Razlike između izmjena na stranici "Žuži Jelinek"

Obrisano 45 bajtova ,  prije 4 godine
m/м
replace archive.today -> archive.is (domain archive.today blocked by onlinenic)
m/м
m/м (replace archive.today -> archive.is (domain archive.today blocked by onlinenic))
|rezidencija = [[Opatija]]<br>Zagreb<br>[[Ženeva]], [[Švicarska]]
|nacionalnost = [[Hrvati|Hrvatica]]
|etnicitet = [[Židovi u Hrvatskoj|Židovka]]<ref name="jl1">{{Citiranje www|naslov=Nakon Zagreba Žuži Jelinek slavila u Rijeci|url=http://www.jutarnji.hr/nakon-zagreba-zuzi-jelinek-slavila-u-rijeci/189509/|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Jutarnji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=26. 7. 2008|preuzeto=26. 12. 2014|arhivurl=http://archive.today/EQuleisEQule|arhivdatum=17. 2. 2013|citat=}}</ref><ref name="hrt">{{Citiranje www|naslov=Portreti – Žuži Jelinek|url=http://www.hrt.hr/index.php?id=471&tx_ttnews%5Btt_news%5D=152007&cHash=8d5ea64e1d|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Hrvatska radiotelevizija|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=2. 2. 2012|preuzeto=26. 12. 2014|arhivurl=http://archive.today/A4bz8isA4bz8|arhivdatum=17. 2. 2013|citat=}}</ref>
|državljanstvo = Hrvatska
|ostala_imena = Suzana, Žužina
== Biografija ==
=== Podrijetlo i rani život ===
[[Datoteka:Žuži Jelinek 1936 godine.jpg|mini|lijevo|150px|Žuži Jelinek [[1936]] godine.]][[Datoteka:Žuži Jelinek sa braćom 1939 godine.jpg|mini|lijevo|200px|Žuži Jelinek sa braćom [[1939]] godine u [[Zagreb]]u.]]Žuži Jelinek je rođena 17. 7. 1920 u Budimpešti, Mađarska Republika. Odrasla je uz trojicu braće: Imre, Aleksandar (''kojeg su odmilja zvali Šanji'') i Ivan, u siromašnoj [[Židovi u Hrvatskoj|židovskoj]] porodici Izidora i Ruže Ferber.<ref name="žj"/> Izidor Ferber, rodom iz [[Ludbreg]]a, je promijenio porodično ime iz Farber u Ferber. Žužin djed, Moritz Farber, je bio trgovac tekstilom u Ludbregu.<ref>Ha-Kol (Glasilo Židovske zajednice u Hrvatskoj); stranica 34; broj 102; 2007 Zagreb.</ref><ref>{{Citiranje www|naslov=Holocaust Survivors and Victims Database: Zuzi Jelinek|url=http://resources.ushmm.org/hsv/person_view.php?PersonId=4969898|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=United States Holocaust Memorial Museum|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=26. 12. 2014|arhivurl=http://archive.today/8Jz9yis8Jz9y|arhivdatum=16. 4. 2013|citat=}}</ref> Oba Žužina roditelja su bili gluhonijemi, a upoznali su se u [[Budimpešta|Budimpešti]] kamo su ih na školovanje poslale njihove porodice pošto je u Budimpešti bila jedina specijalizirana škola za gluhonijeme.<ref name="vl1">{{Citiranje www|naslov=Žuži Jelinek: U 92. pišem knjigu "Živjeli muškarci"|url=http://www.vecernji.hr/scena/zuzi-jelinek-u-92-pisem-knjigu-zivjeli-muskarci-clanak-398266|autorlink=|prezime=Božić|ime=Tanja|koautori=|urednik=|izdavač=Večernji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=15. 4. 2012|preuzeto=26. 12. 2014|arhivurl=http://archive.today/vyAdDisvyAdD|arhivdatum=17. 2. 2013|citat=}}</ref> Zbog [[Patriotizam|domoljublja]] Izidora Ferbera, porodica Ferber se nakon rođenja Žuži odlučila vratiti iz Mađarske u Hrvatsku tj. [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Nastanili su se u [[Zagreb]]u gdje su živjeli na kraju [[Maksimir]]ske ceste, na broju 54a u sirotinjskom dijelu grada u teškim uvjetima.