Razlike između izmjena na stranici "Hera"

Obrisana 5.182 bajta ,  prije 13 godina
nema sažetka uređivanja
m (robot Dodaje: bar:Hera)
No edit summary
'''Hera''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Ἥρα''', '''Ἥρη''') vrhovna je [[Stara Grčka|starogrčka]] [[bog|božica]], [[Zeus]]ova žena i sestra; božica braka. Herin je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] '''[[Junona]]''' = volooka.
[[Image:Hera - Meyers.jpg|thumb|Hera]]
 
'''Hera''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Ἥρα''', '''Ἥρη''') vrhovna je [[Stara Grčka|starogrčka]] [[bog|božica]], [[Zeus]]ova žena i sestra; božica braka. Herin je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] '''[[Junona]]''' = volooka.
 
 
==Karakteristike==
 
Hera je prikazivana veličanstvenom, često na prijestolju okrunjena ''polos''om, visokom cilindričnom krunom koju su nosile neke velike božice, a na licu je nosila veo. U ruci je često nosila [[šipak]], simbol plodne [[krv]]i i [[smrt]]i.
 
Prikazivali su da su njezinu kočiju vukli [[paun]]ovi, [[životinja]] koju su [[Stara Grčka|Grci]] upoznali nakon osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Paun je u [[renesansa|renesansi]] postao njezinim simbolom. Kasnije je s Herom bila povezivana [[ptice|ptica]] [[kukavica]]. Također je bila božica [[krava|goveda]], a zvana je i [[vol]]ookom (''boôpis'', [[Homer]]ov [[epitet]]) Herom, zbog krupnih, tamnih očiju.
 
==Kult==
 
[[Image:Agrigento Tempio di Hera.jpg|thumb|Herin hram u Agrigentu na [[Sicilija|Siciliji]]]]
 
Hera je često bila štovana, pogotovo u [[Arg]]u kao argivska Hera (''Hera Argeia''), a svetište joj je bilo između Arga i [[Mikena|Mikene]] gdje su se održavale svečanosti ''Heraia''. U [[Homer]]ovoj ''[[Ilijada|Ilijadi]]'' Hera je izrekla da su njezina tri omiljena grada [[Arg]], [[Sparta]] i [[Mikena]]. Njezino je drugo svetište bilo na [[Sam (otok)|Samu]], a hramovi su se nalazili u [[Olimpija|Olimpiji]], [[Korint]]u, [[Tirin]]u, [[Perahora|Perahori]] i otoku [[Del]]u.
 
U [[Eubeja|Eubeji]] slavile su se svečanosti Velike Dadedale, posvećene Heri, svakih šest godina. Taj je prostor bio bogat [[krava]]ma, koje su ujedno predstavljale božicu Heru.
 
==Mitologija==
 
===Rođenje===
 
[[Image:James Barry 001.jpg|thumb|[[James Barry]]: Jupiter i Junona (Zeus i Hera)<small>, [[1790.]] - [[1799.]]</small>]]
 
Herin otac bio je [[Titan (mitologija)|Titan]] [[Kron]]. Kron je svoju djecu doživljavao kao potencijalnu prijetnju svojoj vlasti te ih je sve, pa tako i Heru, progutao. Hera je bila božica što znači da je bila besmrtna te je nastavila živjeti u njegovom [[želudac|želucu]]. [[Zeus]] je bio najmlađi Kronov sin. Izbjegao je sudbinu svoje braće tako što ga je majka [[Reja (mitologija)|Reja]] sakrila od oca. Zeus je spasio svoju braću i ubio Krona. Premda mu je bila sestra, Hera mu se svidjela. Poveo ju je na [[Olimp]] i oženio se njome.
 
[[Image:Carracci Jupiter et Junon.jpg|thumb|left|[[Agostino Carracci]]: Jupiter i Junona ([[Zeus]] i Hera)]]
 
===Potomstvo Zeusa i Here===
Hera je sa Zeusom imala [[Ares]]a, [[Heba|Hebu]], [[Erida|Eridu]] i [[Ilitija|Ilitiju]]. Hera je bila potom ljubomorna na Zeusa zato što je rodio [[Atena (mitologija)|Atenu]] bez nje te je rodila [[Hefest]]a bez njega.
 
