Padobran – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot kozmetičke promjene |
dopuna |
||
Red 1:
[[
[[datoteka:Fausto Veranzio homo volans.jpg|mini|desno|200px|''Homo volans'' ili ''leteći čovjek'' - [[Faust Vrančić|Vrančićev]] nacrt padobrana.]]
'''Padobran''' je [[kupola]]sta [[naprava]] od [[svila|svile]] ili umjetnih [[materijal]]a, koja služi za usporavanje kretanja nekog [[Tijelo (fizika)|tijela]] kroz [[atmosfera|atmosferu]]. Oblikovan je kako bi razvijao što veći [[zračni otpor]], dovoljan na primjer da smanji [[brzina|brzinu]] padanja [[čovjek]]a ili [[teret]]a iz [[zrakoplov]]a na samo nekoliko [[Metar u sekundi|metara u sekundi]] i tako ih sigurno spusti na tlo; za [[težina|težinu]] čovjeka potrebna je [[površina]] padobrana oko 60 [[Četvorni metar|m<sup>2</sup>]]. Prvi su se padobrani izrađivali od svile, a današnji su isključivo od [[sintetika|sintetske tkanine]]. Padobranci imaju padobran smješten u posebnim naprtnjačama. On se sastoji od kupole, sustava za otvaranje, [[užad]]i i vezova kojima je padobranac sigurno vezan za padobran. Kupola može biti kružna, pravokutna ili blago eliptična oblika, a kadšto ima otvor u sredini, koji pridonosi stabiliziranju i smanjenju opterećenja padobrana. Pritezanjem užadi moguće je ograničeno upravljati padobranom. Izvedba padobrana od dvaju međusobno povezanih slojeva tkanine između kojih struji zrak, a napuhnuti poprimaju oblik [[Aeroprofil krila|aeroprofila]], omogućuje znatno bolju upravljivost. Padobranci koji sami aktiviraju padobran, tijekom skoka potežu ručicu za otvaranje padobrana, [[opruga]] izbacuje takozvani pilot-padobran, iz spremnika se izvlači glavni padobran i potpuno otvara u struji [[zrak]]a. Ako se glavni padobran ne otvori, obično postoji i pričuvni padobran, koji je manje površine i otvara se znatno brže od glavnoga. Padobrani koji nose teret, vojni padobrani i slično otvaraju se automatski, s pomoću užeta koje je jednim krajem pričvršćeno za zrakoplov ili [[visinomjer]]a koji omogućuje otvaranje na zadanoj visini. <ref> '''padobran''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46091] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
Posebna je vrsta [[padobransko jedrenje]] (parajedriličarstvo, [[Engleski jezik|engl]]. ''paragliding''), gdje se posebno [[Aerodinamika|aerodinamički]] konstruiran padobran (parajedrilica) koristi slično zmaju ili zračnoj jedrilici, kadšto i uz upotrebu pomoćnoga [[motor]]a. Različitim službama padobran služi na nepristupačnu terenu za opskrbu [[namirnica]]ma, spuštanje [[vatrogasac]]a ili spasilaca. Sastavni je dio izbacivih sjedišta zrakoplova, gdje mora osigurati sigurno spuštanje [[pilot]]a koji biva izbačen pri velikim brzinama, malim visinama i nepovoljnom položaju zrakoplova. Padobran se koristi i za meko spuštanje na [[Zemlja|Zemlju]] [[Svemirske letjelice|svemirskih letjelica]], kapsula ili ponovno upotrebljivih pogonskih motora, te za spuštanje međuplanetarnih letjelica na svemirska tijela s dovoljno gustom atmosferom. Rabi se kao aerodinamička kočnica za smanjivanje duljine slijetanja raketoplana i vojnih zrakoplova, te za zaustavljanje vrlo brzih trkaćih automobila. Neke su [[Bomba|bombe]] opremljene padobranom kako bi se mogle ispustiti iz zrakoplova pri letu na maloj visini te omogućile zrakoplovu da se dovoljno udalji od mjesta eksplozije.
== Historija ==
Prve zamisli o upotrebi padobrana vežu se uz [[renesansa|renesansne]] mislioce i [[izumitelj]]e [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]] i [[Faust Vrančić|Fausta Vrančića]]. Vrančić je padobran opisao u knjizi ''Novi strojevi'' (1595.) te ga prvi vjerojatno i isprobao 1617. u [[Venecija|Veneciji]]; padobranca je nazvao ''homo volans'' ili ''leteći čovjek''. Vrančićeva konstrukcija padobrana znatno je drugačija od današnjih, jer se sastojala od [[Drvo (materijal)|drvenog]] okvira na koji je bilo navučeno platno. Prvi meki padobran izradio je francuski izumitelj [[Jean-Pierre Blanchard]] (1753. – 1809.), a prvi je put padobran bio upotrijebljen početkom 19. stoljeća pri skoku iz [[balon]]a. U Prvom svjetskom ratu uglavnom se rabio za spašavanje posade iz zrakoplova, u Drugom svjetskom ratu i za opskrbu postrojba iz zrakoplova, a prvi put su ga rabile i posebno uvježbane padobranske postrojbe, koje su se do danas razvile u jedan od najelitnijih dijelova vojske. Danas je vrlo raširena i uporaba padobrana u druge svrhe. Rabi ga se u [[sport]]u, gdje padobranci skaču što bliže zadanomu cilju ili u skupini izvode figure u zraku. Sve je popularniji i [[Ekstremni sportovi|ekstremni sport]] u kojem se skače s nepokretnih objekata (visoke zgrade, tornjevi, mostovi, stijene), što je zbog malih visina s kojih se skače najopasniji oblik padobranstva.
==Izvori==
{{izvori}}
== Vidi još ==
| |||