<ref name="hrt"/><ref name="vl1"/> U školu je išla na [[Borongaj]]u. Žužina majka je bila kućanica, a otac Izidor je izrađivao kefe (četke) koje je prodavao po kućama. Iako se Žužina teta, očeva sestra, udala za bogatog zagrebačkog Židova u Ulici [[Franjo Trenk|baruna Trenka]], Žuži i njezina braća nisu imali puno koristi od nje. Teta se sramila svog siromašnog, gluhonijemog brata, pa ih je, kad su je posjećivali, primala u kuhinji. Upravo zbog toga, Žuži se već s 12 godina zaklela da će imati uspješan život i karijeru, poniženja koja je pretrpjela u djetinjstvu bila su odlučujuća u njezinoj namjeri da ima pristojan život bez oskudjevanja. Završila je školu za krojačice u Zagrebu.<ref name="hrt"/><ref name="vl1"/><ref name="jl2">{{Citiranje www|naslov=Moj savjet svim ženama: Svakoga si jutra recite da ste mlade, lijepe i sretne|url=http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=965157|autorlink=|prezime=Bolanča|ime=Sandra|koautori=|urednik=|izdavač=Jutarnji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=11. 8. 2011|preuzeto=26. 12. 2014|arhivurl=http://archive.today/IhOjUisIhOjU|arhivdatum=17. 2. 2013|citat=}}</ref><ref name="sd1">{{Citiranje www|naslov=Žuži Jelinek: Nemoralne ponude prihvatite s 50 godina|url=http://www.slobodnadalmacija.com/Linija-X/tabid/243/articleType/ArticleView/articleId/145399/Default.aspx|autorlink=|prezime=Celevska|ime=Ivančica|koautori=|urednik=|izdavač=Slobodna Dalmacija|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=7. 8. 2011|preuzeto=26. 12. 2014|arhivurl=http://archive.today/scnaqisscnaq|arhivdatum=2. 2. 2013|citat=}}</ref>
 
=== Karijera, Drugi svjetski rat i kasniji život ===
Već sa 17 godina Žuži je krenula raditi u [[Pariz]], [[Francuska]], kao krojačica u tvornici poznate dizajnerice [[Nina Ricci|Nine Ricci]]. U to vrijeme, upoznala je i [[Coco Chanel]] za koju je kratko radila. U Zagreb se vratila [[1939]] godine zbog početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Po povratku je otvorila krojačku radnju u kojoj je šivala za bogate židovske porodice. Također je bila vrlo zainteresirana i aktivna u učenju stranih jezika pa je tako za života govorila čak sedam jezika. [[1941]] godine udala se za prvog supruga, uglednog zagrebačkog zubara dr. [[Erih Jelinek|Eriha Jelineka]]. Iz tog braka ima dvoje djece, sina [[Ivica Jelinek|Ivicu]] i kćer [[Dijana Marazza|Dijanu]].<ref name="vl1"/><ref name="jl2"/> Uspostavom [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] (NDH) sva trojica Žužina brata su stradala, Imre 1941 u [[Zatvor Kerestinec|zatvoru Kerestinec]], Aleksandar-Šanji u [[Logor Jadovno|Koncentracijskom logoru Jadovno]] i Ivan na nepoznatom stratištu.<ref name="žj"/><ref name="vl1"/> Za vrijeme boravka u [[Rijeka|Rijeci]], gdje se odselila sa suprugom, Žuži je saznala da će joj roditelji biti deportirani u [[Logor Jasenovac|Koncentracijski logor Jasenovac]]. Na [[Sušak|Sušaku]] je otišla do talijanskog časnika, kojeg je zavela te na taj način spasila roditelje od sigurne smrti. Nekoliko noći je odlazila časniku u riječku [[Hotel Esplanade|Esplanadu]]. Da joj komentari i mišljenja drugih o svojim postupcima nisu bitni, pokazala je rekavši: "''Život svojih roditelja platila sam seksom i nije mi žao. A kaj će te vi misliti o meni, baš me briga.''"<ref name="jl2"/> U [[Septembar|septembru]] [[1943]] pridružila se [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]] (NOVJ). U NOVJ-u je bila bolničarka u zubnoj ambulanti [[35. lička divizija NOVJ|35. ličke divizije]].