17. 12. – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene 62.68.108.147 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika 217.71.51.70
Red 17:
== Događaji ==
* [[1531]]. — Po naređenju [[papa Klement VII|pape Klementa VII]], u portugalskoj prestonici [[Lisabon]]u ustanovljena inkvizicija.
* [[1531]]. — Po naređenju pape [[Pope Clement VII|Klementa VII]] ustanovljena inkvizicija u portugalskoj prijestonici [[Lisbon (Lisboa)|Lisabonu]].
* [[1538]]. — [[Papa Pavle III]] iz rimokatoličke crkve isključio engleskog kralja [[Henry VIII od Engleske|Henrija VIII]], koji se prethodno proglasio poglavarem anglikanske crkve.
* [[1538]]. — Papa [[Pope Paul III|Pavle III]] isključio iz [[Rimokatoličke crkve]] engleskog kralja [[Henry VIII of England|Henrija VIII]], koji je prethodno sebe proglasio poglavarom [[Anglikanske crkve]].
* [[1778]]. — Rođen engleski hemičar [[Humphry Davy|Hamfri Dejvi]], izumitelj rudarske sigurnosne lampe (1816). Otkrio je anestetičko djelovanje rajskog gasa, a pomoću eletrolize prvi je izdvojio natrijum, kalijum i kalcijum u elementarnom obliku.
* [[1830]]. — Umro južnoamerički revolucionar, vojskovođa i državnik [[Simón Bolívar|Simon Bolivar]]. Vođa borbe za nezavisnost [[Južne Amerike]] od [[Španije]], [[El Libertador]] nije uspio da ostvari svoje težnje da ujedini južnoameričke zemlje u jaku i nezavisnu državu. Oslobodio je [[Venecuelu]], [[Ekvador]], [[Panamu]] i [[Peru]] i bio je predsjednik [[Kolumbije]] i [[Bolivije]], koja je po njemu dobila ime.
* [[1903]]. — [[Braća Rajt|Braća Vilbur i Orvil Rajt]] izvela prvi uspešan let avionom u istoriji vazduhoplovstva. Njihova letilica "Flajer I" nad peščanim dinama blizu mesta [[Kiti Houk]] u Severnoj Karolini, u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], uzletela četiri puta, zadržavši se u vazduhu najduže 59 sekundi.
* [[1903]]. — [[Wright brothers (Wilbur and Orville Wright)|Braća Wilbur Braća Vilbur i Orvil Rajt]] izvela prvi uspješan let avionom u istoriji vazduhoplovstva blizu mjesta [[Kitty Hawk|Kiti Houk]] u [[North Carolina|Sjevernoj Karolini]], [[SAD]]. Letjelica uzletjela četiri puta, zadržavši se pritom u vazduhu najduže [[59]] sekundi.
* [[1908]]. — Posle pobede mladoturske revolucije, održana prva sednica parlamenta [[Osmansko Carstvo|Otomanskog carstva]].
* [[1908]]. — Nakon pobjede mladoturske revolucije, održana prva sjednica parlamenta [[Ottoman Empire |Otomanskog carstva]].
* [[1909]]. — Umro belgijski kralj [[Leopold II of Belgium |Leopold II]], koji je [[1885]]. formirao [[Congo Free State|Slobodnu državu Kongo]], a [[1908]]. je anektirao kao [[Belgian Congo|Belgijski Kongo]]. Naslijedio ga je nećak [[Albert I of Belgium|Albert I]].
* [[1916]]. — Ubijen ruski monah i pustolov [[Grigori Rasputin|Grigorij Raspućin]], koji je, kao tobožnji vidovnjak i čudotvorac, uspio da se nametne za osobu od povjerenja posljednjem ruskom caru [[Nicholas II of Russia|Nikoli II]] i njegovoj ženi carici [[Alexandra Feodorovna (Alix of Hesse)|Aleksandri]]. Ubila ga je grupa oficira da bi spasili ugled monarhije.
