Verzija na datum 9 decembar 2015 u 21:19 uredi Zavičajac (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Patrolci, Vraćači 12.320 izmena →‎Historija ← Starija izmjena		Verzija na datum 14 februar 2016 u 14:20 uredi poništi 77.78.216.235 (razgovor) Nema sažetka izmjene Novija izmjena →
Red 10: <td>-<br />18.681<br />- /km² </table> '''Stolac''' je grad ~~smješten~~i opština u jugoistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina\|Bosne i Hercegovine]], na krajnjem istoku [[Hercegovačko-neretvanski kanton\|Hercegovačko-neretvanskog kantona]] [[Federacija BiH\|Federacije BiH]]. == Geografija ==▼ Grad nastao na obalama rijeke [[Bregava\|Bregave]], okružuju planine Hrgud te [[Vidovo polje]] s okolnim mjestima koja su ispisana perom bogate kulturne prošlosti. Sam prilaz Stolcu sa zapadne strane je [[Dubravska visoravan]], koja je specifična i poznata po breskvi i nadasve dubravskom [[vinogorje\|vinogorju]] po kojem su poznata stolačka vina. Stolačko područje je svojim mediteranskim šarmom, dobrom vodom, blagim nebom, pitomom krajolikom i skladom prirodnih ljepota, privlačilo ljude od prahistorijskih vremena. [[Iliri]] i grčki pomorci, rimski patriciji, istočno gotski osvajači, slavenski velikodostojnici, osmanski plemići, venecijanske vojskovođe, austrougarski namjesnici, te mnogi poklonici sunca, svježine rijeke Bregave, kulturno historijskih valera i tajnovitih poruka iz proteklih stoljeća, ostavili su ovdje svoj trag: gradine i grobove, imena na pločama-poruke za one koji ce za njima doći. Pošto se kraj nalazi u mediteranskom podneblju uspjevale su sve vrste voća, a ponajviše grožđa. Stolac je prostor s najduljom i najraskošnijom historijom gradskog života u [[Bosna i Hercegovina\|Bosni i Hercegovini]], a spada u malu skupinu balkanskih prostora na kojima su sačuvana materijalna svjedočenja o urbanim oblicima života kroz razdoblje dugo preko 3.500 godina, koliko su stari posljednji poznati nalazi ilirskog grada [[daorson\|Daorsona]]. ▼ == Historija == === Kameno doba === Kontinuitet prisutnosti ljudske zajednice na prostoru Stoca seže 16.000 godina u prošlost.Da je zainteresiranost za život na ovom prostoru bila još od najstarijih vremena, to nam svjedoče mjesta koja ga okružuju: [[pećina Badanj]] - paleolitsko stanište, utvrđeni ilirski grad Daorson, koji izaziva divljenje svojim kiklopskim zidinama, te poznate nekropole stećaka na [[Radimlja\|Radimlji]], Boljunima, Rotimlji i Vidoštaku kao i sama tvrđava Starog grada. Stolački kraj kao ljudsko stanište egzistira u kontinuitetu od petnaestak hiljada godina. Naziv Stolac dobio je relativno kasno - prvi poznati podatak je iz XV. vijeka, te se razvoj Stoca prati kroz nekoliko naziva. Najstariji naziv koji sa sigurnošću možemo zabilježiti je Daorsoi, odnosno Daorson, ilirski megalitski grad u selu Osanjici povrh Stoca (IV-III vijek pne.). Slijedi rimski muncipij Dillintum, zatim castrum Vidoskij i loco dicto Stolaz, pa Vidosich, Vidoski grad, osmansko Ilce i IIstolce, potom Vidoska i konačno Stolac. Pošto se kraj nalazi u mediteranskom podneblju uspjevale su sve vrste voća, a ponajviše grožđa. Kontinuitet prisutnosti ljudske zajednice na prostoru Stoca seže 16.000 godina u prošlost. Da je zainteresiranost za život na ovom prostoru bila još od najstarijih vremena, svjedoči [[pećina Badanj]] - paleolitsko stanište. U njoj su pronađeni crteži koji opisuju detalja lova s jasnim likom konja (''Konj napadnut strelicama''). Grad spomenik. Stolac je bio grad muzej. Grad koji je sa svojom historijskom baštinom bio pod zaštitom [[UNESCO]]-a od [[1980]].godine.