<ref name="jr">Jaša Romano, 1980, str. 395</ref> Nakon rata opet je započela raditi kao krojačica. U 40 godini života preselila se u [[Sjedinjene Američke Države]] gdje je nastavila sa šivanjem, te je u tome bila prilično uspješna. Po povratku u Zagreb, Žuži je saznala da ju je muž varao s kućnom pomoćnicom, te da ju je ostavio. Njezini uspjesi i putovanja u ono vrijeme zasmetali su [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]] koji je smatrao da promoviranje njezinih modela kao Žuži Jelinek nije dobro za [[samoupravni socijalizam]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Umjesto toga, Tito joj je ponudio mjesto direktora [[Socijalistička Republika Makedonija|makedonske]] modne tvrtke "[[Teteks]]", pod čijim imenom bi predstavljala svoje modele. Žuži je tu ponudu odbila, te ju je ubrzo nakon toga Tito u svojemu govoru, u [[Split]]u [[1962]] godine, spomenuo kao negativan element za SFR Jugoslaviju, te joj je bilo rečeno da je bolje da otiđe iz zemlje. Žuži se ubrzo potom preselila s djecom i roditeljima u [[Ženeva|Ženevu]], [[Švicarska]]. Danas u istoj ulici u kojoj je tada tražila najjeftiniji stan za njih petero, ima četiri kuće. U Zagreb se vratila [[1964]] godine na Titov poziv, a nakon povratka je šivala modne kreacije za [[Jovanka Broz|Jovanku Broz]].<ref name="jl2"/><ref name="jl3">{{Citiranje www|naslov=Žužina životna priča stiže na male ekrane|url=http://www.jutarnji.hr/zuzina-zivotna-prica-stize-na-male-ekrane/178478/|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Jutarnji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=14. 7. 2007|preuzeto=26. 12. 2014|arhivurl=http://archive.today/san9Eissan9E|arhivdatum=18. 2. 2013|citat=}}</ref>
 
[[Datoteka:Žuži Jelinek sa Jovankom Broz.jpg|mini|desno|200px|Žuži Jelinek sa [[Jovanka Broz|Jovankom Broz]].]]Krajem [[1950-e|1950]]-ih godina Žuži je prva svoje modele prikazala na revijama u inozemstvu, te je tako obišla [[Europa|Europu]], [[Sjeverna Amerika|Ameriku]], [[Bliski Istok|Bliski]] i [[Daleki Istok]]. Prva se proslavila u modnom svijetu izvan granica SFR Jugoslavije, a domaći tisak ju je zbog toga prozvao ambasadorom mode. Svoj nadimak je dobila i u inozemnom tisku koji ju je nazivao najpoznatijom modnom kreatoricom iza [[Željezna zavjesa|Željezne zavjese]]. Od [[1994]] bila je redovna kolumnistica hrvatskog časopisa Glorija, a tijekom života napisala je deset knjiga, od kojih je zadnja objavljena [[2013]] godine pod imenom "Živjeli muškarci" i sastoji se od njezinih kolumni iz časopisa Glorija. Ostale Žužine knjige su "Mijenjaju li se muškarci", "Žene, osvajajte...", "Od seksa do vječnosti", a pisala je i o svakodnevnim problemima, zdravstvenom odgoju, osobnoj higijeni i odnosu prema novcu. O Žuži je također snimljen i biografski dokumentarac redatelja Darka Halapije i scenaristice Andree Ćakić, a u produkciji [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]] (HRT). Četrdesetominutni film pod nazivom "Mislim da ja to ne zaslužujem" je premijerno prikazan [[2007]] godine u kinu Tuškanac. On prati četiri životna razdoblja u Žužinom životu, četiri njezina uspona i pada. I sam [[Steven Spielberg]] je želio snimiti film o njezinom životu. Naime, nakon što je čuo priču o ženi iz židovske obitelji koja je tijekom [[Holokaust]]a riskirala svoj život kako bi spasila roditelje, Spielberg ju je pozvao da radi kao glavni savjetnik u filmu. Ipak, iako vrlo počašćena ponudom, Žuži nije htjela živjeti u SAD-u dvije godine, pa je ponudu odbila. Žuži živjela na relaciji Zagreb-Ženeva-[[Opatija]]. Do kraja života je bila braku s četvrtim suprugom, sucem Miloradom Ronkulinom za kojega se udala u 80 godini života. Žuži je bila dugogodišnji član Vijeća [[Židovska općina Zagreb|Židovske općine Zagreb]] (ŽOZ). [[2006]] godine dr. [[Ognjen Kraus]], predsjednik ŽOZ-a, joj je uručio posebno priznanje, odavši tako divljenje njezinom filantropizmu i posebno pomoći "Domu umirovljenika [[Lavoslav Schwartz]]".