Plankton – razlika između verzija

'''Plankton''' je naziv [[grčki jezik|grčkog]] porijekla i označava zajednicu živih organizama koji plutaju i ne raspolažu vidljivim sposobnostima za kretanje. Njihovo gibanje ovisi o gibanju [[voda|vode]]. Organizmi su koji plutaju u vodi, ali oni dovede do suprotnog rezultata, naime, da [[fosfati]], kao ograničavajući faktor prehrane planktona postane dominantan (kao također mogu da plivaju i suprotno od [[Vodena struja|vodenih strujanja]] naziva se još i nektonima.

Plankton je prisutan u gotovo svim vodama na [[Zemlja|Zemlji]]. Međutim, u većini morskih područja je prisutnost hranjivih tvari zanemariva, pa otuda je i količina planktona u njima vrlo mala i stoga se smatraju [[ekologija|ekološkim]] [[pustinja]]ma. Ako u vodama stajaćicama ili [[rijeka]]ma može da dođe do pretjerane količine hranjivih tvari, a može i da se dogodi da to dovede do suprotnog rezultata, naime, da [[fosfati]], kao ograničavajući faktor prehrane planktona postane dominantan (kao otpadni produkt umjetnog gnojenja poljoprivrednih površina dospijeva oborinskom vodom u slatkovodne resurse na kopnu), i dovede do svoje suprotnosti i "zaguši" prirodnu cirkulaciju između planktona, vode i fosfata pa otuda i svi živi organizmi u vodi (i plankton) izgube neophodan [[kisik]] i uguše se. Slatkovodni plankton naziva se limnoplankton, a morski haliplankton.

[[Stanica (biologija)|Jednostanične]] [[alge]] kremenjašice čine najveći dio mase fitoplanktona. Prema novijim istraživanjima, čini se da je apsolutno najveća količina [[ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] vezana u biljnom planktonu, a ne, kao što se ranije smatralo, u tropskim šumama.