Hera je sa [[Zeus]]om imala [[Ares]]a, [[Heba|Hebu]], [[Erida|Eridu]] i [[Ilitija|Ilitiju]]. Hera je bila potom ljubomorna na Zeusa zato što je rodio [[Atena (mitologija)|Atenu]] bez nje te je rodila [[Hefest]]a bez njega. Potom su Zeus i Hera ili samo jedno od njih bili zgađeni Hefestovom ružnoćom te su ga bacili s [[Olimp]]a. Hefest se kasnije osvetio Heri učinivši da se ne može maknuti sa svoga prijestolja kad na nj sjedne. Ostali su ga bogovi preklinjali da je pusti, ali je odbio. [[Dioniz]] ga je potom napio i odnio natrag na Olimp na [[mula|mulinim]] leđima. Potom je oslobodio svoju majku nakon što mu je [[Afrodita]] dana za ženu.
 
===Heraklo===
Hera je bila [[Heraklo]]va pomajka i njegov neprijatelj. [[Zeus]] je oplodio [[Alkmenu|Alkmenu]], smrtnicu u obličju njezina muža Amfitriona. Iste se noći vratio i njezin muž te su također spavali zajedno. Stoga je Alkmena zanijela dva dječaka. Hera je natjerala Zeusa da se zakune da će dječak koji se rodi te noći članu [[Perzej (mitologija)|Perzejeve]] kuće biti veliki kralj. Kad je Alkmena bila trudna s Heraklom, Hera je pokušala spriječiti porođaj zavezavši Alkmenine noge u čvor da bi usporila porod. A potom je ubrzala [[Euristej]]evo rođenje. Heru je prevarila Galantida, Alkmenina sluškinja, rekavši da je Alkmena već rodila dijete. Hera je Galantidu pretvorila u [[lasica|lasicu]]. Alkmena je potom rodila poluboga Herakla i smrtnika Ifikla. Herakla je nazvala Alkid, a poslije je nazvan [[Heraklo]], u prijevodu Herina slava, da bi ublažili Herin gnjev. Dok je Heraklo bio dijete, Hera je poslala dvije [[zmija|zmije]] da ga ubiju dok je ležao u kolijevci. Heraklo je zadavio svaku zmiju jednom rukom, a potom ga je njegova dadilja pronašla da se igra njima kao da su igračke.
 
==Kult=Eho===
Hera je bila [[Heraklo]]va pomajka i njegov neprijatelj. [[Zeus]] je oplodio [[Alkmenu|Alkmenu]], smrtnicu u obličju njezina muža Amfitriona. Iste se noći vratio i njezin muž te su također spavali zajedno. Stoga je Alkmena zanijela dva dječaka. Hera je natjerala Zeusa da se zakune da će dječak koji se rodi te noći članu [[Perzej (mitologija)|Perzejeve]] kuće biti veliki kralj. Kad je Alkmena bila trudna s Heraklom, Hera je pokušala spriječiti porođaj zavezavši Alkmenine noge u čvor da bi usporila porod. A potom je ubrzala [[Euristej]]evo rođenje. Heru je prevarila Galantida, Alkmenina sluškinja, rekavši da je Alkmena već rodila dijete. Hera je Galantidu pretvorila u [[lasica|lasicu]]. Alkmena je potom rodila poluboga Herakla i smrtnika Ifikla. Herakla je nazvala Alkid, a poslije je nazvan [[Heraklo]], u prijevodu Herina slava, da bi ublažili Herin gnjev.
[[Nimfa]] [[Eho]] imala je posao odvraćanja Herine pažnje dok ju je [[Zeus]] varao, hvaleći je i laskajući joj. Kad je Hera otkrila prijevaru, proklela je Ehu da može govoriti samo riječi drugih. Otud i [[sinonim]] za jeku = eho.
 
====Leta i njezina djeca====
Dok je Heraklo bio dijete, Hera je poslala dvije [[zmija|zmije]] da ga ubiju dok je ležao u kolijevci. Heraklo je zadavio svaku zmiju jednom rukom, a potom ga je njegova dadilja pronašla da se igra njima kao da su igračke.
Kad je božica Hera saznala da [[Leta]] nosi djecu njena muža [[Zeus]]aZeusa, bila je bijesna i ljubomorna te se odlučila osvetiti tako što nije dopustila Leti da ostane na čvrstoj zemlji (kopnu ili otoku) i Leta je bila prisiljena tražiti gdje će roditi. Dok ju je gonila [[zmija]] Piton s glavom [[zmaj]]a koju je na nj poslala Hera, Leta je naišla na novostvoreni otok [[Del]] koji je plutao na vodi i nije bio ni kopno niti otok, a bješe okružen [[labud]]ovima. Kad je kročila na nj, dvije su stijene izronile iz morskih dubina; jedna je zaustavila kretanje otoka, a druga stala zmiji na put. Zatim je Leta na gori Kint rodila blizance - sina [[Apolon]]a i kćer [[Artemida|Artemidu]]. Poslije je Zeus prikovao Del za dno [[ocean]]a da više ne pluta, a sam je otok postao posvećen Apolonu. Hera je otela [[Ilitija|Ilitiju]], božicu rađanja da bi spriječila Letu od porođaja. Ostali su bogovi prevarili Heru tako što su joj ponudili ogrlicu od jantara dugačku 8 metara, a božica je uspjela pobjeći. Legenda kaže da je [[Artemida]] rođena prva, a potom je pomogla majci da porodi njezina brata [[Apolon]]a te je tako postala božica porođaja. Apolon je rođen na sedmi dan mjeseca Targeliona te su sedmi i dvanaesti dan toga mjeseca poslije bili njemu posvećeni.
 