* [[1939]]. — U zalivu [[La Plata (estuarij)|La Plata]] kod Montevidea u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] potonuo nemački bojni brod "[[Admiral Graf fon Špe]]", koji je prethodno bio oštećen u bici s britanskim krstaricama. Kapetan broda [[Hans Langsdorf]] potom izvršio samoubistvo.
* [[1939]]. — U zalivu [[La Plata|La Plata]] kod [[Montevideo|Montevidea]] u [[Drugom svjetskom ratu]] potonuo je njemački bojni brod [[German cruiser Admiral Graf Spee|"Admiral Graf fon Špe"]], koji je prethodno bio oštećen u bici s britanskim krstaricama. Kapetan broda [[Hans Langsdorff|Hans Langsdorf]] je potom izvršio samoubistvo.
* [[1948]]. — U pokušaju da ponovo uspostavi vlast u [[Indonezija|Indoneziji]], koja je [[1945]]. proglasila nezavisnost, [[Nizozemska|Holandija]] napala Indoneziju, njene trupe upale u glavni grad [[Džakarta|Džakartu]] i uhapsile predsednika Sukarna u druge indonežanske lidere. [[Sporazum u Hagu|Sporazumom u Hagu]] [[1949]]. Holandija priznala suverenitet Indonezije.
* [[1948]]. — U pokušaju da ponovo uspostavi vlast u [[Indoneziji]], koja je [[1945]]. proglasila nezavisnost, [[Holandija]] je napala [[Indoneziju]], njene trupe su upale u glavni grad [[Jakarta|Džakartu]] i uhapsile predsjednika [[Sukarno|Sukarna]] i druge indonežanske lidere. Sporazumom u [[Hague Agreement (Dutch–Indonesian Round Table Conference)|Hagu]] [[1949]]. [[Holandija]] je priznala suverenitet [[Indonezije]].
* [[1973]]. — Arapski ekstremisti ubili 32 osobe na aerodromu u [[Rim]]u, kada su bacili bombu na avion kompanije "Pan Ameriken" i iz mitraljeza izrešetali zgradu terminala.
* [[1973]]. — Arapski ekstremisti ubili su [[32]] osobe na aerodromu u [[Rome (Roma)|Rimu]] kada su bacili bombu na avion kompanije [[Pan American World Airways Flight 110.|Pan Ameriken]] i iz mitraljeza izrešetali zgradu terminala.
* [[1983]]. — U diskoteci u [[Madrid]]u u požaru poginule 83 osobe.
* [[1983]]. — U diskoteci u [[Madrid|Madridu]] u požaru izgubile život [[83]] osobe.
* [[1985]]. — Vojna vlada [[Uganda|Ugande]] i pripadnici gerilaca potpisali mirovni ugovor kojim su podelili vlast i okončali gotovo petogodišnji građanski rat.
* [[1985]]. — Vojna vlada [[Ugande]] i pripadnici gerilaca potpisali su mirovni ugovor kojim su podijelili vlast i okončali gotovo petogodišnji građanski rat.
* [[1989]]. — U [[Rumunija|Rumuniji]] izbile masovne demonstracije protiv diktatorskog režima [[Nikolae Čaušesku]]a, u kojima je poginulo oko 1.000 ljudi. Nemiri koji su počeli u [[Temišvar]]u i [[Arad]]u potom zahvatili [[Bukurešt]] i proširili se na celu zemlju. Čaušesku i njegova žena Elena uhvaćeni u begu [[22. 12.|22. decembra]], osuđeni na smrt i streljani.
* [[1989]]. — U [[Rumuniji]] su izbile masovne demonstracije protiv diktatorskog režima [[Nicolae Ceaușescu|Nikolae Čaušeskua]] u kojima je poginulo oko [[1.000]] ljudi. Nemiri koji su počeli u [[Timișoara|Temišvaru]] i [[Arad|Aradu]] zahvatili su potom [[Bucharest (București)|Bukurešt]] i proširili se na cijelu zemlju. [[Nicolae Ceaușescu|Čaušesku]] i njegova žena [[Elena Ceaușescu|Elena]] uhvaćeni su u bijegu [[22]]. decembra, osuđeni na smrt i strijeljani.
