Popis stanovništva 1981. u SFRJ – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
dopuna
Red 1:
[[Datoteka:Yugoslavia census 1981.png|desno|mini|300px|Narodni sastav SFRJ prema popisu stanovništva 1981. izražen u %]]
1981. odigrao se peti popis stanovništva [[SFRJSocijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Prema tom popisu, Jugoslavija je imala 22.424.711 stanovnika, što je gustoča naseljenosti od 88 stanovnika na km<sup>2</sup> i povećanje za oko 9% u odnosu na prošli popis iz 1971. Narodni sastav bio je sljedeći: [[Srbi]] 36,3%, [[Hrvati]] 19,7%, [[Bošnjaci]] 8,9%, [[Slovenci]] 7,8%, [[Albanci]] 7,7%, [[Makedonci]] 6,0%, [[Jugoslaveni]] 5,4%, [[Crnogorci]] 2,6%, [[Mađari]] 1,9%, [[Romi]] 0,7%, [[Turci]] 0,5%, [[Slovaci]] 0,4%, [[Rumunji]] 0,2%, [[Bugari]] 0,2% i drugi.{{Sfn|Feldbauer|1988|loc=str. 122-123}}
 
Šest glavnih naroda iz federalnih republika imalo je zajedno 81,3% udjela u stanovništvu Jugoslavije. Ovaj popis je zabilježio i vrhunac po izjašnjavanja stanovništva kao Jugoslaveni: preko 1,2 milijuna. Prema udjela u broju stanovništva, najviše Jugoslavena bilo je u Hrvatskoj i Vojvodini (svaka po 8,2%) pa zatim Bosni i Hercegovini (7.,9%). {{Sfn|Feldbauer|1988|loc=str. 122-123}} Prosječna starost bila je 33 godine; a očekivana dužina života 70 godina. Iz starosne strukture stanovništva vidi se da je 1981. do 19 godina starosti bilo 32,7% stanovnika, od 20 do 59 godina 54,9%, a od 60 i više godina 12,0% stanovništva. Zbog unutrašnjih migracija udio stanovništva u gradskim naseljima povećao se od 21% u 1948. na 47% u 1981. godini. Od 22,4 milijuna stanovnika popisanih 1981, oko 41% se iselilo iz mjesta rođenja. Preseljenja u drugu republiku izvršilo je 1,8 milijuna ljudi ili 19% od svih migranata.<ref>{{cite web|title=Materijalni razvoj i demografsko-socijalne promene|publisher=znaci.net| url=http://www.znaci.net/00001/95_15.pdf|accessdate=26. kolovoza 2013|}}</ref>
 
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 80%; float: center;"
Red 160:
U cilju da se svim zaposlenima da isti udeo u donošenju uloga, osnovne organizacije udruženog rada su takođe uvedene u javne servise, kao što su zdravstvo i obrazovanje. Osnovne organizacije su obično bile sastavljene od ne više od nekoliko desetina ljudi i imala su svoje radničke savete, čiji je pristanak bio potreban za strateške odluke i imenovanje direktora preduzeća ili javnih ustanova.
 
1918., u Jugoslaviji je bilo samo tri sveučilišta: u Ljubljani, Zagrebu i Beogradu. Do 1980-ih, broj sveučilišta u zemlji porastao je na 17, dok je prosječan godišnji broj polaznika visokog obrazovanja dosegnuo 400.000 studenata, od kojih su preko 45 % bili žene. 1981., udio aktivnog stanovništva bio je 8.779.735 ili 43,4 %,<ref>[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 117</ref> a od toga je 2.602.122 radilo u poljoprivredi i ribarstvu, 2.209.698 u industriji i rudarstvu, 689.297 u građevinarstvu, 589.169 u trgovini a 445.367 u prometu i vezama.{{Sfn|Feldbauer|1988|loc=str. 121}}
 
1984. zabilježen je izvoz robe od 2.643.333 milijuna dinara, od toga najviše u SSSR (739.655 milijuna dinara), Zapadnu Njemačku (219.410 milijuna dinara), Italiju (222.739 milijuna dinara), Čehoslovačku (145.675 milijuna dinara) i SAD (113.938 milijuna dinara). Ipak, uvoz je bio veći, 3.080.197 milijuna dinara. Najviše se uvozilo robe iz SSSR-a (519.595 milijuna dinara), Zapadne Njemačke (386.743 milijuna dinara), Iraka (317.197 milijuna dinara), Italije (231.585 milijuna dinara), Čehoslovačke (173.513 milijuna dinara) i SAD-a (163.266 milijuna dinara).{{Sfn|Feldbauer|1988|loc=str. 171}}
 
Juna 1985. objavio je [[Savezni zavod za statistiku]] podatke o broju govornika [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] ([[Statistički godišnjak Jugoslavije|SGJ]]-85):
 
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 80%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="12" style="background: #CC7722; font-size: 110%" | '''
Govornici srpskohrvatskog jezika po republikama/pokrajinama'''<ref>{{cite book| last=Grupković| first=Dragutin| year=1985| title= Statistički godišnjak Jugoslavije: 1985| publisher=IŠKRO „Savremena administracija“, OOUR „Savremena izdanja“| issn=0585-1920| location=Beograd| page=449|ref=harv}}</ref>
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''Republika/pokrajina'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''[[SFRJ]]'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''SRBiH'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''SRCG'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''SRH'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''SRM'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''SRS'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''SR Srbija'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''SR Srbija van SAP'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''SAPK'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''SAPV'''
|-
| rowspan="1" | Srpskohrvatski <br> &nbsp;&nbsp;&nbsp;Hrvatskosrpski <br> &nbsp;&nbsp;&nbsp;Hrvatski i Srpski
| 16&nbsp;342&nbsp;885
| 4&nbsp;089&nbsp;321
| 531&nbsp;738
| 4&nbsp;419&nbsp;054
| 63&nbsp;350
| 131&nbsp;274
| 7&nbsp;108&nbsp;148
| 5&nbsp;303&nbsp;472
| 300&nbsp;658
| 1&nbsp;504&nbsp;018
|}
 
==Vidi također==