Relja Bašić – razlika između verzija

Relja Bašić je rođen u Zagrebu 14. 2. 1930 godine. Njegova majka [[Elly Bašić]] je bila poznata glazbena pedagoginja i pijanistica, a otac [[Ivo Prišlin]] skladatelj. Bašić je [[Židovi u Hrvatskoj|židovskog]] podrijetla sa majčine strane.<ref name="žz">Snješka Knežević, 2011, str. 106</ref><ref>{{Citiranje www|naslov=NACIONAL DONOSI EKSKLUZIVNI INTERVJU Relja Bašić: ‘Moji uzori Savka i Vlado Gotovac bili bi duboko nesretni Hrvatskom danas’|url=http://www.nacional.hr/nacional-donosi-ekskluzivni-intervju-relja-basic-moji-uzori-savka-i-vlado-gotovac-bili-bi-duboko-nesretni-hrvatskom-danas/|autor=Boris Homovec|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Nacional|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=8. 3. 2015|preuzeto=20. 11. 2015|arhivurl=|arhivdatum=|citat=''Ovaj rođeni Zagrepčanin po majci Elly Bašić, renomiranoj pijanistici i glazbenoj pedagoginji je Židov, dok je prezime naslijedio od očuha Mladena Bašića, dirigenta.''}}</ref> Oca su mu ubili [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|četnici]] [[1941]] godine.<ref name="jl">{{Citiranje www|naslov=‘Akademik Šulek me spremao za veliku violinističku karijeru, ali vidio mi je modrice po rukama i shvatio da mi je hokej važniji’|url=http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=1271580|autor=Nenad Polimac|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Jutarnji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=11. 1. 2015|preuzeto=21. 3. 2014|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref> Prezime je dobio po svome očuhu dirigentu [[Mladen Bašić (dirigent)|Mladenu Bašiću]] nakon što mu se majka preudala.<ref>{{Citiranje www|naslov=Relja Bašić - svjetski glumac sa zagrebačkim štihom|url=http://www.nacional.hr/clanak/26182/relja-basic-svjetski-glumac-sa-zagrebackim-stihom|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Nacional|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=21. 3. 2014|arhivurl=http://archive.is/r2dv2|arhivdatum=21. 3. 2014|citat=}}</ref><ref name="žz">Snješka Knežević, 2011, str. 106</ref> Relja je u Zagrebu pohađao Evangeličku školu u kojoj je bilo jako mnogo židovske djece. Njegova majka ga je ispisala iz četvrtog razreda zato što se škola počela orijentirati ka [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalizmu]] kada je [[Adolf Hitler]] [[Anschluss|anektirao]] [[Austrija|Austriju]].<ref name="hakol">Ha-Kol (Glasilo Židovske zajednice u Hrvatskoj); Nataša Barac; ''Nova kazališna scena u Židovskoj općini Zagreb (Relja Bašić: "Bio sam zaljubljen u Leu Deutsch")''; stranica 8; broj 107, studeni / prosinac 2008</ref> Njega i majku je od progona [[Ustaše|ustaškog]] režima štitila činjenica da mu je majka bila u braku sa Mladenom Bašićem koji je [[1942]] i formalno posinio Relju.<ref name="jl"/> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Relja je diplomirao glumu na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu]], u klasi doktora [[Branko Gavella|Branka Gavelle]]. Na filmu je debitirao već za vrijeme studija u antologijskom [[Koncert (1954 film)|Koncertu]] [[Branko Belan|Branka Belana]] [[1954]], jednom od najvažnijih i najboljih ostvarenja jugoslavenskog filma. Time samo najavljuje još istaknutije uloge u filmovima koji su promijenili tijek hrvatske i jugoslavenske kinematografije, poput [[Rondo (film)|Ronda]] [[Zvonimir Berković|Zvonimira Berkovića]] za kojeg osvaja i [[Zlatna Arena|Zlatnu Arenu]] u [[Filmski festival u Puli|Puli]] [[1966]] godine. Njegova interpretacija muškarca čiji je brak utonuo u krizu obilježila je film koji je najavio potpuno nova razmišljanja u filmskome mediju, i van naših prostora. [[1970]] godine Relja je ulogom gosp. Fulira u [[Tko pjeva zlo ne misli]] [[Krešimir Golik|Kreše Golika]], postao ikonom urbanog hrvatskog folklora.

Uloge u hrvatskim i jugoslavenskim produkcijama, bile su odreda u ostvarenjima koja su obilježila filmsko stvaralaštvo na ovim prostorima: [[Opsada (1956 film)|Opsada]] ([[Branko Marjanović]], 1956), [[Čovik od svita]] ([[Obrad Gluščević]], [[1965]]), [[Imam dvije mame i dva tate]] (Krešo Golik, 1968), [[Pozdravi Mariju]] ([[Matjaž Klopčič]], [[1969]]), [[Nedjelja]] ([[Lordan Zafranović]], 1969), [[Put u Raj]] ([[Mario Fanelli]], 1970), [[Kužiš stari moj]] ([[Vanča Kljaković]], [[1973]]), [[Izbavitelj (1976 film)|Izbavitelj]] ([[Krsto Papić]], [[1976]]), [[Usporeno kretanje]] (Vanča Kljaković, [[1979]]), [[Kiklop (1982)|Kiklop]] ([[Antun Vrdoljak]], [[1982]]), [[Ljubavna pisma s predumišljajem]] (Zvonimir Berković, [[1985]]). [[1970]] godine Relja je ulogom gosp. Fulira u [[Tko pjeva zlo ne misli]] [[Krešimir Golik|Kreše Golika]], postao ikonom urbanog hrvatskog folklora.