km udaljenosti od Sunca. To znači da se Pluton povremeno približi bliže Suncu od [[Neptun (planeta)|Neptuna]], ali stabilna [[orbitalna rezonanca]] je spriječava od sudara. 2014., Pluton je bio na udaljenosti od 32,6 AJ od Sunca. Svjetlost Sunca treba 5,5 sati da bi stigla do Plutona pri srednjoj udaljenosti od 39,4 AJ.<ref name=lighttraveltime />
Plutona je 1930. otkrio [[Clyde Tombaugh]], te je sve do 24. 8. 2006. bio smatran devetim [[planet]]om Sunčevog sustava, kada je na konferenciji [[IAU]] u [[Prag]]u usvojena definicija planeta koja isključuje Pluton, te je prihvaćen pojam "patuljasti planet". Naime, nekoliko većih objekata je u međuvremenu otkriveno u Kuiperovu pojasu, poput Erisa, koji ima 27% više mase od Plutona. [[Međunarodna astronomska unija]] (MAU) je stoga 2006. definirala pojam "planet" po prvi puta. Ova definicija je isključila Pluton koji je posao patuljasti planet, odnosno "[[plutoid]]".<ref name="BBC-Akwagyiram 2005-08-02" /> Neki astronomi ipak smatraju da bi Pluton trebalo kategorizirati kao planet.
Srednji [[polumjer]] mu iznosi 1195 km, a [[masa]] 1,25 × 10<sup>22</sup> kg. Pluton je manji od svih 8 planeta, kao i od sedam [[prirodni satelit|prirodnih satelita]]: [[Mjesec]]a, [[Io (mjesec)|Ioa]], [[Europa (mjesec)|Europe]], [[Ganimed (mjesec)|Ganimeda]], [[Kalisto (mjesec)|Kalista]], [[Titan (mjesec)|Titana]] i [[Triton (mjesec)|Tritona]].
Najveći Plutonov [[prirodni satelit]], [[Haron (mjesec)|Haron]], neobičan je po tome što je najveći satelit u odnosu na matično tijelo u Sunčevom sustavu, tako da se Haron ne okreće oko Plutona nego se i Pluton i Haron okreću oko zajedničkog centra rotacije koji se nalazi između Plutona i Harona. Zbog toga ih mnogi znanstvenici i danas smatraju [[dvostruki planet|dvostrukim planetom]]. Pluton je jedva moguće vidjeti amaterskim [[teleskop]]om – njegova prividna [[magnituda (astronomija)|magnituda]] od oko 13,8 zahtjeva promjer objektiva najmanje 200 mm.
[[Masa]] mu je 400 puta manja od Zemljine. [[Ophodno vrijeme]] Plutona oko Sunca iznosi 247,68 godina. Oko Pluton kruži pet prirodnih satelita: [[Haron (mjesec)|Haron]], [[Nikta (mjesec)|Nikta]], [[Hidra (mjesec)|Hidra]], [[Kerber (mjesec)|Kerber]] i [[Stiks (mjesec)|Stiks]].<ref name="Showalter" /> S jedinim od njih, Haronom, tvori bliski dvojni sustav; vrtnja obaju tijela sinkronizirana je s periodom obilaska Harona od 6,387 dana.<ref name="Olkin_2003" /><ref name="IAU Pluto" /> Pluton je sleđeno tijelo s temperaturom površine oko –220 °C, na kojem su opaženi [[dušik]], [[metan]] i [[ugljikov monoksid]].
Tombaugh je otkrio Plutona na temelju analize [[perturbacija]] u gibanju [[Uran]]a i Neptuna, koju su načinili [[William Henry Pickering]] i [[Percival Lowell]]. Smatra se da masa Plutona ni približno nije dovoljna da izazove perturbacije na temelju kojih je bio određen položaj do tada nepoznatoga nebeskoga tijela (greška je iznosila samo 5°), što bi značilo da je Pluton otkriven na temelju nepreciznog ili čak potpuno krivoga proračuna, to jest slučajno. Ime je dobio prema [[Pluton (mitologija)|Plutonu]], bogu podzemlja u rimskoj mitologiji.
