Vizantijski kalendar – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene 109.93.141.231 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Alekol
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Čišćenje
Red 1:
{{Kalendari}}
{{dablink|[[Византијски календар]] - ćirilicom}}
'''Vizantijski kalendar''' je bio kalendar zvanično upotrebljavan u [[Vizantijsko carstvo|Vizantijskom carstvu]] (Istočnom Rimskom carstvu)<ref>Naziv "vizantijski" ("bizantski") je uveo nemački istoričar [[Hieronymus Wolf]] [[1557]]. ali su ga popularisali francuski učenjaci 18. stoleća kako bi nazivali Istočno Rimsko carstvo</ref> od [[988]] i vladavine [[Vasilije II|Vasilija II]], do pada carstva [[1453]]. Takođe je korišćen u zemljama pod vizantijskim uticajem, npr. Srbiji.
 
== Osobine kalendara ==
Bio je identičan [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]], osim što su imena meseci bila transkribovana sa [[Latinski jezik|latinskog]] na [[grčki jezik]], prvi dan godine je bio '''1. septembar/rujna''' a prva godina je najčešće bila po carigradskoj eri, '''5509-08. pne.''' (verovalo se da je tada stvoren svet - vidi [[Datiranje postanja]]). Da bi ste dobili godine carigradske ere, dodajte godini naše ere 5508 za datume od 1. januara/siječnja do 31. avgusta/kolovoza, odn. 5509 za ostatak godine. Pre naše ere: godina ''V'' vizantijske ere zahvata godine (5510-''V'')-(5509-''V'') pre nove ere, odn. u godini ''P'' pre naše ere počinje 5510-''P'' godina vizantijske ere.
 
Od 1.<sup>([[Julijanski kalendar|jul.]])</sup> / 14.<sup>([[Gregorijanski kalendar|greg.]])</sup> septembra '''2015''', teče godina vizantijske (carigradske) ere:
* &nbsp;&nbsp;'''7524''' &nbsp;&nbsp;&nbsp;([[Arapske brojke|"arapskim" brojem]])
* '''<big>͵ζφκδʹ</big>''' &nbsp;([[grčki brojevi|grčkim]])
* [[Datoteka:Viz. godina ćir..JPG|҂ЗФКД]] &nbsp;([[ćirilični brojevi|ćiriličnim]])
 
Početak godine vizantijskog [[indikt]]a je oko [[462]]. promenjen na 1. septembar a [[537]]. je zvanično usvojen kao način da se identifikuje vizantijska godina. Ipak, vizantijski istoričari, poput [[Maksim Ispovednik|Maksima Ispovednika]], [[Teofan Ispovednik|Teofana Ispovednika]] i [[Georgije Sinkel|Đorđa Sinkela]] su sve do desetog veka počinjali svoju godinu 25. marta/ožujka ([[Blagovesti]]) i brojali godine od tog datuma u 5493. pne. Pomenuta era se nazivala "antiohijska" ili "aleksandrijska" . Latinski meseci su transkribovani na grčki još od kako su Rimljani zauzeli istočni Mediteran.
 
Prestupni dan vizantijskog kalendara je dobijan na isti način kao i bisekstilni dan prvobitne rimske verzije julijanskog kalendara, udvojenjem šestog dana pred martovske kalende, tj. udvojenjem 24. februara/veljače (numerisanje dana u mesecu od prvog nadalje, a time i prestupni dan 29. februar/veljače, je uvedeno u kasnom [[Srednji vijek|srednjem veku]]).
 
