Kneževo (Bosna i Hercegovina) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene 62.68.104.126 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Vucicdr
Red 30:
 
== Istorija ==
PoSkender-Vakuf nekimje autorimaosnovan u osnivačemisto gradavrijeme kada smatrai [[Prusac]], dakle [[1463]]. godine. Osnivačem grada se smatra [[Ali-dedo Skender]], po kojem je grad i dobio ime. Skender Vakuf je bio dio Osmanskog carstva sve do njegovog raspada u 1923 gdje je preko 90% stanovništva pripadalo Islamskoj vjeroispovijesti. U 1918 Skender Vakuf postaje dio Jugoslovenskog kraljevstva sve do 1943 kada se kraljevstvo raspada i reformiše se u Republiku Jugoslaviju.
Područje opštine Kneževo bilo je naseljeno i u davnim vremenima, vjerovatno još u neolitu. Izvjesno je da su ovo područje naseljavali stanovnici ilirskog porijekla, koji su se kasnije miješali sa Keltima i drugim doseljenicima, uključujući i slavenska plemena. Među rimskim nalazima su i ostaci bazilike starohrišćanskih crkvi u selima Imljani i Javorani koji ukazuju na značajan stepen naseljenosti i kulturne razvijenosti.
 
U Skender-Vakufu se nalazila jedna od najstarijih [[džamija]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[džamija Ali-dede Skendera]], u narodu poznata kao Stara džamija, jedina džamija na [[Balkan]]u koja je u unutrašnosti sadržavala [[kabur]]. Džamiju su zajedno s drugom skendervakufskom džamijom poznatom kao Nova džamija, početkom [[rat u BiH|rata]] ([[1992]]). godine srušile paravojne[[Srbi|srpske]] formacijesnage sprovodeći [[etničko čišćenje]] [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. Nakon toga srpska vlast u Skender-Vakufu mijenja ime grada i opstine u '''Kneževo'''.
Ispod drumskog puta, koji je vodio iz Banje Luke prema Kneževu i dalje, u selima Kostići i Rađići, otkrivena je rimska opeka što ukazuje da se radi o stražarnicama uz rimske ceste. Prisutni su i tragovi spomenika – stećaka – uspravne kamene ploče ukrašene slikama i reljefima (selo Baština, Mramorije u Kobiljoj i na Baricama u selu Borak).
 
U vrijeme vladavine bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića (oko 1388. – 1391. god.) područje današnjeg Kneževa bilo je u sastavu bosanske države. 1501. godine, Skender paša Juriščević i njegov sin Mustajbeg prodrli su na područje srednje i zapadne Bosne, ali tek u januaru 1528. godine Kneževo pada u turske ruke.
 
U ljeto 1914. godine, izbijanjem Prvog svjetskog rata, kneževljani srpske nacionalnosti su prisilno mobilisani u austro – ugarsku vojsku, ali je većina njih odmah dezertirala i prijavila se kao dobrovoljci Solunskog fronta. Današnje ime Kneževo je dobilo po Milanu Knežini iz sela Šolaji, koji je svojevremeno bio knez.
 
Po nekim autorima osnivačem grada smatra se [[Ali-dedo Skender]], po kojem je grad i dobio ime. U 1918 Skender Vakuf postaje dio Jugoslovenskog kraljevstva sve do 1943 kada se kraljevstvo raspada i reformiše se u Republiku Jugoslaviju.
 
U Skender-Vakufu se nalazila jedna od najstarijih [[džamija]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[džamija Ali-dede Skendera]], u narodu poznata kao Stara džamija, jedina džamija na [[Balkan]]u koja je u unutrašnosti sadržavala [[kabur]]. Džamiju su zajedno s drugom skendervakufskom džamijom poznatom kao Nova džamija, početkom [[rat u BiH|rata]] ([[1992]]). godine srušile paravojne formacije . Nakon toga vlast u Skender-Vakufu mijenja ime grada i opstine u '''Kneževo'''.
 
Dio područja opštine sa naseljenim mjestima: Brnjići, Bunar, Davidovići, Dobratići, Donji Orašac, Gornji Orašac, Kričići-Jejići, Melina, Mijatovići, Milaševci, Pavlovići, Prisika, Slipčevići, Vitovlje Malo, Vukovići, Zapeće, Zasavica i Zubovići [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] pripao je [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom kantonu]] u [[Federacija BiH|FBiH]].