* [[1990]]. — Na prvim demokratskim izborima u [[Haiti]]ju za predsednika izabran populistički sveštenik [[Žan Bertran Aristid]].
* [[1990]]. — Na prvim demokratskim izborima na [[Haiti|Haitiju]] za predsjednika izabran populistički svećenik [[Jean-Bertrand Aristide|Žan Bertran Aristid]]. Pod pritiskom javnosti i višesedmičnih protesta [[Jean-Bertrand Aristide|Aristid]] je [[29]]. februara [[2004]]. napustio zemlju.
* [[1991]]. — [[Savet ministara Evrospke unije]] usvajanjem nove Deklaracije o Jugoslaviji odlučio da prizna nezavisnost svih jugoslovenskih republika koje prihvate kriterijume za priznavanje novih država u istočnoj Evropi i [[Sovjetski Savez|SSSR]]-u.
* [[1991]]. — [[Council of the European Union|Savjet ministara]] [[EU]] usvajanjem nove [[Deklaracije o Jugoslaviji]] odlučio je da prizna nezavisnost svim jugoslovenskim republikama koje prihvate kriterijume za priznavanje novih država u [[istočnoj Evropi]] i [[SSSR-u]].
* [[1992]]. — Skupština [[Republika Srpska|Republike Srpske]] na [[Pale (RS)|Palama]] izabrala [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] za prvog predsednika RS.
* [[1992]]. — Skupština [[Republike Srpske]] na [[Palama]] izabrala [[Radovana Karadžića]] za prvog predsjednika [[RS]]-a.
* [[1995]]. — Vođa delegacije bosanskih Srba na mirovnim pregovorima u [[Dejton]]u [[Slobodan Milošević]] odbio da poslanicima Skupštine RS podnese izveštaj o mirovnim pregovorima na kojima je postignut [[dejtonski mirovni sporazum|sporazum]] o okončanju bosanskog rata.
* [[1995]]. — Vođa delegacije [[bosanskih]] [[Srba]] na mirovnim pregovorima u [[Dayton|Dejtonu]] [[Slobodan Milošević]] odbio je da poslanicima Skupštine [[Republike Srpske]] podnese izveštaj o mirovnim pregovorima na kojim je postignut sporazum o okončanju bosanskog rata.
* [[1996]]. — Pobunjenici peruanskog levičarskog gerilskog pokreta "Tupak Amaru" zauzeli japansku ambasadu u Limi, zapretivši da će pobiti 490 talaca ako vlasti [[Peru]]a ne oslobode iz zatvora 300 pripadnika njihovog pokreta.
* [[1996]]. — Pobunjenici peruanskog ljevičarskog gerilskog pokreta [[Túpac Amaru Revolutionary Movement (MRTA)|Tupak Amaru]] zauzeli japansku ambasadu u [[Lima|Limi]], zaprijetivši da će pobiti [[490]] talaca ukoliko vlasti [[Perua]] ne oslobode iz zatvora [[300]] pripadnika njihovog pokreta. Četrnaest članova [[Túpac Amaru Revolutionary Movement (MRTA)|Tupak Amaru]] više od četiri mjeseca držalo [[72]] taoca. Pod naredbi tadašnjeg predsjednika [[Alberto Fujimori|Alberta Fujimorija]], oružane snage su u aprilu [[1997]]. izvršile juriš na zgradu te spasile sve osim jednog taoca, dok je svih [[14]] otmičara ubijeno.
* [[1997]]. — Minski centar [[Ujedinjeni narodi|UN]] objavio da u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] ima još 750.000 do milion nagaznih mina i da je tokom [[1996]]. i [[1997]]. od eksplozija [[mina]] povređeno oko 1.000 ljudi, među njima velik broj dece.
