Hidžra – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
m Vraćene izmjene 109.93.32.142 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Kolega2357 |
||
Red 1:
{{islam}}
'''Hidžra''' ili hedžra ([[arapski jezik|arap.]] ''higret'' - seoba) predstavlja prelazak [[Muhamed]]a
== Pozadina ==
Godinama je stanovništvo Jasriba, koje su činila dva paganska i više [[Jevreji|jevrejskih]] plemena, bilo razdirano nepomirljivim međusobnim razmiricama. Od [[620]]. godine više stanovnika je prihvatilo Muhamedovu poruku, dok ga najzad velika grupa ljudi iz tog grada nije pozvala da dođe u Jasrib i presuđuje u njihovim razmiricama i da ''de fakto'' upravlja gradom. Muhamed je povremeno slao svoje ugrožene pristalice iz Meke u sigurnost tog grada i konačno je i sam pošao za njima, te se 622. nastanio u Jasribu. Prorokovo preseljenje u Medinu početak je novog poglavlja u njegovom i životima njegovih sljedbenika. Oni nisu više bili mala, ugnjetavana religijska grupacija, kao u Meki. Sada su predstavljali samostalnu vjersko-političku zajednicu vjernika koja je imala vlast u oazi Medina. Zato se Muhamedovo preseljenje u Medinu smatra početkom dugog postojanja islama kao političke sile, što je simbolički izraženo izborom te godine za prvu godinu islamskog doba.
==
Muhamed
Meka i Medina upustile su se u žestoku borbu za pridobijanje drugih gradova i nomadskih grupacija, u kojoj je u početku izgledalo da Meka, zahvaljujući svojim razvijenim trgovačkim i plemenskim vezama, ostvaruje prednost. Ali Muhamed je organizovao pljačkaške pohode na [[karavan]]e trgovaca iz Meke i na taj način zadobijao bogat plijen i taoce i, što je još značajnije, prekidao trgovinu sa Mekom kojoj je ona bila izvor moći. Nakon niza takvih pohoda i bitaka protiv plemena Kureiš (kod Bedra [[624]], Uhuda [[625]]. i Handaka [[627]].) u kojima izgleda nije bilo pravog pobjednika, Muhamed je [[628]]. u Hudajbiji sklopio primirje sa tim plemenom. U zamjenu za neke kratkoročne ustupke, Muhamed i njegovi sljedbenici dobili su pravo da naredne godine idu na hodočašće u svetilište [[Kaba]] u Meki. Tim primirjem Muhamed je dobio i odriješene ruke da pokori jednog od ključnih saveznika Meke, oazu [[Hejbar]] sjeverno od Medine, čije je brojno jevrejsko stanovništvo (jedan njegov dio su činile izbjeglice iz Medine) bilo neprijateljski raspoloženo prema Muhamedu. Obavivši to, Muhamedu je bilo relativno lako da krene i na samu Meku koja se [[630]]. predala gotovo bez otpora. Svjestan koliko je pleme Kureiš moglo da bude opasno kao protivnik, i u želji da zadobije podršku njegovih pripadnika, Muhamed se trudio da ne povrijedi njihov ponos. Pridobio ih je za svoj pokret tako što je mnoge njihove vođe postavio na važne položaje u sistemu komande i vlasti.
Za sve vrijeme svoje angažovanosti u borbi protiv Meke,
[[Kategorija:Islam]]
|