Zgrada BIGZ-a – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1:
[[Datoteka:Strari bigz.jpg|thumb|Zgrada BIGZ-a teško oštećena posle oružanih borbi za oslobođenje Beograda koje su se odvijale u neposrednoj blizini punom žestinom, oktobra 1944.]]
[[Datoteka:D.Brašovan Zgrada BIGZ-a 1.JPG|thumb|Zgrada BIGZ-a danas u Beogradu.]]
'''Zgrada BIGZ-a''' u [[Beograd]]u je jedno od najpoznatijih [[arhitektura|arhitektonskih]] ostvarenja [[jugoslavija|jugoslavenske]]Srpske [[moderna|moderne]]. Izgrađena je kao zgrada Državne štamparije [[1937]]. godine<ref>[http://www.priv.rs/Agencija+za+privatizaciju/90/BIGZ.shtml/seo=/companyid=906 BIGZ-Grafičko preduzeće]</ref>, po projektu arhitekte [[Dragiša Brašovan|Dragiše Brašovana]] u obliku ćiriličnog slova [[П]], nalik na štamparsku mašinu.<ref name="politika">[http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/t1171.lt.html Zgrada Bigza – oživeli kolos na Senjaku]</ref>
 
Zgrada Bigza se nalazi na [[Senjak]]u i dominira ovim delom grada te predstavlja orijentir i referentnu tačku.<ref>[http://arhitekturabezbeograda.wordpress.com/2009/07/10/zgrada-bigz-a-nije-izgubila-nista-od-svoje-aktuelnosti/ Zgrada BIGZ-a nije izgubila ništa od svoje aktuelnosti]</ref> U doba „zlatnog socijalizma" BIGZ je zapošljavao skoro 3.000 ljudi. Zaštitni znak BIGZ-a bila je džepna [[knjiga]], čiji je standardni tiraž bio 10.000 primeraka. BIGZ je tada prednjačio i u objavljivanju [[filozofija|filozofske]] literature.<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=424009 Knjige, knjižare i poslovni prostor]</ref> BIGZ je 1990-ih prepušten nemaru, da bi se poslednjih nekoliko godina u zgradu, pored nekoliko firmi, uselio veliki broj mladih umetnika, dizajnera, arhitekata, muzičara i DJ-eva.<ref>[http://www.24sata.rs/vesti.php?id=14777 Zgrada BIGZ-a postaje hotel i biznis centar]</ref> Vlasnik zgrade (nekada Beogradski izdavačko-grafički zavod - [[BIGZ]], danas "Beta partners" [[Petar Matić|Petra Matića]]) izdaje prostor u zakup. Na 25.000 upotrebljivih metara kvadratnih (10.000 metara hodnika) zgrade nalaze se štamparije, skladišta, kancelarije, muzički studiji, likovni ateljei, zanatske i umetničke radionice, škola kapuere, radio-stanica, kulturni centar, cirkus, pozorišna laboratorija...<ref name="politika"/> S obzirom da je zgrada Bigza već godinama stecište mnogih slobodnih umetnika, smatra se nekom vrstom neformalnog kulturnog centra.<ref>[http://www.manekenibigza.org/bigz/ O Bigzu]</ref>