<ref name="sd1"/><ref name"jl4">{{Citiranje www|naslov=Žuži Jelinek: ‘Muškarci su zbog feminizma postali oholi: čekaju da žene njih osvoje’|url=http://www.jutarnji.hr/zuzi-jelinek---muskarci-su-zbog-feminizma-postali-oholi--cekaju-da-zene-njih-osvoje-/774065/|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Jutarnji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=16. 5. 2010|preuzeto=26. 12. 2014|arhivurl=http://archive.today/YMpu0isYMpu0|arhivdatum=17. 2. 2013|citat=}}</ref><ref name"gl1">{{Citiranje www|naslov=Ljubav kao kamen smutnje|url=http://gloria.com.hr/kolumne/zuzi.php?id=82|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Gloria|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=16. 5. 2010|preuzeto=26. 12. 2014|arhivurl=http://archive.today/rMmF0isrMmF0|arhivdatum=18. 2. 2013|citat=}}</ref><ref name"jl5">{{Citiranje www|naslov=Dr. Kraus: Sinagogu ćemo graditi sami!|url=http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=161191|autorlink=|prezime=Pavičić|ime=Darko|koautori=|urednik=|izdavač=Jutarnji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=6. 11. 2010|preuzeto=26. 12. 2014|arhivurl=http://archive.today/IDneKisIDneK|arhivdatum=17. 2. 2013|citat=}}</ref> U [[Decembar|decembru]] [[2014]], u ŽOZ-u, je bila predstavljena autobiografija Žuži Jelinek pod nazivom "Žuži – Život Žuži Jelinek".<ref>{{Citiranje www|naslov=Promocija najnovije knjige Žuži Jelinek: Žuži - Život Žuži Jelinek|url=http://www.urbancult.hr/23928.aspx|autorlink=|prezime=Pavičić|ime=Darko|koautori=|urednik=|izdavač=urbancult.hr|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=2. 12. 2014|preuzeto=27. 12. 2014|arhivurl=httpshttp://archive.today/aNZI5isaNZI5|arhivdatum=27. 12. 2014|citat=}}</ref> U navedenoj autobiografiji Žuži je napisala da je vjerski gledajući [[Ateizam|ateist]], i to još od 1941 kada su joj ubijena sva tri brata. U tim mračnim vremenima pomislila je i postavila si pitanje: "''Gdje je bio Bog?''".<ref name="žj"/> Žuži Jelinek je preminula u Zagrebu 23. 1. 2016 godine.<ref>{{Citiranje www|naslov=UMRLA JE ŽUŽI JELINEK, DUGOGODIŠNJA KOLUMNISTICA GLORIJE Legendarna dizajnerica preminula u 96. godini|url=http://www.jutarnji.hr/umrla-je-zuzi-jelinek---dugogodisnja-kolumnistica--glorije-legendarna-dizajnerica--i-stilistica-preminula-u-96--godini/1505360/|autorlink=|prezime=Körbler|ime=Jurica|koautori=|urednik=|izdavač=Jutarnji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=23. 1. 2016|preuzeto=24. 1. 2016|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref><ref>{{Citiranje www|naslov=Preminula legendarna Žuži Jelinek|url=http://www.vecernji.hr/zvijezde/u-96-godini-preminula-legendarna-spisateljica-zuzi-jelinek-1054461|autorlink=|prezime=Puljić Šego|ime=Iva|koautori=Mia Buva|urednik=|izdavač=Večernji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=23. 1. 2016|preuzeto=24. 1. 2016|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref>
 
== Djela ==