Red 227:
1906., [[Percival Lowell]]—bogataš iz Bostona koji je osnovao [[zvjezdarnica Lowell|zvjezdarnicu Lowell]] u [[Flagstaff, Arizona|Flagstaffu, Arizoni]], 1894.—je započeo opsežan projekt potrage za mogućim devetim planetom Sunčeva sustava, kojeg je nazvao "[[Planet X]]".<ref name="Tombaugh1946" /> Do 1909., Lowell i [[William Henry Pickering|William H. Pickering]] su predložili nekoliko koordinata za taj planet.<ref name="Hoyt" /> Lowell i njegova zvjezdarnica su provodili istraživanja sve do njegove smrti 1916., ali bez uspjeha. Nepoznato Lowellu, njegova istraživanja su snimila dvije slabe fotografije Plutona 19.3. i 7.4. 1915., ali ih nisu prepoznali.<ref name="Hoyt" /><ref name="Littman1990" /> Postoje 14 drugih zapažanja prije otkrića, od kojih je najstarija ona zvjezdarnice Yerkes Observatory 20. 8. 1909.<ref name="BuchwaldDimarioWild2000" />
[[
Zbog 10-godišnjeg pravnog spora sa Constance Lowell, Percivaline udovice, koja je htjela oduzeti 1 milijun $ zvjezdarnice i dati tu svotu sebi, potraga za planetom X nije nastavljena sve do 1929.,{{sfn|Croswell|1997|loc=str. 50}} kada je upravitelj [[Vesto Melvin Slipher]] predao zadatak potrage za planetom X [[Clyde Tombaugh|Clydeu Tombaughu]], 23-godišnjem mladiću iz [[Kanzas]]a koji je upravo stigao u zvjezdarnicu nakon što je zadivio Sliphera uzorkom astronomskih crteža.{{sfn|Croswell|1997|loc=str. 50}}
Red 240:
Objekt je službeno dobio naziv 24. 3. 1930.<ref name="The Times 27 May 1930" /><ref name="NYTimes 25 May 1930" /> Svaki član zvjezdarnice Lowell je imao pravo glasovati o tri prijedloga: [[Minerva]] (što je već bilo ime asteroida), [[Kron (Titan)|Kron]] (predložio ga je nepopularni astronom [[Thomas Jefferson Jackson See]]), i Pluton. Pluton je dobio sve glasove.{{sfn|Croswell|1997|loc=str. 54–55}} Ime je objavljeno 1. 5. 1930.<ref name="Venetia" /> Kada je to čuo, Madan je Venetiji dao £5 kao oblik nagrade.<ref name="Venetia" />
Izbor za to ime leži u tome da su prva dva slova Plutona inicijali Percivala Lowella, a Plutonov [[astrološki simbol]] ([[
Ime je prihvatila popularna kultura. 1930., [[Walt Disney]] je navodno dobio nadahnuće od toga planeta da uz [[Mickey Mouse
Većina jezika koristi naziv "Pluto" u raznim transliteracijama.{{efn|U srpskohrvatskom, zove se "Pluton", ne "Pluto".}} U japanskom, [[Houei Nojiri]] je predložio prijevod {{nihongo3|"Zvijezda boga podzemlja"|冥王星|Meiōsei}}, a to je posuđeno i na kineskom, korejskom i vijetnamskom.<ref name="RenshawIhara2000" /><ref name="nineplan" /><ref name="Bathrobe" /> Neki jezici u [[Indija|Indiji]] koriste naziv Pluton, dok drugi, poput [[hindi]] jezika, koriste naziv ''[[Yama]]'', čuvara pakla u hinduističkoj i budističkoj mitologiji, kao i vijetnamski.<ref name="nineplan" /> [[Polinezijski jezici]] isto koriste domaće nazive za bogove podzemlja, poput ''[[Whiro]]'' na [[maorski jezik|maorskom]] .<ref name="nineplan" />
Red 284:
Od 1992. nadalje, otkriveni su mnogi objekti oko Plutona, a koji ukazuju da je Pluton dio populacije objekata koji se zove [[Kuiperov pojas]]. Ovo je njegov status planeta učinilo spornim. Ravnatelji muzeja i planetarija su povremena stvarali kontroverze kada su uklonili Pluton iz svojih modela Sunčeva sustava. Planetarij Hayden je ponovno otvoren u februaru 2000. nakon obnove, te prikazao model od samo osam planeta, što je dovršilo do naslovnica novina.<ref name="Tyson2001" />