* [[1997]]. — [[Minski centar]] [[UN]]-a objavio je da u [[Bosni i Hercegovini]] ima još [[750.000]] do milion nagaznih mina i da je tokom [[1996]]. i [[1997]]. od eksplozija mina povrijeđeno oko [[1.000]] ljudi, među kojima je veliki broj djece.
* [[1999]]. — [[Nemačka|Nemački]], američki i istočnoevropski zvaničnici zaključili istorijski sporazum o nadoknadi za prinudan rad za vreme nacističke Nemačke, 54 godine posle [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]].
* [[1999]]. — Njemački, američki i istočnoevropski zvaničnici zaključili istorijski sporazum o nadoknadi za prinudni rad za vrijeme nacističke [[Njemačke]], [[54]] godine poslije [[Drugog svjetskog rata]].
* [[2000]]. — U [[Ženeva|Ženevi]] održana konferencija o novom programu zaštite prava glumaca i njihovog rada u [[film]]skoj i [[Televizija|TV]] industriji, muzičkim spotovima i na [[Internet]]u, kojoj su prisustvovali delegati iz oko 90 zemalja.
* [[2000]]. — U [[Geneva (Genève)|Ženevi]] održana konferencija o novom programu zaštite prava glumaca i njihovog rada u filmskoj i TV industriji, muzičkim spotovima i na Internetu, kojoj su prisustvovali delegati iz oko [[90]] zemalja.
* [[2001]]. — Naoružani komandosi upali u Nacionalnu palatu na [[Haiti]]ju, u Porto Prensu i ubili dva policajca i dva prolaznika pre nego što je [[policija]] uspela da zauzme zgradu.
* [[2001]]. — Naoružani komandosi upali su u [[National Palace (Haiti)|Nacionalnu palatu]] na [[Haiti|Haitiju]], u mjestu [[Port-au-Prince|Port-o-Prens]], ubivši dva policajca i dva prolaznika prije nego što je policija uspjela da zauzme zgradu.
* [[2002]]. — Skupština Jugoslavije ratifikovala [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonski sporazum]], potpisan [[1995]], kojim je okončan [[rat u Bosni i Hercegovini|rat u Bosni]].
* [[2002]]. — Skupština [[SR Jugoslavije]] ratifikovala [[Dayton Agreement|Dejtonski sporazum]], potpisan [[1995]]. kojim je okončan rat u [[BiH]].
* [[2003]]. — [[Francuska]] zabranila isticanje religijskih obeležja u državnim školama.
* [[2004]]. — U [[Bhutan|Butanu]] je zabranjeno pušenje na javnim mjestima i prodaja duvana. [[Bhutan|Butan]] je prva zemlja na svijetu gdje je uvedena ova zabrana.
* [[2005]]. — [[European Union|Evropska unija]] odobrila je [[Makedoniji]] status kandidata za članstvo u [[EU]].
* [[2007]]. — [[New Jersey|Nju Džersi]] donio zakon kojim se smrtna kazna zamjenjuje doživotnim zatvorom bez prava na uslovnu slobodu i time postao prva američka savezna država koja je u protekle četiri decenije ukinula smrtnu kaznu.
.
 
== Rođenja ==
* [[1493]]. — [[Paracelsus]], švicarski alhemičar, fizičar, astrolog i bavio se okultnim (u. [[1541]]).
Linija 72 ⟶ 43:
* [[1888]]. — [[Aleksandar Karađorđević]], kralj [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] od [[1921]].
* [[1903]]. — [[Erskine Caldwell]], američki književnik (u. [[1987]].).
* [[1965]]. — [[Jasna Šekarić-Brajković]], srpska i jugoslovenska reprezentativka u streljaštvu.
* [[1965]]. — [[Damir Uzunović]], bosanskohercegovački književnik.
* [[1975]]. — [[Milla Jovovich|Mila Jovović]], glumica, muzičarka i foto model.
Linija 89 ⟶ 59:
== Blagdani ==
* [[Sveta velikomučenica Varvara; Prepodobni Jovan Damaskin]]
* [[Sveta velikomučenica Varvara]] - Dan rudara Republike Srpske
.