Razlike između izmjena na stranici "Prometej"

Obrisano 12.500 bajtova ,  prije 12 godina
nema sažetka uređivanja
m/м (robot Dodaje: ext:Prometeu)
{{otheruses}}
'''Prometej''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Προμηθεύς''' = predumišljaj) sin je [[Titan (mitologija)|Titana]] [[Japet (mitologija)|Japeta]] i [[Okeanide]] Klimene, [[Atlant]]ov, [[Epimetej (mitologija)|Epimetejev]] i [[Menetije]]v brat; [[bog]] koji je [[ljudi]]ma podao [[vatra|vatru]].
[[Image:Heinrich fueger 1817 prometheus brings fire to mankind.jpg|thumb|[[Heinrich Friedrich Füger]]: Prometej vatronoša<small>, [[1817.]]</small>]]
 
'''Prometej''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Προμηθεύς''' = predumišljaj) sin je [[Titan (mitologija)|Titana]] [[Japet (mitologija)|Japeta]] i [[Okeanide]] Klimene, [[Atlant]]ov, [[Epimetej (mitologija)|Epimetejev]] i [[Menetije]]v brat; [[bog]] koji je [[ljudi]]ma podao [[vatra|vatru]].
 
 
==Mitologija==
 
===Atena===
Prometej je također bio povezan s mitom o [[Atena (mitologija)|Ateninu]] rođenju. Naime, [[Zeus]]a je boljela glava i ništa nije mogao učiniti da prestane. Prometej je rekao da zna kako će ga izliječiti. Uzeo je velik kamen i udarao Zeusovu glavu njime. Iz njegove je glave iskočila božica Atena, a glavobolja je nestala. U drugoj inačici mita, Zeusovu glavu rascijepio je [[Hefest]].
 
Prometej je također bio povezan s mitom o [[Atena (mitologija)|Ateninu]] rođenju. Naime, [[Zeus]]a je boljela glava i ništa nije mogao učiniti da prestane. Prometej je rekao da zna kako će ga izliječiti. Uzeo je velik kamen i udarao Zeusovu glavu njime. Iz njegove je glave iskočila božica Atena, a glavobolja je nestala. U drugoj inačici mita, Zeusovu glavu rascijepio je [[Hefest]].
 
===Stvaranje===
Prometej i njegov brat [[Epimetej (mitologija)|Epimetej]] zalutali su u [[stara Grčka|grčku]] pokrajinu Bitiju gdje su radili [[glina|glinene]] figure. Atena je uzela figure i udahnula im život. Tako su Prometejeve figure postale [[ljudi]], a Epimetejeve [[životinje]]. Zeus je zahtijevao da mu ljudi prinesu žrtvu da bi pokazali da su poslušni. Prometej je žrtvovao velika [[vol]]a i podijelio ga na dvije polovice.
 
[[Image:Creation Prometheus Louvre Ma445.jpg|thumb|Prometej stvara čovjeka<small>, reljef, [[3. stoljeće]]</small>]]
 
Prometej i njegov brat [[Epimetej (mitologija)|Epimetej]] zalutali su u [[stara Grčka|grčku]] pokrajinu Bitiju gdje su radili [[glina|glinene]] figure. Atena je uzela figure i udahnula im život. Tako su Prometejeve figure postale [[ljudi]], a Epimetejeve [[životinje]].
 
[[Zeus]] je zahtijevao da mu [[ljudi]] prinesu žrtvu da bi pokazali da su poslušni. Prometej je žrtvovao velika [[vol]]a i podijelio ga na dvije polovice. U prvu je stavio meso i većinu masnoća te sve prekrio volovim trbuhom, a u drugu kosti koje je prikrio masti. Prometej je pozvao Zeusa da izabere. Zeus je uvidio prijevaru te je izabrao hrpu kosti da bi imao razlog da se osveti ljudima. Druga pak inačica mita govori da Zeus doista nije prozreo prijevaru. Otud i tradicija žrtvovanja kostiju, a ljudi bi sebi ostavili meso. Zeus je potom, ljut, zabranio bratu da civilizira ljude. [[Atena (mitologija)|Atena]] je međutim odlučila prijeći Zeusa te je poučila Prometeja tako da on isto može učiniti ljudima. Bijesni je [[Zeus]] zabranio ljudima [[vatra|vatru]].
 