Kako su u tom području otkriveni objekti iste veličine Plutona, smatralo se da bi Pluton trebalo ponovno klasificirati kao jedan od objekata Kuiperova pojasa, kao što su i [[1 Ceres]], [[2 Pallas|Pallas]], [[3 Juno|Juno]] i [[4 Vesta|Vesta]] s vremenom izgubili svoj status planeta nakon otkrića raznih [[asteroid]]a. 29. 7. 2005., otkriće novog trans-neptunskog objekta, [[Eris
=== Klasifikacija MAU-a ===
Rasprava je dovela do toga da je [[Međunarodna astronomska unija]] (MAU) 2006. predstavila [[Definicija planeta Međunarodne astronomske unije|novu definiciju planeta]]. Prema toj rezoluciji, postoje tri uvjeta da bi objekt postao planet:
Red 295:
Pluton nije udovoljio trećem uvjetu, pošto je njegova masa tek 0,07 puta mase drugih objekata u putanji (Zemljina masa je primjerice 1,7 milijuna puta preostale mase u svojoj vlastitoj orbiti).<ref name="what" /><ref name="IAU0603" /> MAU je isto tako odlučio da se tijela poput Plutona nazovu [[patuljasti planet]]. 13. 9. 2006., MAU je uključila Pluton i Eris, kao i njegov mjesec [[Dysnomija]], u svoj [[katalog patuljastih planeta]], dajući im službene oznake "(134340) Pluto", "(136199) Eris" i "(136199) Eris I Dysnomia".<ref name="IAUC 8747" /> Da je Pluton tako kasificiran prilikom otkrića, vjerojatno bi dobio oznaku 1164, prema asteroidu [[1163 Saga]] koji je otkriven mjesec dana ranije.<ref>{{cite web|url=http://ssd.jpl.nasa.gov/sbdb.cgi#top|title=JPL Small-Body Database Browser|publisher=California Institute of Technology}}</ref>
Pojavio se otpor u astronomskoj zajednici zbog te odluke.<ref name="geoff2006c" /><ref name="Ruibal-1999" /><ref name="Britt-2006" /> [[Alan Stern]], glavni istraživač [[NASA|NASINE]] misije ''[[New Horizons]]'' za Pluton, je javno osudio rezoluciju MAU-a, i izjavio da "defincija smrdi, zbog tehničkih razloga".<ref name="geoff2006a" /> Stern je smatrao da bi prema toj novoj definiciji i Zemlja, Mars, [[
[[
Odjek javnosti na odluku MAU-a bio je podvojen. Iako su mnogi prihvatili ovu drugačiju klasifikaciju, neki su htjeli poništiti tu odluku uz pomoć online peticija koje su trebale pritisnuti MAU da razmisli još jednom o odluci. Rezolucija nekih članova [[Državna skupština Kalifornije|Državne skupštine Kalifornije]] je odluku MAU-a prozvalo "znanstvenom [[Hereza|herezom]]".<ref name="DeVore2006" /> Predstavnici doma savezne države [[Novi Meksiko]] su usvojili rezoluciju u čast Tombaughu, dugotrajnom stanovniku te savezne države, koja je navodila da će "Pluton uvijek biti smatran planetom iznad neba Novog Meksika te da je 13. 3. 2007. dan planeta Plutona."<ref name="Holden2007" /><ref name="Gutierrez2007" /> [[Senat Illinoisa]] usvojio je sličnu rezoluciju 2009., na temelju toga da je Clyde Tombaugh rođen u [[Illinois]]u. Rezolucija je navela da je Pluton "nepravedno unazađen u patuljasti planet" od MAU-a.<ref name="ILGA SR0046" /> Drugi su izrazili nesuglasje sa odlukom zbog emotivnih razloga te da će i dalje smatrati Pluton planetom.<ref name="Sapa-AP" />
Red 326:
Prvo, njihove orbite se ne križaju. Kada je Pluton najbliže Suncu, gledano odozgo, također je najdalje od Neptunova puta. Pluton prolazi oko 8 [[astronomska jedinica|AJ]] od Neptuna, čime se psriječava sudaranje.<ref name="huainn01" /><ref name="Hunter2004" /><ref name="malhotra-9planets" /> Plutonova orbitalna pozicija je odvojena od Neptunove za preko 21°.<ref name="Williams2010" />
Ovo je već dovoljno da zaštiti Pluton; [[perturbacija]] planeta (osobito Neptuna) mogla bi poremetiti Plutonovu putanju (npr. [[zakret perihela]]) tijekom milijuna godina, čime bi sudar postao moguć. Pluton leži u [[orbitalna rezonanca|orbitalnoj rezonanci]] od 2:3 u odnosu na Neptun; za svake dvije orbite koje Pluton napravi oko Sunca, Neptun ih napravi tri. Dva objekta se potom vrate na prvotne pozicije i ciklus se ponavlja, a to traje svakih 500 godina. Kad je god Pluton bliži [[perihel]]u, Neptun je preko 50° ''iza'' Plutona. Kada Pluton dođe u drugi perihel, Neptun će dovršiti jedan i pol oko vlastite orbite, te će biti na sličnoj udaljenosti ''ispred''
