Prvi tragovi naseljenosti datiraju još od starog paleolita[[paleolit]]a, što svedoče tragovi nađeni na lokalitetima Ružina pećina. Na tim područjima postoje tragovi naseljenosti od strane [[Kelti|Kelta]], a kasnije i [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|Rimskog carstva]].
Grad se u istorijskim izvorima prvi put pominje u letopisuljetopisu [[Pop Dukljanin|popa Dukljanina]] oko [[1150]]. godine kao oblast koja je ulazila u sastav [[Župa Podgorje|župe Podgorje]]. Krajem 12. stoljeća u sastavu je srpske države pod dinastijom [[Stefan Nemanja|Nemanjića]]. Dubrovački pisani izvori navode gackoGacko [[1278]]. godine. U prvoj polovini 14. vijeka, bilo je područje u sastavu [[Car Dušan|Dušanovog carstva]]. U sastav [[Historija Bosne i Hercegovine|bosanske države]] ulazi nakon što su [[knez Lazar]] i [[kralj Tvrtko I]] podijelili zemlje [[Nikola Altomanović|Nikole Altomanovića]]. Poslije je posručjepodručje bilo vlasništvo poznate vlastelinske porodice [[Sandalj- Hranić|Sandalj-Kosača]]. Pod vlast [[Osmanlije|Osmanlija]] dolazi nakon pada Hercegpovine 1483. Odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]], u ovaj kraj ulaze austrougarske trupe [[1878]]. godine.
Među istoričarima vlada podeljeno mišljenje kako je Gacko dobilo ime: većina njih zastupa stav da naziv potiče od brda Gat koje se nalazi na obodu [[Gatačko polje|Gatačkog polja]]. Ovo mišljenje sačuvano je u narodnom predanju. Akademik [[Vladimir Ćorović]] je svojevremeno pisao da je Gacko dobilo ime po Gotima[[Goti]]ma koji su ovim prostorima vladali nakon propasti Rimskog carstva.
Jugoistočno od Gacka nalazi se i stari grad [[Ključ (stari grad)|Ključ]], koji je sa Ključkom džamijom (Džamija Ajnebeg-dede, Džamija ključkih kapetana ili Starica) i haremom proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. <ref>[http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2565 Nacionalni spomenik kulture]</ref> Mjesto Ključ nalazi se jugozapadno od Gacka. Od Gatačkog polja dijeli ga planina Baba (1.737 m).