[[Epimetej]] je dao svim [[životinja]]ma dobre osobine. No, kad je na red došao čovjek, više nije bilo nijedne dobre osobine. Prometej je osjećao da je čovjek superiorniji nad životinjama i da treba imati neki dar koji nije imala nijedna životinja. Prometej je gledao svoja stvorenja kako se srmzavaju i odlučio im je dati vatru, dobrog slugu i lošeg gospodara. Potajno je uzeo vatru od bogova i donio je ljudima u svome štapu. Ono što je dano od bogova [[Zeus]] nije mogao vratiti, stoga je čovječanstvu ostala vatra, ali je [[Zeus]] bio bijesan i odlučio je kazniti i Prometeja i njegovu kreaciju - čovječanstvo.
 
===Okovani Prometej===
Zeus je zapovjedio [[Hefest|Hefestu]] da ga okuje o u neprobojne okove na brdu [[Kavkaz]]u i poslao [[orao|orla]] Etona na nj da mu svaki dan kljuca [[jetra|jetru]]. Kazna je trebala trajati 30 000 godina.
 
[[Image:Prometheus.jpg|thumb|left|[[Dirck van Baburen]]: Vulkan (Hefest) stavlja Prometeja u okove<small>, [[1623.]]</small>]]
[[Image:Peter Paul Rubens 032.jpg|thumb|[[Peter Paul Rubens]]: Okovani Prometej<small>, [[1611.]]/[[1612.|12.]]</small>]]
 
Zeus je zapovjedio [[Hefest|Hefestu]] (u drugoj inačici mita bio je to [[Hermes]]) da ga okuje o u neprobojne okove na brdu [[Kavkaz]]u i poslao [[orao|orla]] Etona (potomak [[Tifon]]a i [[Ehidna|Ehidne]]) na nj da mu svaki dan kljuca [[jetra|jetru]] (orao je bio Zeusova sveta životinja). Prometej je bio besmrtan te je jetra svakoga dana iznova bila obnovljena, ali je i dalje patio, sve dok ga nije oslobodio [[Heraklo]] dok je izvršavao svoje zadatke. Također je znao koja će Zeusova žena nositi dijete koje će ga svrgnuti, kao što je i on svrgnuo svoga oca [[Kron]]a. Moguće je da ga je Zeus htio natjerati da kaže, a Prometej je odbio, stoga ga je Zeus okovao. Kazna je trebala trajati 30 000 godina.
 
U [[Eshil]]ovu ''[[Okovani Prometej|Okovanom Prometeju]]'' [[Ija (mitologija)|Iji]] Prometej govori da će ga njezin potomak iz dvanaestog naraštaja spasiti. To se i dogodilo - [[Heraklo]] je prolazio onuda tražeći [[Hesperida|Hesperidine]] [[jabuka|jabuke]] - jedan od njegovih dvanaest zadataka. Došao je do Prometeja i oslobodio ga. [[Zeus]]u je kao zamjenu dogovorio besmrtnost [[Kentaur]]a [[Hiron]]a. Ubio je orla strijelom. Sam Zeus nije bio bijesan zbog toga što je Prometej izbjegao kaznu, jer Heraklo je bio njegov sin. Prometej je potom pozvan natrag na [[Olimp]], ali je i dalje morao sa sobom nositi stijenu na koju je bio prikovan.
 
[[Image:J D Schubert Prometheus und Pandora.jpg|thumb|[[Johann David Schubert]]: Prometej i [[Pandora (mitologija)|Pandora]]<small>, [[1800.]]</small>]]
<br/>
 
===Pandora===
PrometejDa bi kaznio ljude, Zeus je svomenaredio bratuostalim bogovima da načine ženu - [[EpimetejPandora (mitologija)|EpimetejuPandoru]] - kao dar ljudima. [[Olimp]]ski bogovi obdarili su je raznim darovima i osobinama, a posebno je važna bila - znatiželja. Prometej je svome bratu Epimeteju rekao da ne prima nikakve darove od bogova. Epimetej ga nije poslušao te, kad su bogovi poslali [[Pandora (mitologija)|Pandoru]] na zemlju, zaljubio se u nju. [[Hermes]] mu je rekao da je ona [[Zeus]]ovZeusov dar i upozorio ga je da ne dira Pandorinu posudu koja je bila njezin miraz. Epimetej je rekao Pandori da ne otvara tu posudu. No, Pandorina je znatiželja prevladala te ju je otvorila. Sva su zla izašla.
 