Kalendar je korišćen i kod Srba u srednjem veku, a osim septembarskog, postojalo je i tzv. martovsko datiranje, naročito do [[Dušan Silni|Dušanovog]] vremena (polovina 14. veka), a izgleda i kasnije — [[Zaharije Orfelin]] u svom "Večnom kalendaru" iz [[1783]]. objašnjava<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Stara_i_retka_knjiga/Zbirka_knjiga_Zaharije_Orfelina/S-II-0889?pageIndex=00015 Вечни календар, стр. 29] Захарије Орфелин, 1783 (стара ћирилица), Дигитална Народна библиотека Србије. digitalna.nb.rs (pristup. 15.9.2015.)</ref> da postoje "astronomičeski" i "graždanski god". Astronomska godina potiče od kretanja Sunca duž [[zodijak]]a, i "''načinajet v mesec Mart, jako togda bilo sotvorenije vsego mira''" (stvaranje sveta). Građanska godina je "''uražden(a) k upotrebljeniju hristijanskih narodov''" i počinje januarom "''radi roždestva Hristova''".
 
U hronologiji datoj u istoj knjizi<ref name="Orf">[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Stara_i_retka_knjiga/Zbirka_knjiga_Zaharije_Orfelina/S-II-0889?pageIndex=00144 Вечни календар, стр 289], ibid</ref> Orfelin smatra mart za prvi mesec ''leta mirobitija'' ("godine postojanja sveta"). Isusovo rođenje je datirano 25. decembra, ovde nazvanog "desetog meseca", godine 5508. Ako to poistovetimo sa decembrom 1. pne., to bi značilo da je po martovskom datiranju početak godine "kasnio" šest meseci (po ovoj varijanti) - tj. 5509. bi počela 1. marta [[1]]. godine naše ere, umesto 1. septembra [[1. pne.|1. godine pre naše ere]]. U Rusiji bi se to nazvalo "martovskim" datiranjem, za razliku od "ultramartovskog", prema kojem godina počinje pola godine pre vizantijske, septembarske, godine.
 
Takođe se u nekim najstarijim spisima ("Skazanije ob obreteniji moštej svetago Klimenta" i "O pismeneh črnorisca Hrabra") može naići i na eru [[Sekst Julije Afrikanac|Seksta Julija Afrikanca]], po kojoj je od Postanja do Isusovog rođenja prošlo 5500 godina<ref>Prosvetina Školska enciklopedija 1992., ISBN 86-07-00666-5</ref> (upravo, Sekst je Isusovu Inkarnaciju postavio na prvi dan 5501. godine Sveta, što bi odgovaralo 25. martu 1. godine pne.).
 
== Ciklusi godina ==
Za datiranje se koriste i neki ciklusi godina, pre svega pomenuti indikt (nastao kao period procenjivanja poreza).
* ''Indikt carigradski'' (takođe "indikat" ili "indiktion", poznat i kao Rimski indikt) ima 15 godina, njegov broj se odnosi na godinu u ciklusu a ne sam ciklus i dobija se kao ostatak nakon deljenja sa 15: (godina od stvorenja sveta)/15 = nešto + ''ostatak'' koji čini indikt; npr. 7517/15 = 501 sa ostatkom 2, što je i indikt. Ako bi ostatak bio 0, indikt bi bio 15. Ako je samo od početka naše ere: [(godina n.e)+3]/15 = nešto + ''ostatak''; uzima se godina koja se u dužem intervalu poklapa sa carigradskom (tj. ona koja počinje posle 1. septembra): [2009+3]/15 = 134, ostatak i indikt opet 2 (ali samo do 1. septembra po julijanskom).
 
Mogu biti pomenuti i pashalni elementi, koji se koriste pri izračunavanju datuma Uskrsa i to krug sunca (''krug slncu'') i krug meseca (''krug luni'').
* ''Krug sunca'' je ciklus od 28 godina, nakon kojih se dani meseca ponavljaju u iste dane sedmice. Izračunavanje: (godina od stvorenja sveta)/28 = nešto + ''ostatak''; 7517/28 = 268 i ostatak i krug sunca je 13. Ako je ostatak 0, krug s. je 28. Od početka naše ere: [(godina n.e)+20]/28 = nešto + ''ostatak''. Ovo je poznato i kao [[Sunčev broj]].
* ''Krug meseca'' je ciklus od 19 godina, nakon kojih mesečeve mene padaju u iste dane u godini (vidi [[Metonski ciklus]]). Izračunavanje: (godina od stvorenja sveta)/19 = nešto + ''ostatak''; 7517/19 = 395 i ostatak i krug meseca je 12. Ako je ostatak 0, krug m. je 19. Od početka naše ere: [(godina n.e)+17]/19 = nešto + ''ostatak''. Ovaj broj je poznat i kao [[Zlatni broj]].
 
