Popis stanovništva 1981. u SFRJ – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
dopuna |
||
Red 1:
[[Datoteka:Yugoslavia census 1981.png|desno|mini|300px|Narodni sastav SFRJ prema popisu stanovništva 1981. izražen u %]]
1981. odigrao se peti popis stanovništva [[
Šest glavnih naroda iz federalnih republika imalo je zajedno 81,3% udjela u stanovništvu Jugoslavije. Ovaj popis je zabilježio i vrhunac po izjašnjavanja stanovništva kao Jugoslaveni: preko 1,2 milijuna. Prema udjela u broju stanovništva, najviše Jugoslavena bilo je u Hrvatskoj i Vojvodini (svaka po 8,2%) pa zatim Bosni i Hercegovini (7
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 80%; float: center;"
Red 160:
U cilju da se svim zaposlenima da isti udeo u donošenju uloga, osnovne organizacije udruženog rada su takođe uvedene u javne servise, kao što su zdravstvo i obrazovanje. Osnovne organizacije su obično bile sastavljene od ne više od nekoliko desetina ljudi i imala su svoje radničke savete, čiji je pristanak bio potreban za strateške odluke i imenovanje direktora preduzeća ili javnih ustanova.
1918., u Jugoslaviji je bilo samo tri sveučilišta: u Ljubljani, Zagrebu i Beogradu. Do 1980-ih, broj sveučilišta u zemlji porastao je na 17, dok je prosječan godišnji broj polaznika visokog obrazovanja dosegnuo 400.000 studenata, od kojih su preko 45 % bili žene. 1981., udio aktivnog stanovništva bio je 8.779.735 ili 43,4 %,<ref>[[#Feldbauer|Feldbauer 1988
1984. zabilježen je izvoz robe od 2.643.333 milijuna dinara, od toga najviše u SSSR (739.655 milijuna dinara), Zapadnu Njemačku (219.410 milijuna dinara), Italiju (222.739 milijuna dinara), Čehoslovačku (145.675 milijuna dinara) i SAD (113.938 milijuna dinara). Ipak, uvoz je bio veći, 3.080.197 milijuna dinara. Najviše se uvozilo robe iz SSSR-a (519.595 milijuna dinara), Zapadne Njemačke (386.743 milijuna dinara), Iraka (317.197 milijuna dinara), Italije (231.585 milijuna dinara), Čehoslovačke (173.513 milijuna dinara) i SAD-a (163.266 milijuna dinara).{{Sfn|Feldbauer|1988|loc=str. 171}}
Juna 1985. objavio je [[Savezni zavod za statistiku]] podatke o broju govornika [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] ([[Statistički godišnjak Jugoslavije|SGJ]]-85):
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 80%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="12" style="background: #CC7722; font-size: 110%" | '''
Govornici srpskohrvatskog jezika po republikama/pokrajinama'''<ref>{{cite book| last=Grupković| first=Dragutin| year=1985| title= Statistički godišnjak Jugoslavije: 1985| publisher=IŠKRO „Savremena administracija“, OOUR „Savremena izdanja“| issn=0585-1920| location=Beograd| page=449|ref=harv}}</ref>
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''Republika/pokrajina'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''[[SFRJ]]'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''SRBiH'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''SRCG'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''SRH'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''SRM'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''SRS'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''SR Srbija'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''SR Srbija van SAP'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''SAPK'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''SAPV'''
|-
| rowspan="1" | Srpskohrvatski <br> Hrvatskosrpski <br> Hrvatski i Srpski
| 16 342 885
| 4 089 321
| 531 738
| 4 419 054
| 63 350
| 131 274
| 7 108 148
| 5 303 472
| 300 658
| 1 504 018
|}
==Vidi također==
|