Nikola Strajnić – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→Spoljašnje veze: Izmenjen link |
Dodatak biografiji |
||
Red 11:
Predsednik je Društva književnika Vojvodine.
Najsažetiji iskaz o svom radu dao je prilikom primanja nagrade za životno delo u obrazovno-pedagoškom i naučno-istraživačkom radu Univerziteta u Novom Sadu 2011. godine: „Put kojim idem vodi prema rasvetljavanju i tumačenju pesničkog stvaranja, koje, uz ljudsku teoriju i praksu, predstavlja temelj čovekovog postojanja./ Naime, grčka reč ''ποιησις'' znači proizvođenje umetničkih dela; a Aristotel u ''Metafizici'' njome označava i proizvođenje prirode: ''Ποιησις Φυσις-''a. Ali ona znači i utemeljivanje čovekovog bića kao bića u istini njegovog bivstvovanja. / Dakle, pesništvo nije tek vrsta čovekovog zanimanja. Ono je autentično svedočanstvo o našem ''esse'' i našem ''existere''./ Današnje vreme nije vreme umetnosti, a posebno pesništva. I njima preti da iščeznu iz sveta. / Kad bi se to dogodilo, čovekov opstanak na ovoj zemlji počeo bi da pusti. / Ovo što radim, mali je doprinos da do toga ne dođe.“
Strajnić je do sada objavio preko trideset knjiga studija, ogleda, poezije. Za naučni, književni i kulturni rad dobio je nekoliko visokih međunarodnih i domaćih priznanja I nagrada.
[[Jure Kaštelan]], hrvatski pesnik i književnik, 1984. godine napisao je tekst ''Portret Nikole Strajnića''. U njemu se bavi Strajnićevim pristupom mišljenju kao i njegovim odnosom prema tajnama i zagonetkama pesništva. ▼
▲[[Jure Kaštelan]], hrvatski pesnik i književnik, 1984. godine napisao je tekst ''Portret Nikole Strajnića,''
'''''Strajnić je težak i strog mislilac. Otvoren je jednako životnoj struji kritičko teorijskih istraživanja ovog i prošlog veka, kao i samim vrelima antičke filozofije koja kreativno napaja ljudsku misao. Istovremena prisutnost Heraklita, Aristotela, Marksa i Hajdegera označava kontinuitet mišljenja i „rodbinske veze“ univerzalne kulture. Poznavanje univerzalne kulture ovde, kod Strajnića, potvrđuje se u kvaliteti zaključaka, a ne u kvantiteti citata i navoda. Poznavanje predmeta pretpostavka je svakog ozbiljnog znanja, što je u celini ovog dela ozbiljno pokazano.▼
'''''Poezija je osnovna i dosledna tema Strajnićevih istraživanja. Susret kritičara i pesme za njega je uvek kreativan čin koji ostvaruje poseban oblik interpretacije, a to je otvoreni razgovor između razmišljanja i pevanja. To gledanje dodiruje se sa Hajdegerovom težnjom: „Svako objašnjenje mora crpsti ne samo iz teksta, već neopaženo mora dodati nešto svoga“ ( Holzwege ).''''' ▼
<nowiki>''</nowiki>Nikola Strajnić, od prvih radova i rasprava, znanost o književnosti vidi kao teorijsku disciplinu, a povijest književnosti i književna kritika ostaju izvan žarišta njegovih istraživanja, ali se ne isključuju. Ta misaona usmjerenost karakteristična je oznaka njegova znanstvenog profila.
'''''Tajnu ili zagonetku pesme Strajnić ne zatvara u konstrukciju poetike nego je prepušta otvorenosti mišljenja. I upravo je ta otvorenost, ta živa upitanost, ono dragoceno „nešto svoga“, koje se ne može oponašati. Temenjno načelo da „ pesma nije govor o nečemu: ona je govor nečega“, potvrđeno je implicitno i eksplicitno kroz sve Strajnićeve studije. Izuzetnost i samostalnost naučno utemeljene Strajnićeve poetike izražava se u odnosu na tekst. Njegov interpretativni postupak sastoji se u tome da skida nataložene slojeve privida i omogućava da sakrivena ili zatamnjena svetlost reči sama iznova svetli i sama vidi. A to je dragoceni prilog i samostalno poglavnje i kreativni smer u književnoj teoriji'''''.'''''▼
Znanstvena i stručna kritika izrekla je pozitivan sud i analitički potvrdila doseg i vrijednost njegovih teorijskih istraživanja. Strajnićevo djelo pristupačno je i poznato širem krugu kulturne javnosti. Ovdje ističemo neke od njegovih oznaka.
Klasične pojmove znanost ( ''scientia'' ) i mudrost ( ''sofia, sapientia'' ), Strajnić, već na samom početku, dovodi u samostalno zacrtani kreativni suodnos. Poetika je, prema tome, i samostalna disciplina i istovremeni ''govor pjesme''. Tako znanje ( kriterij, spoznaja ) i umijeće ( metoda interpretacije ) postaju saznanje samog pjesničkog djela.
Uvijek je opasno dijalektiku mišljenja pojednostavniti i svesti na zornu sliku ili na samo jednu dimenziju. Razumno utemeljena misao nije, samim time, neposredno, bez napora otkrivanja, razumljiva. Ono što je razumno tek mora postati razumljivo.