Red 57:
* 6496. v.e. ([[988]]) - [[Vasilije II]] prvi put zvanično koristi ovu eru
* 6562. v.e. ([[1054]]) - [[Istočna šizma|Veliki Raskol]] između [[pravoslavlje|pravoslavne]] i [[katoličanstvo|katoličke]] crkve
* 6700. v.e. (1191-92) - [[Rastko Nemanjić]] beži na Svetu goru i postaje monah Sava<ref name="vcsn">[http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_1_l.html Stevan Nemanja], Vladimir Ćorović, Istorija srpskog naroda (rastko.rs)</ref>.
* 6712. v.e. ([[1204]]) - Carigrad [[Pad Carigrada (1204)|opljačkan]] u [[Četvrti križarski rat|Četvrtom krstaškom pohodu]]
* 6769. v.e. ([[1261]]) - [[Mihajlo VIII Paleolog]] oslobodio Carigrad, usvojen dvoglavi orao kao simbol<ref>[http://www.crwflags.com/fotw/flags/gr_byz.html Vizantijski simboli] (na engleskom)</ref>.
Red 66:
* 7001. v.e. - Kolumbovo [[Otkriće Amerike]] (11. okt. [[1492]])
* 7102. v.e - [[Spaljivanje moštiju svetog Save]] (27. april [7. maj] [[1594]])
* 7197-98. v.e. - [[Slavna revolucija]] u Engleskoj ([[1688]]-89)
* 7198-99. v.e. - [[Velika seoba Srba]] ([[1690]])
* 7301. v.e. - Prva godina [[francuski revolucionarni kalendar|francuskog revolucionarnog kalendara]] ([[1792]]-93)
* 7400. v.e. - Rođen [[Josip Broz]] (maj [[1892]])
* 7500. v.e. - [[Raspad SFRJ|Raspad SFR Jugoslavije]] ([[1991]]-[[1992|92]]), kao i [[Raspad Sovjetskog Saveza]] (do decembra 1991)
Red 74:
== Kasnija upotreba ==
 
Nakon pada Vizantije, kalendar je i dalje korišćen u [[Rusija|Rusiji]], na [[ruski jezik|ruskom]] jeziku, do [[1700]]. i reformi [[Petar Veliki|Petra Velikog]], s tim što se Nova godina do 1492 računala od 1. marta. Još ga u nekoj meri koriste neke pravoslavne crkve (crkvena nova godina je 1. septembra po julijanskom kalendaru).
 
Neki pojedinci u Srbiji misle da je ovaj kalendar stari srpski kalendar (što je tačno samo utoliko što je bio u upotrebi u srpskoj srednjovekovnoj državi), iz čega zaključuju da srpska istorija traje 7500 godina<ref>Npr. na [http://www.diskusije.net/istorija/odakle-poticu-srbi-4862/strana14.html] se na jednom mestu može pročitati (u citatu): "Draško Šćekić u svojoj knjizi "Sorabi - istina o srpstvu od iskone" iznosi da su Srbi na nasim danasnjim prostorima ziveli vise od 7500 godina. Srbi se ovde nisu doselili, vec su tu ziveli od svoga pocetka i odatle su se raseljavali.", a niže na stranici se čak sumnja u vizantijsko poreklo ere</ref>.
 
== Povezano ==