Ovaj omjer od 2:3 je vrlo stabilan, te traje već milijunima godina.<ref name="sp-345" /> Stoga, čak i da Plutonova putanja nije nagnuta, opet se ne bi mogli sudariti.<ref name="malhotra-9planets" />
Red 368:
Plutonova površina se sastoji od 98% [[dušik]]ovog leda, sa tragovima [[metan]]a i [[ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]].<ref name="tobias" /> Strana Plutona okrenuta Haronu sadrži više metanovog leda, dok suprotna strana sadrži više dušika i ugljičnog dioksida.<ref name="Boyle1999-MSNBC" /> Plutonova površina je različita i po bojama i po svjetlini.<ref name="Buie_2010 light curve" /> Pluton je jedan od najkontrastnijih tijela Sunčeva sustava, sa toliko kontrasta koliko i [[Saturn]]ov mjesec [[Japet (mjesec)|Japet]].<ref name="Buie_web_map" /> Boje sežu od crne, tamno narančaste i bijele.<ref name="Hubble2010" /> Plutonova boja sliči [[Io (mjesec)|Iju]] uz malo više narančaste boje, te je znatno manje crvenkast od [[Mars]]a.<ref name="Buie_2010 surface-maps" /> Značajna regija je blijeda te je dobila naziv "[[Srce (Pluton)|Srce]]".
=== Unutarnja struktura ===
Plutonova gustoča je {{val|2.03|0.06|u=g/cm3}}.<ref name="BuieGrundyYoung_2006" /> Zbog toga što bi raspad radioaktivnih elemenata zagrijalo led dovoljnom količinom da se stijene izdvoje od njega, znanstvenici su očekivali da će Plutonova unutarnja struktura biti diferencirana, sa stijenama smještenim u gustoj [[jezgra planeta|jezgri]] okruženoj [[mantl]]om leda. Promjer jezgre se procjenjuje na oko {{val|1700|u=km}}, 70% Plutonova promjera.<ref name="Hussmann2006" /> Moguće je da takvo zagrijavanje traje i danas, stvarajući [[ocean]]e tekuće vode nekih {{nowrap|100 do 180 km}} debelog ispod granice jezgre i mantla.<ref name="Hussmann2006" /><ref name="pluto.jhuapl Inside Story" />
[[
== Masa i veličina ==
{| class="wikitable floatright" style="margin-left: 12px; text-align: center;"
Red 412:
| ''New Horizons'' mjerenja<ref name="NewHorizons_PlutoSize" />
|}
[[
Plutonova masa je 1,31×10<sup>22</sup> kg, manje od 0,24 % one Zemlje,<ref name="Davies2001" /> a njegov promjer je 2.370 km.<ref name="NewHorizons_PlutoSize">{{cite web|url=http://www.nasa.gov/feature/how-big-is-pluto-new-horizons-settles-decades-long-debate |title=How Big Is Pluto? New Horizons Settles Decades-Long Debate |publisher=NASA |date=13.7. 2015 }}</ref> Njegova [[površina]] tla je 16.650.000 km<sup>2</sup>,{{efn|name=Surface area}} otprilike malo manje od zajedničke površine [[SAD]]-a i [[Kanada|Kanade]]. Njegova [[gravitacija]] na površini je 0,063''g'' (usporedbe radi, Zemljina je 1''g'').
Red 434:
| last1 = Buie |first1 = M. | last2 = Tholen | first2 = D. | last3 = Grundy | first3 = W.
| title = The Orbit of Charon is Circular | year = 2012 | volume = 144 | pages = 15
| doi= 10.1088/0004-6256/144/1/15 | bibcode = 2012AJ....144...15B}}</ref><ref name="ShowalterHamilton2015" /> te su stoga nagnuti oko 120° u odnosu na Plutonovu orbitu. Plutonov sustav je vrlo kompaktan: pet satelita putuje unutar 3% unutrašnje regije gdje bi [[Retrogradno gibanje|retrogradno gibanje]] bilo stabilno.<ref name="Sternetal 2006" /> Najbliži Plutonu je Haron, koji je dovoljno blizu da tvori [[Hidrostatička ravnoteža|hidrostatičku ravnotežu]] i da težište sustava bude izvan Plutona.