▼ ~~Tragovi ljudskih ruku datiraju još prije 15.000 godina što svjedoče crteži u Badanjskoj pećini. To su opisi detalja lova s jasnim likom konja (to je doba Ebeolitika).~~ === Doba Ilira === ▲Stolac je prostor s najduljom i najraskošnijom historijom gradskog života u [[Bosna i Hercegovina\|Bosni i Hercegovini]], a spada u malu skupinu balkanskih prostora na kojima su sačuvana materijalna svjedočenja o urbanim oblicima života kroz razdoblje dugo preko 3.500 godina,. ~~koliko~~Toliko su stari ~~posljednji~~utvrđeni ~~poznati nalazi~~ostaci ilirskog grada [[~~daorson~~Daorson\|Daorsona]]. === Rimsko doba === Prvi stanovnici Balkana, [[Iliri]], ostavili su svoj trag u tvrđavi Doarson,nađeni su ostaci [[Rimsko Carstvo\|rimske]] tvrđave Diluntum. Tu je i velelepna Radimlja sa svojim kamenim spavačima, nekreolozima, stečcima. Isto tako tu je grob jevrejskog rabina Mosa Danona. To mjesto je bilo i ostalo jedno od svetišta Jevreja. Spomenici, džamije, trgovi kao i crkve, biblioteke bili su izgrađeni za vrijeme Turskog vakta. Kasnije na te građevine nadovezivali su se obilježja mediteranske kulture. Rimljani su izgradili svoj muncipij Dilintum, uz koji se spominju castrum Vidoskij i loco dicto Stolaz === Srednji vijek === Naziv Stolac dobio je relativno kasno - prvi poznati podatak je iz XV. vijeka, povrh Stoca (IV-III vijek pne.). zatim , pa Vidosich, Vidoski grad, osmansko Ilce i IIstolce, potom Vidoska i konačno Stolac. Iz ovog perioda su poznate nekropole stećaka na [[Radimlja\|Radimlji]], Boljunima, Rotimlji i Vidoštaku kao i sama tvrđava Starog grada. Iz turskog vremena su spomenici, džamije, trgovi, crkve i biblioteke. Kasnije na te građevine nadovezivali su se obilježja mediteranske kulture. To mjesto je bilo i ostalo jedno od svetišta Jevreja. Isto tako tu je grob jevrejskog rabina Moša Danona. === Novo doba === ▲Grad spomenik. Stolac je bio grad muzej. Grad koji je sa svojom historijskom baštinom bio pod zaštitom [[UNESCO]]-a od [[1980]].godine. Stolac i stolački kraj su teško stradali u [[drugi svjetski rat\|drugom svjetskom ratu]]. Linija 28 ⟶ 44: Za vrijeme [[Rat u BiH\|rata u BiH]] je grad nekoliko puta prelazio iz ruke u ruku, uslijed čega je iz njega protjerano srpsko, a potom bošnjačko stanovništvo. Dio općine koji je ostao pod kontrolom srpskih snaga je Daytonskim mirovnim sporazumom pripao [[Republika Srpska\|Republici Srpskoj]] te danas čini općinu [[Berkovići]]. Ostatak Stoca je pripao Federaciji BiH. === ~~Znamenitosti~~Kultura i znamenitosti === Na listi nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine za opštinu Stolac nalaze se slijedeći spomenici: * Begovina, graditeljska stambena cjelina * Crkva sv. Nikole u Trijebnju, graditeljska cjelina * Crkva sv. Petra i Pavla sa grobljem, sudačkim stolicama, dvorištem, zidom i pokretnom imovinom u Ošanićima kod Stoca, historijska cjelina * Đulhanumina kuća, graditeljska cjelina * Čaršijska džamija i Čaršija u Stocu, graditeljska cjelina * Grob Moshe Danona sa okolnim prostorom i havrom na Krajšini, graditeljska cjelina * Hamam na Ćupriji, mjesto i ostaci historijske građevine * Helenistički grad [[Daorson]] u [[Ošanići]]ma, arheološko područje * Javno ljetno kupalište „Kupaje“ u Stocu, graditeljska cjelina * Korito Bregave sa mlinicama, stupama i mostovima, prirodno-graditeljska cjelina * Kuća na Luci (Vakuf Hatidže Hajdarbegović), stambena graditeljska cjelina * Kuće porodice Behmen u sklopu mahale Behmenluk u Stocu, stambena graditeljska cjelina * Mejtef Mektebi Ibtidaije, historijska građevina * Nekropola sa stećcima i nišanima (Stari harem) na Gorici, povijesno područje * Nekropola sa stećcima na lokalitetu kod Boškailovih kuća (Glavica i Haremi), zaselak Brdo, naselje Hodovo, arheološko područje * Nekropola sa stećcima na lokalitetu kod Boškailovih kuća (Radan krst), zaselak Brdo, naselje Hodovo, arheološko područje * Nekropola sa stećcima na lokalitetu Perića njiva u zaseoku Perići, naselje Hodovo, arheološko područje * Nekropola sa stećcima na lokalitetu Pogrebnice u zaseoku Brdo, naselje Hodovo, arheološko područje * Nekropola stećaka I i II Boljuni, historijsko područje * Nekropola stećaka [[Radimlja]], historijsko područje * Paleolitsko nalazište [[Pećina Badanj]] u Borojevićima, arheološko područje * Podgradska džamija (poznata i kao džamija na Mejdanu, džamija u Maloj Čaršiji, džamija Hadži Saliha Bure, Zulfikar-kapetanova džamija i džamija Ali-paše Rizvanbegovića), područje i ostaci historijske građevine * Stambena graditeljska cjelina Hadži Junuz-age Mehmedbašića * Stambena graditeljska cjelina porodice Čokljat sa dućanom u mahali Zagrad * Stari grad Stolac, historijsko područje * Turkovića kula, graditeljska cjelina * Uzunovićka džamija (džamija Ismail-kapetana Šarića), graditeljska cjelina * Vakuf Zejne Elezović (stambeni kompleks Zejne Elezović, Vakufski dvor), stambena graditeljska cjelina * Ćuprijska (Hadži-Alije Hadžisalihovića) džamija, područje i ostaci graditeljske cjeline * Šarića kuća (Galerija Branka Šotre) u Stocu, sa stalnom muzejskom postavkom, graditeljska cjelina <ref>[http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=91 Nacionalni spomenici kulture]</ref> Nažalost u toku ratnih dešavanja grad Stolac ostao je bez mnogih svojih značajki, uništena je džamija Ismail Kapetana Sarica, džamija Hadži Alije Hadžisalihovića, pravoslavna crkva iz 1870. god. Jednu od najstarijih džamija u Bosni i ~~Hercegovini~~He Nacionalni spomenici kulturercegovini, sultana Selima iz 1519., zapaljena i srušena, nadovezuju se i drugi spomenici, Silahtar Jusuf paše hamam, Ali Paše Rizvanbegovića kuća, Stara kuća (Mujina), Džulhanimina kuća, mezarje, biblioteke.▼ ▲Nažalost u toku ratnih dešavanja grad Stolac ostao je bez mnogih svojih značajki, uništena je džamija Ismail Kapetana Sarica, džamija Hadži Alije Hadžisalihovića, pravoslavna crkva iz 1870. god. Jednu od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, sultana Selima iz 1519., zapaljena i srušena, nadovezuju se i drugi spomenici, Silahtar Jusuf paše hamam, Ali Paše Rizvanbegovića kuća, Stara kuća (Mujina), Džulhanimina kuća, mezarje, biblioteke. Zapaljen najstariji maslenik, koji je najvise udaljen od mora, kao i njegov uljni mlin, u ovome dijelu europe.Stolac je također poznat po Sahat-kuli. ▲== Geografija == == Poznate ličnosti == Linija 47 ⟶ 92: Nekropola Radimlja, Ošanići, Badanj, Bregava, Vidoški - stari grad Stolac i Sahat-kula == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.stolac.gov.ba/ Službena stranica Općine Stolac]

Stolac – razlika između verzija