{{main|Pandora (mitologija)}}
 
Da bi kaznio ljude, [[Zeus]] je naredio ostalim bogovima da načine ženu - [[Pandora (mitologija)|Pandoru]] - kao dar ljudima. [[Olimp]]ski bogovi obdarili su je raznim darovima i osobinama, a posebno je važna bila - znatiželja.
 
Prometej je svome bratu [[Epimetej (mitologija)|Epimeteju]] rekao da ne prima nikakve darove od bogova. Epimetej ga nije poslušao te, kad su bogovi poslali [[Pandora (mitologija)|Pandoru]] na zemlju, zaljubio se u nju. [[Hermes]] mu je rekao da je ona [[Zeus]]ov dar i upozorio ga je da ne dira Pandorinu posudu koja je bila njezin miraz. Epimetej je rekao Pandori da ne otvara tu posudu.
 
No, [[Pandora (mitologija)|Pandorina]] je znatiželja prevladala te ju je otvorila. Sva su zla izašla na dotada bezbrižno čovječanstvo koje je živjelo u blagostanju - kuga, tuga, siromaštvo, zločin, očaj, pohlepa, starost, bolest, ludost, prkos, glad, prijevara... Odmah ju je brzo zatvorila, a unutra je ostala samo - nada. Svijet je bio vrlo hladan i turoban, a onda je Pandora opet otvorila kutiju te je nada izletjela van. Tako je čovječanstvo i u zlim vremenima dobilo i imalo nadu.
 
Druga inačica mita govori da je nada bila zapravo najgore od svih zala jer je bila jednaka strašnome predznanju. [[Pandora (mitologija)|Pandora]] je tako, zatvorivši kutiju prije nego što je nada izašla van, spasila svijet od najgore štete. Naime, sama bi se riječ "nada" ([[grčki jezik|grč.]] Ελπις) bolje mogla prevesti kao "predviđanje nesreće".
 
==Prometej u umjetnosti==
 
[[Image:Gustave Moreau 006.jpg|thumb|[[Gustave Moreau]]: Prometej<small>, [[1868.]]</small>]]
 
* Prometej pravi čovjeka od ilovače ([[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]'' 1, 78-88).
Po [[Ovidije|Ovidiju]], Prometej je od gline načinio čovjeka na sliku i priliku bogova. Prikazuju ga pred kipom u prirodnoj veličini, koji, možda, stoji na postolju. [[Atena (mitologija)|Atena]], koja mu je pomogla da ukrade vatru iz Sunčevih kola, može stajati uza nj pokazujući gore. Ili, donijevši plijen, upaljenom zubljom dodiruje kip da bi ga oživio. To spajanje dvaju nepovezanih mitova, stvaranja čovjeka i krađa vatre, omogućilo je da se sve protumači kao [[kršćanstvo|kršćanska]] [[alegorija]] o čovjeku kojega je prožela duhovna milost.
 
* Okovani Prometej; mučenje Prometejevo.
Da kazni Prometeja za buntovno ponašanje, [[Zeus]] naredi bogu-kovaču [[Hefest]]u da ga okuje za klisuru na [[Kavkaz]]u; po drugima je to učinio [[Hermes]]. Ondje je on mnogo vjekova trpio muke jer ga je svaki dan pohodio orao koji mu je kljuvao [[jetra|jetru]]. U tom grozovitom prizoru, omiljenom među umjetnicima još od antike, Prometej je gol razapet na litici, prikovan za zapešća i gležnje, i uvija se od bola dok mu golem [[orao]] čupa jetru. Zublja, podsjetnik na razlog njegova ispaštanja, leži na tlu. [[Hefest]] ili [[Hermes]] mogu ondje učvršćivati okove. Tema podsjeća na [[Titije]]vo kažnjavanje, koji je podnosio sličnu kob: njegovu je jetru kljucao jastreb umjesto orla. Prometeja na posljetku izbavi [[Heraklo]], koji se prikazuje kako odrješava lance. U jednoj ruci drži [[luk]]; orao leži na zemlji proboden strijelom.
 
