Bosanci – razlika između verzija

Za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine u periodu 1878 – 1918. g., [[Benjámin Kállay]], zajednički ministar finansija Carstva i administrator Bosne sa sjedištem u Beču, promovira ''Bošnjaštvo'', politiku koja ima za cilj da kod ljudi u BiH probudi "osjećaj da oni pripadaju velikoj i moćnoj naciji'.<ref>{{cite book |title=Industrialization of Bosnia-Hercegovina: 1878-1918 |last=Sugar |first=Peter F. |year=1963 |publisher=[[University of Washington Press]] |page=201}}</ref> Politika je zagovarala ideale o pluralističkoj i multikonfesionalnoj bosanskoj [[nacija|naciji]], a Bosance je vidjela u budućnosti kako "govore [[bosanski jezik]] i podijeljeni su u tri religije sa podjednakim pravima".<ref>{{cite book |title=Serbia, Croatia and Slovenia at Peace and at War: Selected Writings, 1983-2007 |last=Ramet |first=Sabrina P. |year=2008 |publisher=LIT Verlag Münster |chapter=Nationalism and the 'Idiocy' of the Countryside: The Case of Serbia |pages=74–76 |isbn=978-3-03735-912-9}}</ref><ref name=velikonja>{{cite book |title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina |last=Velikonja |first=Mitja |year=1992 |publisher=Texas A&M University Press |isbn=978-1-58544-226-3}}</ref> Politika je pokušala izolirati Bosnu i Hercegovinu od njenih ''iredentističkih'' susjeda, ([[Pravoslavna crkva|Pravoslavne crkve]] u [[Srbija|Srbiji]], [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[muslimani|muslimana]] iz [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]]). Carstvo je pokušavalo da obeshrabri koncept hrvatskog ili srpskog nacionalizma, koji se proširio u bosanskohercegovačkim katoličkim i pravoslavnim zajednicama iz susjedne Hrvatske i Srbije sredinom devetnaestog stoljeća.<ref name=velikonja/> Hrvati i Srbi koji su se protivili imperijalnoj politici i identificirali se sa nacionalističkim idejama, su ignorisali tvrdnje o bosanskoj naciji i umjesto toga ubrajali bosanske muslimane kao dio svojih nacija, koncept koji je odbacivan od većine bosanskih muslimana.<ref>''Central and South-Eastern Europe'', 2004, Volume 4, p 110</ref><ref>{{cite book |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |last=Banac |first=Ivo | authorlink = Ivo Banac |year=1988 |publisher=Cornell University Press |pages= |isbn=978-0-8014-9493-2}}</ref> Nakon smrti Kállaya, politika biva zapuštena. Do druge polovine 1910-ih, nacionalizam je postao sastavni faktor bosanske politike, sa nacionalnim političkim partijama koje su odgovarale trima grupama koje su dominirale izborima (''elekcijom'').<ref name=velikonja/>