====Kalisto i Arkad====
Jedna priča govori da je [[Zeus]] prevario Heru da doji Herakla. Kad je ona otkrila tko je dijete, bacila ga je sa svojih grudi, a mlijeko se prosulo nebom i stvorilo [[Mliječna staza|Mliječnu stazu]].
[[Kalisto (mitologija)|Kalisto]] je bila [[Artemida|Artemidina]] sljedbenica i zavjetovala se ostati djevicom. Ali u nju se zaljubio [[Zeus]] te su vodili [[ljubav]] dok je on bio prerušen u [[Apolon]]aApolona (za razliku od ove [[Heziod]]ove, [[Ovidije]]va inačica mita donosi da se Zeus prerušio u samu Artemidu). Kad se kupala s Artemidinim [[nimfa]]manimfama, otkriveno je da je trudna te ju je božica pretvorila u [[medvjed]]a, a u tom je obličju rodila i svoga sina Arkada. Druga inačica priče govori da ju je Hera pretvorila Kalisto u medvjeda da bi se osvetila zbog muževe prijevare.
 
====Ija====
Također, dok je izvršavao svojih dvanaest zadataka, Hera mu je pokušavala što više otežati. Jedna inačica mita govori i da su se Hera i Heraklo sprijateljili jer ju je on spasio od [[div]]a koji ju je pokušao silovati. Čak mu je potom dala svoju kćer [[Heba|Hebu]] za ženu.
Hera je skoro uhvatila [[Zeus]]aZeusa s ljubavnicom [[Ija (mitologija)|Ijom]]. Zeus ju je pretvorio u prekrasnu junicu. No, Hera nije bila potpuno prevarena te je zahtijevala da joj Zeus poda junicu kao dar. Hera ju je potom dala [[Arg (mitologija)|Argu]] da bi je razdvojila od Zeusa. Zeus je potom zapovjedio [[Hermes]]u da ubije Arga, a to je on i učinio tako da je uspavao svih njegovij stotinu [[oči]]ju. Ija je puštena na slobodu.
 
===Herina ljubomora===
 
====Eho====
 
[[Nimfa]] [[Eho]] imala je posao odvraćanja Herine pažnje dok ju je [[Zeus]] varao, hvaleći je i laskajući joj. Kad je Hera otkrila prijevaru, proklela je Ehu da može govoriti samo riječi drugih. Otud i [[sinonim]] za jeku = eho.
 
====Leta i njezina djeca====
<!-- s članka o Apolonu :) -->
Kad je božica Hera saznala da [[Leta]] nosi djecu njena muža [[Zeus]]a, bila je bijesna i ljubomorna te se odlučila osvetiti tako što nije dopustila Leti da ostane na čvrstoj zemlji (kopnu ili otoku) i Leta je bila prisiljena tražiti gdje će roditi. Dok ju je gonila [[zmija]] Piton s glavom [[zmaj]]a koju je na nj poslala Hera, Leta je naišla na novostvoreni otok [[Del]] koji je plutao na vodi i nije bio ni kopno niti otok, a bješe okružen [[labud]]ovima. Kad je kročila na nj, dvije su stijene izronile iz morskih dubina; jedna je zaustavila kretanje otoka, a druga stala zmiji na put. Zatim je Leta na gori Kint rodila blizance - sina [[Apolon]]a i kćer [[Artemida|Artemidu]]. Poslije je Zeus prikovao Del za dno [[ocean]]a da više ne pluta, a sam je otok postao posvećen Apolonu.
 
Hera je otela [[Ilitija|Ilitiju]], božicu rađanja da bi spriječila Letu od porođaja. Ostali su bogovi prevarili Heru tako što su joj ponudili ogrlicu od jantara dugačku 8 metara, a božica je uspjela pobjeći. Legenda kaže da je [[Artemida]] rođena prva, a potom je pomogla majci da porodi njezina brata [[Apolon]]a te je tako postala božica porođaja. Apolon je rođen na sedmi dan mjeseca Targeliona te su sedmi i dvanaesti dan toga mjeseca poslije bili njemu posvećeni.
 
