Bileća – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 20:
== Geografija ==
Nadmorska visina gradskog područja je 476 m. Na području Bileće se ukrštaju [[Mediteranska klima|mediteranska]] i [[kontinentalno-planinska klima]]. [[Reljef]] je brdovit između kojeg se nalaze kraška polja: [[Dabarsko polje|Dabarsko]], [[Fatničko polje|Fatničko]], [[Plansko polje|Plansko]] i [[Bilećko polje|Bilećko]]. Južno od Bileće nalazi se izvor rijeke [[Trebišnjica|Trebišnjice]]. [[1966]]. godine je izgrađena [[hidroelektrana]] i stvorena je jedna od najvećih vještačkih akumulacija u svijetu, [[Bilećko jezero]], koje ima dužinu 18 km, a širinu 3-4 km.
 
== Naseljena mjesta ==
Baljci, Bijela Rudina, Bijeljani, Bileća, Bodenik, Bogdašići, Brestice, Čepelica, Deleuša, Divin, Dlakoše, Dola, Donja Meka Gruda, Donji Davidovići, Đeče, [[Fatnica]], Golobrđe, Gornja Meka Gruda, Gornji Davidovići, Granica, Hodžići, Kačanj, Kalac, [[Korita]], Krivača, Krstače, Kukričje, [[Kuti]], Lađevići, Milavići, Mirilovići, Miruše, Mrežica, Narat, Njeganovići, Oblo Brdo, Orah, Orahovice, Pađeni, Panik, [[Plana]], Podgorje, Podosoje, Preraca, Prijevor, Prisoje, Rioca, Selišta, Simijova, Skrobotno, Šobadine, Todorići, Torić, [[Trnovica]], Vlahinja, Vranjska, Vrbica, Zasada, Zaušje, Zvijerina i Žudojevići.
 
== Istorija ==
Prvi tragovi [[Civilizacija|civilizacije]] na području općine Bileća datiraju još iz [[Neolit|neolita]] o čemu svjedoče arheološki lokaliteti, još uvijek nedovoljno istraženi. Prethistorijski [[tumuli]], [[gradine]] i [[gomile]] kojih prema najnovijim istraživanjima ima preko [[1400]], jasno ukazuju na kontinuitet i gustoću stanovništva. Prvi pomen Bileće kao naseljenog mjesta nalazimo u dokumentima [[Dubrovnik|Dubrovačkog]] arhiva iz [[1286]]. godine, kada se pominje pod nazivom ''Bilechia''. Također u istim izvorima i pod istim nazivom Bileća se pominje i u XIV vijeku kao važna raskršnica puteva na srednjovjekovnom karavanskom putu. U jednom dokumentu od 8. septembra 1388. godine ističe se da je vojska vojvode [[Vlatko Vuković|Vlatka Vukovića]] u polju kod Bileće teško porazila osmanlijsku vojsku pod komnadom Šahi-paše što se ujedno smatra i jednim od prvih poraza [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] na [[Balkan]]u. U periodu od XIII do XVI vijeka na ovim prostorima historija bilježi i veliki broj [[Stećci|stećaka]], koji kao monoliti teže i do 5 tona. Bileća je potpala pod osmanlijsku vlast 1466. godine i u vijekovima vladavine [[Osmansko Carstvo|Carstva]] na ovim prostorima teško stradala zbog vječitih buna i otpora. U neposrednoj blizini Bileće nalazi se [[Vučji Do]], gdje se odigrala čuvena [[Vučidolska bitka]] [[1876]]. godine u kojoj je učestvovalo 16 bilećkih četa. Odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] Bileća je ušla u sastav [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske monarhije]] i u tom periodu dolazi do privrednog razvitka. Prva osnovna škola u Bileći je otvorena [[1880]]. godine.
 
== Kultura ==
Na listi nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine za opštinu Bileća se nalaze slijedeći spomenici:
* Avdića džamija u Plani, mjesto i ostaci historijskog spomenika
* Careva džamija (Gradska ili Obradovića džamija), historijska građevina
* Crkva sv. Save, historijska građevina
* Džamija Hasan-paše Predojevića u Polju, Grabovica, historijska građevina
* Manastir Vavedenja Bogorodice u Dobrićevu, graditeljska cjelina
* Park narodnih heroja sa kosturnicom
* Prahistorijski tumulus i nekropola sa stećcima Grebnice – Bunčići u selu Radmilovića Dubrava, povijesno područje
* Pravoslavna crkva Svetog arhanđela Mihaila u Trnovom Dolu, graditeljska cjelina
* Ćumurijina kula sa dvorima u [[Kuti]]ma, stambena graditeljska cjelina <ref>{{Cite web |url=http://http://http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=6 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Bileća) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate= 22. 12. 2015}}</ref>