Karolinška renesansa – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Čišćenje
Red 11:
* sakupljanje i kopiranje kako jednostavnim pismom pisanih tekstova npr. klasika na latinskom kao i ilustriranih i bogato opremljenih [[liturgija|liturgijskih]] knjiga, često naslonjenih na kasnoantičku rimsku i bizantsku tradiciju;
* kraljevske upute i naredbe (uporedivo sa zakonima u današnjem smislu) kojima se [[crkva]]ma i [[samostan]]ima u carstvu nalaže briga i njega ''litterae'';
* poticanje građevinarstva, i ovdje posižući za jezikom oblika rimske [[arhitektura|arhitekture]].
[[Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu]] je samostalni projekt nastao pod svjesnim utjecajem [[San Vitale]] u [[Ravenna|Ravenni]] (iza [[526]].-[[547]].) koju se u to vrijeme smatralo crkvom kralja [[Teodorik Veliki|Teodorika Velikog]] i crkve Sergeja i Baka u [[Konstantinopolis]]u (dovršena [[536]].). Ogromni značaj koji se u to vrijeme ponovo počeo davati graditeljstvu ogleda se u reprezentativnim građevinama vladara kao i u ideji o stvaranju idealne samostanske arhitekture u [[9. stoljeće|9. stoljeću]].
 
Sveukupno, značenje ''karolinške renesanse'' za povijest zapadne [[Europa|Europe]] se jednostavno ne može dovoljno visoko vrednovati. Kako su 6. i 7. stoljeće doista bili "mračna" stoljeća, poticaj Karla Velikog i energija Alkuina odigrali su nemjerljivu ulogu u sakupljanju razasutog naslijeđa [[antika|antike]]. Sve što je od antičke literature izgubljeno, izgubilo se prije 9. stoljeća.
 
No obrazovna reforma koja je bila postavljena čvrsto na temeljima kršćanskog nauka nije pobudila zanimanje za svjetovnu umjetnost antike. Trebalo je proći još 600 godina, do prave [[renesansa|renesanse]], da se ponovo "otkriju" antičke skulpture.
 
== Poveznice ==