====Kalisto i Arkad====
<!-- iz članka o Kalisti :-) -->
[[Kalisto (mitologija)|Kalisto]] je bila [[Artemida|Artemidina]] sljedbenica i zavjetovala se ostati djevicom. Ali u nju se zaljubio [[Zeus]] te su vodili [[ljubav]] dok je on bio prerušen u [[Apolon]]a (za razliku od ove [[Heziod]]ove, [[Ovidije]]va inačica mita donosi da se Zeus prerušio u samu Artemidu). Kad se kupala s Artemidinim [[nimfa]]ma, otkriveno je da je trudna te ju je božica pretvorila u [[medvjed]]a, a u tom je obličju rodila i svoga sina Arkada. Druga inačica priče govori da ju je Hera pretvorila Kalisto u medvjeda da bi se osvetila zbog muževe prijevare.
 
Mit govori da ju je njezin sin Arkad gotovo ubio u lovu kopljem, ali je [[Zeus]] to spriječio i oboje ih postavio kao [[zviježđe|zviježđa]] [[Veliki medvjed]] i [[Mali medvjed]] na nebu. Druga inačica mita govori da su lovci uhvatili i nju i njezina sina te ih doveli Kalistinu ocu Likonu, a Zeus ih je potom pretvorio u zviježđa.
 
Heri se to nije svidjelo te je tražila [[Tetija (mitologija)|Tetiju]] da joj pomogne. Tetija ih je proklela da zauvijek kruže nebom i da nikad ne zađu ispod obzora (zato su cirkumpolarni).
 
====Dioniz====
 
[[Dioniz]] je bio sin [[Zeus]]a i smrtnice. Ljubomorna je Hera opet pokušala ubiti dijete poslavši [[Titan (mitologija)|Titane]] da razderu Dioniza na komadiće namamivši ga igračkama. Premda je Zeus otjerao Titane svojim munjama, ali su oni pojeli cijelo Dionizovo tijelo osim njegova [[srce|srca]] koje je spašeno. Zeus je iskoristio srce da bi ga ponovno stvorio te ga je postavio u [[Semela|Semelinu]] maternicu. Zato je on dvaput rođen.
 
====Ija====
 
[[Image:Juno Receiving the Fead of Argos WGA.jpg|thumb|[[Jacopo Amigoni]]: Heri donose [[Arg (mitologija)|Argovu]] glavu<small>, [[18. stoljeće]]</small>]]
 
Hera je skoro uhvatila [[Zeus]]a s ljubavnicom [[Ija (mitologija)|Ijom]]. Zeus ju je pretvorio u prekrasnu junicu. No, Hera nije bila potpuno prevarena te je zahtijevala da joj Zeus poda junicu kao dar. Hera ju je potom dala [[Arg (mitologija)|Argu]] da bi je razdvojila od Zeusa. Zeus je potom zapovjedio [[Hermes]]u da ubije Arga, a to je on i učinio tako da je uspavao svih njegovij stotinu [[oči]]ju. Ija je puštena na slobodu.
 
Hera je poslala obada da ubode i muči Iju koja je lutala zemljom. Ija je s vremenom prešla preko prolaza koji je po njoj nazvan [[Bospor]] ("juničin prolaz"), a ondje se susrela i s [[Prometej (mitologija)|Prometejem]]. Na posljetku je Ija stigla do tadašnjeg "kraja svijeta" [[Egipat|Egipta]] gdje su je Egipćani obožavali kao božicu, a [[Zeus]] joj je vratio ljudsko obličje. Ovdje je rodila njegova sina Epafa, a vjenčala se s egipatskim kraljem Telegonom.
 
====Lamija====
 
[[Lamija (mitologija)|Lamija]] je bila kraljica [[Libija|Libije]] koju je volio [[Zeus]]. Hera ju je pretvorila u čudovište i ubila njihovu djecu. Na Lamiju je bačena kletva - nije mogla zatvoriti [[oči]] tako da je uvijek bila opsjednuta prizorom svoje mrtve djece. Zeus joj je dao dar da može izvaditi svoje oči da bi se odmorila, a potom ih poslije vratiti. Lamija je bila ljubomorna na ostale majke te je pojela njihovu djecu.
 
====Gerana====
 
Gerana je bila kraljica [[Pigmej]]aca koji su se hvalili da je ljepša od Here. Bijesna božica pretvorila ju je u [[ždral]]a i izrekla da će te [[ptica|ptice]] uvijek voditi vječan rat protiv pigmejskog naroda.
 
==Literatura==
 
Anonimni korisnik