==Današnje shvaćanje mita==
 
Svako je doba pridavalo svoje simboličko značenje liku Prometejevu, prilagođavajući pripovijedanje mita svojoj svrsi. Od [[Eshil]]ova se doba u vatri nije gledalo samo prirodno počelo nego i iskra božanske mudrosti po kojoj se čovjek razlikovao od nižih vrsta stvorenja, vrelo spoznanja o umjetnostima i znanostima; zato je Prometejeva zadaća bila da spasi čovjeka od njegova izvornoga neznanja. Kršćanski su pisci u tome [[poganstvo|poganskome]] tvorcu i njegovu posredničkom činu vidjeli prefiguraciju pripovijesti o [[Krist]]u; u njegovoj kazni, okivanju za [[hrid]]inu, nagovještaj raspeća. [[Romantizam|Romantički]] pokret u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] načinio je od Prometeja simbol slobode, suborca ljudskoga roda protiv ugnjetavanja; a za mnoge je, u različita doba, bio umjetnik koji s neba prima oganj stvaralačkoga nadahnuća.
 
[[Jetra]] su u antičko doba imala mističnu svrhu gledanja u budućnost, kao zrcalo budućnosti. Njih je očito fascinirala svojstva jetre koja kada se izvade iz tek zaklane životinje imaju sposobnost jasnog odražavanja, jer su tamna i glatka poput zrcala. Također u mitu stoji da je Prometej donio vatru u stabljici koja se u antici služila za izdubljivanje i pravljenje [[teleskop]]a.
 
No, valja imati na umu sljedeće: kao prvo, Prometej je, navodno, imao sposobnost proricanja budućnosti, a na to upućuje i njegovo ime, koje potječe od riječi ''prometheia'', što znači "predviđati, misliti unaprijed"; kao drugo, njegova je jetra bila njegovo najznačajnije obilježje. Nema dvojbe da su se Prometejeva jetra povezivala s proricanjem, pretkazivanjem i božanskim zrakama. Time je Prometeju pridodana još jedna [[optika|optička]] pojava. Prema predaji, Prometej je bio prikovan za stijenu, što je bila kazna jer je donio božansku vatru ljudima. Svakoga je dana ptica slijetala na njega i izjedala dio njegovih jetara, koja bi se preko noći obnovila. Poslije mnogih stoljeća naišao je [[Heraklo]], koji je razbio Prometejeve okove i konačno ga oslobodio patnje. Sve se to zbivalo negdje na [[Kavkaz]]u, gdje [[mit]] o Prometeju i danas živi.
 
[[Image:Cole Thomas Prometheus Bound 1846-47.jpg|thumb|400px|[[Thomas Cole]]: Okovani Prometej<small>, [[19. stoljeće]]</small>]]
 
Mit govori da su Prometejeva jetra bila izložena suncu na vrhu planine. To je zrcalo (jetra) reflektiralo svjetlost samo tijekom dana, jer noću refleksija nije moguća. Prometej je donio nebesku vatru na zemlju pomoću leća ili zrcala, smještenih u dugačkoj stabljici davno izumrle biljke, koja je služila kao teleskopska cijev. No, zašto je Prometej bio prikovan za stijenu na vrhu planine?
 
Odgovor na to pitanje povezan je s [[geodezija|geodetskim]] mjerenjima za koja je potreban teleskop. Nije potrebno navoditi sve dokaze koji upućuju na značenje planinskih vrhunaca u drevnoj religioznoj predaji. U [[arhajci|arhajskom]] i pretpovijesnom razdoblju (tj. davno prije klasičnog doba), najvažnija grčka proročišta, kao što su [[Dodona]], [[Delfi]] i [[Del]], bila su smještena na točkama [[zemljopis]]ne širine, te je jedno od drugog bilo udaljeno točno za jedan stupanj zemljopisne širine. Budući da je do [[7. st. p.n.e.]]. Del izgubio značenje proročkog središta, svaka predaja koja ga u tom smislu spominje očito potječe iz mnogo starijeg razdoblja. Doista, iskopavanja [[Kreta|minojskih]] ruševina pokazala su da su Delfi bili značajno proročko središte barem do [[12. st. p.n.e.]]
 
