Ignjat Đurđević – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Čišćenje
Red 10:
Sljedeće godine, [[1729]]., također u Mletcima, izlazi i ''"Saltijer slovinski"'', to su Đurđevićevi prijevodi, ili parafraze, psalama kralja [[David]]a. Koliko god se one odlikovale jezikom i dikcijom kao samosvojno djelo unatoč mnogim sličnim prepjevima kojima su se isticali dubrovački pjesnici, nema dvojbe da su ''"Uzdasi Mandalijene pokornice"'' najreprezentativnije Đurđevićevo djelo.
 
Ignjatu Đurđeviću (Đorđiću) pripisuje se rukopis ''Fizikalno-matematička pitanja'', tipičan za prvu polovicu XVIII. st., koji se temelji na [[Aristotel]]ovoj peripatetičkoj filozofiji, ali navodi i [[Kopernik]]ovu i [[Tycho Brahe|BraheBraheovu]]ovu teoriju, no ograđuje se od Kopernika i Galilea, jer su u suprotnosti sa Svetim pismom. Za povijest astronomije značajni su njegovi rukopisi ''Kronografija'' i ''O pravim i točnim gibanjima Sunca i Mjeseca''.
 
Neko je vrijeme boravio u [[Rim]]u. Tad je pristupio [[isusovci]]ma. Kad se je vratio u Dubrovnik, pristupio je i [[benediktinci]]ma.<ref>Tereza Buconić Gović, Dubrovačke povijesne minijature, vlast. nakl., Dubrovnik, 1997., str. 181.</ref>
Red 27:
 
{{Lifetime|1675|1737|Đurđević, Ignjat}}
 
[[Kategorija:Hrvatski astronomi]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]