Razlike između izmjena na stranici "Matija Petar Katančić"

Obrisano 80 bajtova ,  prije 11 godina
nema sažetka uređivanja
'''Matija Petar Katančić''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Mathias Petrus Katancsich'', [[Valpovo]], [[12. kolovozaavgust]] [[1750]]. - [[Budim]], [[24. svibnjamaj]] [[1825]].), [[HrvatskaSlavonija|hrvatskislavonski]] književnik, [[Hrvatski latinizam|latinist]], sveučilišniuniverzitetski profesor [[Poetika|poetike]], [[Arheologija|arheologije]] i [[Numizmatika|numizmatike]] te knjižnički kustos. Studirao je [[Teologija|teologiju]] i [[Estetika|estetiku]] u [[Budim]]u. Kao mladamlad osobaje ušao je u [[franjevci|franjevce]]. Dugo je godina bio profesoromprofesor u [[Osijek]]u, [[Zagreb]]u i [[Pešta|Pešti]].; Nana potonjempeštanskom jeuniverzitetu sveučilištupredavao predavaoje arheologiju.
 
PrevoditeljPrevodilac je prvog cjelovito tiskanogcelovitog ''[[Sveto pismo|Svetog pisma]]'' na [[hrvatskiilirski jezik]] (prijevod jeprevod objavljen 1831. prvi put). Predstavnik je kasnog pseudoklasičnog pjesništvapesništva. [[Hvalospjev]]e piše po ugledu na [[Horacije|Horacija]] i [[pastirske pjesmepesme]] po ugledu na [[Grčka književnost|grčko]] i [[Rimska književnost|latinsko]] [[bukolskobukoličko pjesništvopesništvo]].
 
Njegove prigodne [[Latinski jezik|latinske]] pesme, napisane po uzoru na Horacija i izdate zajedno s njegovim hrvatskim pjesmama u zbirci ''JesenskiJesenji plodovi'' (''Fructus autumnales'', 1791), pokazuju da je bio temeljitotemeljno klasički obrazovan i da je bio vešt versifikator. Vredna su mu i dva [[Teorija književnosti|književnoteorijska]] spisa: ''Kratka napomena o prozodiji ilirskoga jezika'' (''Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio'', 1791) i ''Knjižica o ilirskom pesništvu izvedena po zakonima estetike'' (''De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus'', 1817). U prvom spisu daje prvi pokušaj da se razrade načela za gradnju hrvatskih stihova u klasičnim [[Metrika|metrima]], a u drugom prvi razmatra hrvatskuilirsku književnost s estetičkogestetskog stajališta.
 
Tvorac je prve arheološke rasprave una Hrvatskojpodručju današnje Hrvatske, pod naslovom ''Rasprava o miljokazu'' ''(Dissertatio de columna milliaria)'', u kojoj opisuje [[Antički Rim|rimskom]] miljokaz pronađen kod [[Osijek]]a.
 
[[Category:HrvatskiIlirski pisci|Katančić, Matija Petar]]
[[Category:Latinska književnost|Katančić, Matija Petar]]
 
Anonimni korisnik