Urugvaj – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Brisanje šablona: Link FA. |
|||
Red 43:
Domorodačko stanovništvo Indijanaca Charrúa je tijekom tri stoljeća kolonizacije desetkovano, a taj je proces kulminaciju doživio 11. travnja 1831. u masakru kod Salsipuedesa kojeg je vodio general Fructuoso Rivera, prvi predsjednik Urugvaja. Posije tog datuma preostali Charrúe su raspršeni i njihova je kultura prestala postojati, iako charrúanska krv još uvijek teče žilama mnogih Urugvajaca kao rezultat miješanja španjolskog i indijanskog stanovništva u kolonijalno doba. Četiri pripadnika naroda Charrúa – Senaqué, zatim vođa Vaimaca Pirú, ratnik Tacuabé i njegova žena Guyunusa – odvedeni su [[1833]]. u [[Pariz]] i tamo pokazivani kao cirkuska atrakcija.
Ropstvo je ukinuto [[1846.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 79.</ref> U drugoj polovici 19. stoljeća Urugvaj je sudjelovao u Ratu trojnog saveza (s Brazilom i Argentinom) protiv [[Paragvaj]]a.
Zemljom je vladao niz izabranih, ali i imenovanih predsjednika, prolazila je kroz povremene sukobe sa susjedima, doživjela političke i ekonomske fluktuacije i modernizaciju te velik priljev imigranata, najviše iz Europe. Za mandata predsjednika [[José Batlle y Ordóñez|Joséa Batllea y Ordóñeza]] Urugvaj je postao napredna država sa složenim sustavom socijalne zaštite; većim dijelom [[20. vijek|20. stoljeća]] zemlja je bila ravnopravna europskim nacijama. Zbog naprednog socijalnog sustava i stabilne demokracije Urugvaj je dobio nadimak "[[Švajcarska|Švicarska]] [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]]".
| |||