Dovoljno je reći da je geodetska shema Dodona/Delfi/Del postavljena još u prapovijesno doba, prije nego što su Grčku počeli naseljavati stanovnici koje bismo danas mogli prepoznati kao Grke. U pretklasično doba mnogo se pažnje poklanjalo geodetskim mjerenjima na temelju kojih su se uspostavljale svete točke na zemlji. Mit o Prometeju na neki je način povezan s time.
 
Razmotrimo sada [[Filostrat]]ovo djelo ''Život Apolonija iz Jijane'' ([[2. stoljeće]]). Djelo uglavnom sadrži izvještaje o neobičnim mjestima koja su posjetili [[Apolonije]] i njegov prijatelj [[Damis]]. U 3. poglavlju II knjige, nailazimo na zanimljiv podatak o urođenicima s južnog Kavkaza:
 
<blockquote><i>[[Barbari]] prepričavaju legende o toj planini ([[Mikal]]), a odjeke tih legendi nalazimo u djelima [[grčki pisci|grčkih pjesnika]]. Kažu da je ondje Prometej, zbog svoje ljubavi prema ljudima, bio okovan, te da Heraklo nije mogao podnijeti da se s njime tako okrutno postupa, pa je ubio pticu koja se hranila Prometejevim iznutricama. Drugi pripovijedaju da je Prometej bio okovan u [[špilja|špilji]], koja se i danas može vidjeti na jednom obronku, Damis kaže da njegovi okovi još uvijek vise na stijeni, iako se ne može sa sigurnošću reći od kojeg su materijala bili načinjeni. Neki kažu da je bio okovan na vrhu planine, a planina ima dva vrhunca, te da mu je svaka ruka bila prikovana za jedan vrh, iako ih dijeli čitav [[stadij]] (oko 2 [[km]]). Toliko je golem bio Prometej. No, stanovnici Kavkaza orlove smatraju neprijateljima, te vatrenim strijelama pale gnijezda koja oni svijaju među stijenama i postavljaju im zamke, izjavljujući kako time osvećuju Prometeja; u tolikoj mjeri njihovom maštom gospodari taj mit.</i></blockquote>
 
To je posve neočekivan i neizmjerno dragocjen podatak koji nam pomaže da unesemo smisao u mit o Prometeju. Prometej je, dakle, bio razapet između dva planinska vrhunca. Taj podatak nedvosmisleno upućuje na optičku napravu koja je služila za ispitivanje područja između dva planinska vrha. Prometejeva je cijev predstavljala dio teleskopa koji bismo danas nazvali [[teodolit]] - temeljni instrument za geodetska mjerenja. Nemoguće je postići točnost u geodetskom mjerenju bez neke optičke naprave. Njezin teleskopski dio može biti posve jednostavan, te nije nužno da optički dio naprave bude visoko sofisticiran. Drevnim je narodima mogao prilično dobro poslužiti i jednostavan teleskop. Što se okova tiče, valja imati na umu da su zbog jakih [[vjetar|vjetrova]] koji pušu na vrhovima planina drevni geodeti morali na neki način pričvrstiti svoje instrumente, kako bi osigurali preciznost svojih mjerenja. Stoga je "Prometej" morao biti okovan. Snažan odraz svjetlosti na zrcalu možda se odnosio na svjetlosni znak odaslan pomoću zrcala smještenog najednom vrhu, koji je kroz teleskopsku cijev promatrala skupina ljudi na drugom vrhu. U drevno doba razina se utvrđivala pomoću [[uteg]]a i [[klatno|klatna]], metode koja je, za razliku od [[libela|libele]], iskorištavala [[gravitacija|gravitacijsku silu]] na posve drukčiji način. Njegovo ime koje znači "predviđati" ili "gledati naprijed", upućuje na promatranja i ispitivanja drevnih geodeta.
 
==Vanjski linkovi==
 
Anonimni korisnik