Period orbite satelita je povezan u sustav orbitalne rezonance i bliske rezonance.<ref name="Witze2015">{{cite journal|last1=Witze|first1=Alexandra|title=Pluto’s moons move in synchrony|journal=Nature|year=2015|doi=10.1038/nature.2015.17681}}</ref><ref name="ShowalterHamilton2015">{{cite journal|last1=Showalter|first1=M. R.|author1link=Mark R. Showalter|last2=Hamilton|first2=D. P.|title=Resonant interactions and chaotic rotation of Pluto’s small moons|journal=Nature|volume=522|issue=7554|date=3.6. 2015|pages=45–49|doi=10.1038/nature14469|bibcode = 2015Natur.522...45S }}</ref> Kada je [[zakret perihela]] objašnjen, period orbita Stiksa, Niksa i Hidre su u točnom omjeru od 18:22:33.<ref name="ShowalterHamilton2015">{{cite journal|last1=Showalter|first1=M. R.|author1link=Mark R. Showalter|last2=Hamilton|first2=D. P.|title=Resonant interactions and chaotic rotation of Pluto’s small moons|journal=Nature|volume=522|issue=7554|date=3.6. 2015|pages=45–49|doi=10.1038/nature14469|bibcode = 2015Natur.522...45S }}</ref> Tu je i 3:4:5:6 sekvenca procijenjenih omjera između perioda Stiksa, Niksa, Kerberosa i Hidre sa onim Harona, koje postaje bliže preciznom gibanju prema van.<ref name="ShowalterHamilton2015" /><ref name="Matson">{{cite web
Red 457:
== Porijeklo ==
[[
Plutonovo porijeklo i identitet su dugo vremena zbunjivali astronome. Jedna rana hipoteza je bila da je Pluton zapravo odbjegli Neptunov mjesec, kojega ga je iz orbite izbacio [[Triton (mjesec)|Triton]]. Ova ideja je ipak odbačena nakon dinamičkog proučavanja tih dvaju objekta, tako da su orbite ukazale da je to izgleda nemoguće.<ref>{{cite web|title=Much ado about Pluto|url=http://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/1999/ast17feb99_1/|year=1999}}</ref><ref>{{cite book|title=The Michigan Technic Volumes 78–79|page=101||publisher= University of Michigan|year=1959|url=https://books.google.co.uk/books?id=i_IjAAAAMAAJ&pg=PA101&dq=pluto+%22moon+of+neptune%22+OR+%22satellite+of+neptune%22&hl=en&sa=X&ei=xK2KVc2nDMT1-AHjmYHoCA&ved=0CCEQ6AEwAA#v=onepage&q=pluto%20%22moon%20of%20neptune%22%20OR%20%22satellite%20of%20neptune%22&f=false}}</ref>
Red 473:
=== Promatranja ===
[[
Plutonova [[prividna magnituda]] je u prosjeku 15,1, te doseže 13,65 prilikom perihela.<ref name="Pluto Fact Sheet" /> Kako bi bio uočljiv, potreban je teleskop sa lećom od najmanje 30 cm.<ref name="SSC2002" /> Izgleda poput zvijezde i bez vidljivog pojasa čak i velikim teleskopima, jer mu je [[kutni promjer]] samo 0.11".
Red 492:
}}
Pluton predstavlja značajan izazov svemirskim letjelicama zbog svoje malene mase i ogromne udaljenosti od Zemlje. ''[[Voyager 1]]'' je mogao posjetiti Pluton, ali su upravljači radije izabrali da preleti pokraj Saturnova mjeseca [[Titan (mjesec)|Titana]], zbog čega nije mogao nastaviti do Plutona. ''[[Voyager 2]]'' nikada nije imao mogući put do Plutona.<ref name="JPL Voyager FAQ" /> Nije bilo ozbiljnih pokušaja istraživanja Plutona sve do [[1990-e|1990-ih]]. Augusta 1992., znanstvenik [[JPL]]-a
Nakon intenzivne rasprave, revidirana misija prema Plutonu, nazvana ''[[New Horizons]]'', je dobila financijska sredstva od američke vlade 2003.<ref name="Britt2003" /> ''New Horizons'' je na kraju lansiran 19.1. 2006. Voditelj misije, [[S. Alan Stern]], je potvrdio da je dio pepela Tombaugha, koji je preminuo 1997., stavljen u tu svemirsku letjelicu.<ref name="Stern2006 Tombaugh 100th" />
|