Căluș – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
bugarski: калушари, русалии
makedonski: русалии
Red 10:
}}
[[Datoteka:Kiro Kozarov - Rusalii.jpg|minijatura|Kalushari (rusali) u Makedoniji. 1932.]]
'''Căluş''' (izgovor: ''kaluš''; {{lang-mo|''кэлушари, căluşari''}}; {{lang-bg|''калушари, русалии''}}; {{lang-mk|''русалии''}}) je [[ritual]]ni [[akrobacija|akrobacijski]] [[ples]] koji je [[kulturna baština]] [[Vlasi|Vlaha]] u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], ali je najpoznatiji u [[Rumunjska|rumunjskoj]] povijesnoj pokrajini [[Oltenija|Olteniji]]. Iako je prvi put glazbeno dokumentiran u glazbenim zapisima [[Ioan Căianu|Ioana Căianua]] u 17. stoljeću, vjeruje se kako je mnogo stariji i potječe od drevnih rituala vezanih za pročišćenje i plodnost gdje je rabljen simbol [[konj]]a kao utjelovljenje [[sunce|sunca]]<ref name=UNESCO>[http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011&RL=00090 Căluş ritual] na UNESCO-vim službenim stranicama {{en icon}} Preuzeto 14. studenog 2012.</ref>.
[[Datoteka:Calusar.jpg|mini|200px|lijevo|<center>Kalušar iz [[Arad]]a u tradicionalnoj odjeći početkom 20. st.]]
Naziv mu potječe od [[rumunjski|rumunjskog]] naziva drvenog dijela konjskih [[uzda|uzdi]] koji spriječava govor, ''căluş'', što se potvrđuje samim plesom skupine u kojoj postoji nijemi član (''nebun'', tj. „luda”), te ples zahtjeva ritualno nijemo promatranje. Sam ritual căluş se sastoji od niza [[igra|igara]], [[skeč]]eva, [[pjesma|pjesama]] i [[ples]]ova, koje izvode '''kalušari''' (''căluşari'') uz pratnju [[violina]] i [[harmonika]]. Mladići su tijekom căluşa pristupali inicijacijskom ritualu koji vodi majstor (''vataf'') koji je naslijedio znanja magičnih napjeva (''descântece'') i plesnih koraka od svojih prethodnika. Skupine kalušara sa šarenim šeširima, čipkastim bijelim košuljama i hlačama, ukrašene zvončićima, izvode komplicirane plesove u kojima se kombiniraju lupanje nogama o tlo, pete o petu, te razni skokovi i mahanje nogama. Američki povjesničar rumunjskog podrijetla, [[Mircea Eliade]], je zabilježio kako su kalušari bili poznati po svojim vještinama da stvore dojam leta kroz zrak, što je on povezivao s konjskim galopom ili plesom [[vila]] (rumunjski: ''zine'')<ref name=Mircea>Mircea Eliade, ''Some Observations on European Witchcraft'', u knjizi ''History of Religions Volume 14, Number 3'', veljača 1975., str. 160.-162.</ref>. Upravo zbog svoje povezanosti s vilama, vjerovalo se kako su kalušari obdareni magičnim moćima ozdravljenja, te bi tijekom dva tjedna (od oko tri tjedna poslije [[Uskrs]]a do [[Duhovi (blagdan)|blagdana Duhova]]) obilazili od kuće do kuće, obećavajući zdravlje i blagostanje ukućanima.