Matija Petar Katančić – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
'''Matija Petar Katančić''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Mathias Petrus Katancsich'', [[Valpovo]], [[12. avgust]] [[1750]]. - [[Budim]], [[24. maj]] [[1825]].), [[Slavonija|slavonski]] književnik, [[latinizam|latinist]], univerzitetski profesor [[Poetika|poetike]], [[Arheologija|arheologije]] i [[Numizmatika|numizmatike]] te knjižnički kustos. Studirao je [[Teologija|teologiju]] i [[Estetika|estetiku]] u [[Budim]]u. Kao mlad je ušao u [[franjevci|franjevce]]. Dugo je godina bio profesor u [[Osijek]]u, [[Zagreb]]u i [[Pešta|Pešti]]; na peštanskom univerzitetu predavao je arheologiju.
Prevodilac je prvog celovitog ''[[Sveto pismo|Svetog pisma]]'' na [[ilirski jezik]] (prevod objavljen 1831. prvi put). Predstavnik je kasnog pseudoklasičnog pesništva. [[
Njegove prigodne [[Latinski jezik|latinske]] pesme, napisane po uzoru na Horacija i izdate u zbirci ''Jesenji plodovi'' (''Fructus autumnales'', 1791), pokazuju da je bio temeljno klasički obrazovan i vešt versifikator. Vredna su mu i dva [[Teorija književnosti|književnoteorijska]] spisa: ''Kratka napomena o prozodiji ilirskoga jezika'' (''Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio'', 1791) i ''Knjižica o ilirskom pesništvu izvedena po zakonima estetike'' (''De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus'', 1817). U prvom spisu daje prvi pokušaj da se razrade načela za gradnju stihova u klasičnim [[Metrika|metrima]], a u drugom prvi razmatra ilirsku književnost s estetskog stajališta.
| |||