Opus latericium: Razlika između izmjena

Dodano 15 bajtova ,  prije 6 godina
m
Čišćenje
mNema sažetka izmjene
m (Čišćenje)
 
[[FileDatoteka:Domus Augustana wall.jpg|thumb|370px|Opus latericium, Domus augustana, [[Rim]]]]
'''Opus latericium''' je latinski naziv za tehniku zidanja [[opeka|opekama]]ma<ref>Stipčević 1964.</ref>, koje su u zidnu masu bile vezane [[mort]]om ili betonom ([[opus caementicium]]). Tehnika je, naravno, mnogo starija od Rimljana, a u različitim se, osuvremenjenim inačicama očuvala sve do danas.
 
Ovaj način gradnje bio je vrlo često primjenjivan u vrijeme [[Rimsko carstvo|Rimskoga carstva]], osobito u Italiji.
 
Na tlu Hrvatske znatno ga rjeđe srećemo, nešto češće u [[Istra|Istri]] nego u ostalim dijelovima.
 
Ako se primjenjivao, onda je to ponajprije bilo u instalacijama termalnih postrojenja<ref>Suić 1976.</ref> ili [[hipokaust]]a.
 
[[FileDatoteka:Sant Urbano1.jpg|thumb|210px|Crkva Sant'Urbano alla Caffarella, Rim. Prizemna etaža datira iz sredine 2. vijeka.]]
 
U svojem glasovitom djelu „O arhitekturi“, [[Vitruvije]] se dosta opsežno osvrnuo na ovaj način gradnje.
[[FileDatoteka:TombeViaLatina (3).JPG|thumb|210px|Opus latericium, grobnica na Via latina, okolica Rima]]
 
Njegovo je mišljenje o ovom načinu gradnje vrlo pohvalno, pa kaže: „zato se i može vidjeti da su u nekim gradovima javne zgrade, privatne kuće, pa čak i kraljevske palače građene od opeke…“<ref>Vitruvije, 42.</ref>
 
Za primjer navodi [[Mauzol]]ovu palaču u [[Halikarnas]]u, koja je, premda je bila obložena prokoneškim [[mramor]]om, imala zidove od opeke. „Oni se i danas odlikuju izvrsnom čvrstinom, a fasada im je sjajna i glatka da izgleda kao da su od prozirna stakla. A taj kralj to nije radio iz siromaštva. On je imao nebrojenih dohodaka, jer je vladao cijelom Karijom.“<ref>Vitruvije, 43-44</ref>
 
Stoga Vitruvije zaključuje: „Ako, dakle, zidove od opeke nisu odbacivali toliko moćni i vrlo bogati kraljevi koji su ih mogli imati ne samo od lomljena kamena ili klesana nego i od mramora, držim da se ne treba bojati zgrada, zidanih od opeke, ako su samo dobro pokrivene.“
 
Ipak na koncu upozorava: „O samoj opeki, da li je vrlo dobra ili slaba za građenje, ne može nitko odmah izreći sud, jer se u vremenskim nepogodama i ljeti kad se položi na krov tek pokaže da li je dobra. Ako nije od dobre gline ili je slabo pečena, pokaže se odmah da ne valja kad je takne led ili mraz.“<ref>Vitruvije, 45.</ref>
== Bilješke ==
{{Izvori}}
 
== Veze ==
* [[Opus spicatum]]
* [[Opus mixtum]]
* [[Opus isodomum]]
* [[Opus caementicium]]
* [[Opus quadratum]]
* [[Opus reticulatum]]
* [[Opus incertum]]
 
 
== Izvori i literatura ==
* Vitruvije - Marcus Vitruvious Pollio: Deset knjiga o arhitekturi, preveo Matija Lopac, Sarajevo, 1990., str. 42.-46.
* Stipčević 1964. - Aleksandar Stipčević: Opus, Enciklopedija likovnih umjetnosti, sv. 3, Zagreb, 1964., str. 597.
* Suić 1976. - Mate Suić: Antički grad na istočnoj obali Jadrana, Zagreb, 1976., str. 110.
 
{{Commonscat|Opus latericium}}
20.730.146

izmjena