▲
Poezija je osnovna i dosljedna tema Strajnićevih istraživanja i raspravljanja od ''Poezija ili optimizam'' ( 1972 ), ''Jasike bele'' ( 1978 ) do knjige ''Vid i riječ'' ( 1984 ). On, u slobodnijem značenju, pripada krugu „nove kritike“ koja istražuje „literarnost literature“, prema Jacobsonovoj definiciji. Pojavu nove kritike odredjuje, prije svega, sama moderna poezija ( Rimbaud, Mallarme, Lautreamont, Apollinaire, Hlebnjikov, Majakovski, Breton, Kafka ), a istovremeno razvoj lingvistike ( De Saussure ), psihoanalize i filozofije. Govor nove kritike postaje rasprava „jezika o jeziku“, njen predmet je jezik i morfologija književnog djela.
▲
Takav odnos dolazi do punog izraza u knjizi ''Vid i riječ''. Ona raspravlja o tekstovima hrvatskih i srpskih pjesnika novoga razdoblja naše književnosti. Kao cjelina, i kao svaka od sedam studija posebno, otkriva samostalni vidokrug književne znanosti.
Središno pitanje tih studija nije interpretacija sadržaja ( ''što'' pjesma kaže ) nego približavanje razlogu ( ''zašto'' pjesma ) i postojanju samostalnog jezičkog organizma ( ''kako'' pjesma ). Iz tako jasno zacrtanih temelja i polazišta kristalizira se perspektiva znanstvene poetike kao teorije i književne estetike.
▲
Izuzetnost i samostalnost znanstveno utemeljene Strajnićeve poetike izražava se u odnosu na tekst. Njegov interpretativni postupak sastoji se u tome da skida nataložene slojeve privida i omogućava da sakrivena ili zatamnjena svjetlost riječi sama iznova svijetli i sama vidi. A to je dragocjeni prilog i samostalno poglavlje i kreativni smjer u književnoj teoriji.
Nikola Strajnić i sam je pjesnik. Ta činjenica što je i sam stvaralac u punom je suglasju sa znanstvenim pristupom književnosti. Individualno iskustvo daje mu sigurnost poniranja u tajnu stvaranja a pisanoj riječi i rečenici daje strogu i mudru sažetost izraza.
Po tim oznakama znanstveni, kritički i stručni radovi Nikole Strajnića postali su prisutni, nezaobilazni i djelujući dio suvremene književno teorijske misli.” (akademik Jure Kaštelan)
Linija 119 ⟶ 142:
== Bibliografija ==
* Studije i ogledi: ''Poezija ili optimizam'' ( studija o Branku Miljkoviću ), Osijek, 1972. ''„Jasike bele“'' ( studija o Momčilu Nastasijeviću ), Beograd, 1978. ''Vid i riječ'' ( studije ), Osijek, l984. ''Haire'' ( eseji ), Čakovec, l991. ''Zamah i mirovanje'' ( eseji o pesništvu Jovana Zivlaka ), Sremski Karlovci, 1993. ''Preko'' ( studija o Novalisovim ''Himnama noći'' ), Sremski Karlovci, 1993. ''Anđeoski pesnik Rajner Marija Rilke'' ( ogledi o Devinskim elegijama R.M. Rilkea ), Novi Sad, 1995. ''Stari grčki liričari'' ( ogledi ), Novi Sad, 1999 i Sremski Karlovci, 2001. ''Karlovački eseji'', Novi Sad, 1999. ''Milić od Mačve'' ( monografija ), Banja Luka – Beograd, 2001. ''Na gozbi kod boga'' ( studije ), Novi Sad, 2002. ''Tri dijaloga'', Novi Sad, 2002. ''Umetnost kao publika'' ( dijalozi ), Banja Luka, 2004. ''Ogledi iz klasične književnosti'', Sremski Karlovci, 2004. ''Približavanje prozračnom'' ( eseji ), Novi Sad, 2006. ''U sažetom obliku'' ( studije i ogledi ), Novi Sad, 2006. ''Vidljivo i nevidljivo'' ( eseji o pesništvu Jovana Zivlaka ), Sremski Karlovci – Bačka Palanka, 2007. ''Ogledi'', Bačka Palanka, 2009. ''Jezik anđela'' ( eseji ), Bačka Palanka, 2012. ''Oči i jezik'' ( ogledi i kritike ), Novi Sad, 2015. ''Ispovest anđela'' ( eseji ), Novi Sad, 2015. Poezija: ''Zvjezdani sati'' ( pesme ), Osijek, 1975. ''Oči zemne'' ( pesme ), Osijek, 1981. ''Pepeo svoj razdajem'' ( pesme ), Osijek, 1982. ''Vožnja u krug'' ( pesme ), Osijek, 1990. ''Pesme'', Novi Sad, 1993. ''Karlovačke pesme'', Sremski Karlovci, 1994. ''Srce pčele'' ( pesme ), Novi Sad, 2000. ''Plavi dah šume'' ( izabrane i nove pesme ), Banja Luka, 2004. ''Šumska kuća'' ( pesme ), Novi Sad, 2007. ''Antologija svetskog pesništva'' ( sastavio N.S), Novi Sad, 2004. ''Antologija svetskog pesništva'' , I-II ( sastavio N.S), Novi Sad, 2007. ''Horacijeva koža'' ( pesme ), Novi Sad,2010. ''Pre sirene'' ( pesme ), Vršac, 2011. ''Srce pčele'' ( izabrane pesme ), Novi Sad, 2013. ''Paučina'' ( pesme ), Novi Sad, 2014.
* Orden za izuzetno delo Ministarstva prosvete NR Mađarske (1983)
* Orden rada sa srebrnim vencem Predsedništva SFR Jugoslavije (1984)
| |||