Verzija na datum 8 mart 2013 u 04:46 uredi Addbot (razgovor \| doprinos) 46.972 izmene m Bot: Migrating 67 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q43338 (translate me) ← Starija izmjena		Verzija na datum 22 novembar 2015 u 04:15 uredi poništi Orijentolog (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Premještač datoteka, Patrolci, Vraćači 131.831 izmena dopuna sa hr Novija izmjena →
Red 1: [[Datoteka:BasaltUSGOV.jpg\|mini\|225px\|Bazalt]] '''Bazalt''' ([[Latinski jezik\|latinski]] ''Basaltes'') je površinska eruptivna stijena tamne boje, sastavljena od bazičnih plagioklasa i monoklinskih piroksena, eventualno i od rompskog piroksena, amfibona, biotita i olivina, rjeđe [[kremen]]a. Po mišljenju nekih geologa, nalazi se oko cijele Zemlje neposredno ispod kamene kore magmatska zona bazaltnog sistema iz koje diferencijacijom nastaje različito eruptivno kamenje. Bazalt tvori dno dubokog mora, a često je sastavni dio [[lava\|lave]]. Erupcije bazalta često pokrivaju tisuće kvadratnih kilometara. Najpoznatiji su bazalti u [[Dekan]]u, [[Island]]u i na [[Havaji]]ma. [[Datoteka:Giants-causeway-in-ireland.jpg\|mini\|225px\|Bazaltni stupovi u [[Staza divova\|Stazi divova]] u sjevernoj Irskoj]] [[Datoteka:Giants causeway closeup.jpg\|mini\|desno\|225px\|Velike mase moraju se polako ohladiti da bi formirali strukturu poligona]] [[Datoteka:Pillow basalt crop l.jpg\|mini\|225px\|Jastučasti bazalt na dnu južnog Pacifika]] [[Datoteka:Boyabat.jpg\|mini\|225px\|Bazaltni stupovi u Turskoj]] '''Bazalt''' je vrlo česta siva do crna bazična ekstruzivna [[magmatske stijene\|magmatska stijena]]. Obično je finozrnata zbog brzog hlađenja [[lava\|lave]], koja izbija na Zemljinu površinu. Najčešće ima porfirnu strukturu, što znači da sadrži veće [[kristal]]e u finoj matrici, te vezikularnu, fluidalnu ili mandulastu teksturu. Bazalt koji nije bio izvrgnut trošenju, crne je ili sive boje. Bazaltne [[magma\|magme]] nastaju dekompresijskim taljenjem [[Zemljin plašt\|Zemljinog plašta]]. Primarne stijene iz kojih su derivirane ove taljevine vjerojatno uključuju i [[peridotit]]e i [[piroksenit]]e. Krustalni dijelovi [[ocean]]skih [[litosferne ploče\|tektonskih ploča]] dominantno su izgrađeni od bazalta, nastalog izdizanjem plašta ispod [[srednjeoceanski hrbat\| srednjeoceanskih hrptova]]. ~~{{U začetku}}~~ [[Plinije Stariji]] prvi je rabio riječ bazalt, a vjeruje se da ima [[Etiopija\|etiopsko]] porijeklo te da znači "crna stijena". Naziv bazalt često se koristi i za plitke intruzive s tipičnim bazaltnim sastavom, no stijene ovog sastava s krupnijim mineralnim zrnima su [[dolerit]]i (ili [[dijabaz]]i) te [[gabroidi]]. == Tipovi bazalta == * '''toleiitski bazalt''' ima relativno malo silikatne faze i siromašan je [[natrij]]em. Većina bazalta oceanskog dna je toga tipa, kao i većina otoka u oceanu; * '''jako aluminijski bazalt''' ima više od 17% (<tt>Al<sub>2</sub>O<sub>3</sub></tt>); * '''alkalni bazalt''' ima relativno malo silikatne faze , a bogat je [[natrij]]em. Može sadržavati alkalijski [[feldspat]] i [[flogopit]]; * '''boninit''' je bazalt bogat [[magnezij]]em. == Petrologija == Bazalt je karakterističan po kalcijevom [[plagiokls]]u i [[piroksen]]u. [[Olivin]] se također može naći u značajnoj mjeri. U bazaltu se mogu naći i oksidi [[željezo\|željeza]] ili oksidi željeza i [[titanij]]a, kao što su [[magnetit]], ulvospinel i [[ilmenit]]. Zbog prisustva tih materijala bazalt ima jaka magnetna svojstva tokom hlađenja. Takav bazalt omogućava proučavanje paleomagnetizma Zemlje. U toleiitskom bazaltu česti su pirokseni i kalcijem bogat plagioklas. Matrice stijene često sadrže [[kvarc]], tridimit ili [[kristobalit]]. U visokoaluminijskom bazaltu prisutni su fenokristali feldspata. Alkalijski bazalt je bez ortopiroksena, ali s olivinom. Bazalt ima visokotemparaturnu tekućuu i čvrstu fazu. Blizu Zemljine površine ima 1200°C, što je više od ostalih magmatskih stijena. Većina toleoiita stvara se na oko 50-100 kilometara ispod površine, a alkalijski bazalt nastaje vjerojatno na 150-200 kilometara ispod površine. == Geokemija == Bazalt je bogat u <tt>MgO</tt> i <tt>CaO</tt>, a siromašan u <tt>SiO<sub>2</sub></tt> i <tt>Na<sub>2</sub>O</tt>. Bazalt ima uobičajeno sljedeći sastav: 45-55 % <tt>SiO<sub>2</sub></tt>, 2-6 % alkalija, 0,5-2,0 % <tt>TiO<sub>2</sub></tt>, 5-14 % <tt>FeO</tt> i 14 % ili više <tt>Al<sub>2</sub>O<sub>3</sub></tt>. Udjel <tt>CaO</tt> je uobičajeno oko 10 %, a <tt>MgO</tt> u rasponu od 5 do 12 %. Visoko aluminijski bazalt ima 17-19 % <tt>Al<sub>2</sub>O<sub>3</sub></tt>. Bobiniti imaju do 15% <tt>MgO</tt>. == Struktura i tekstura == Oblik, struktura i tekstura bazalta ukazuje na način izlaska na površinu, je li to u moru, eksplozivnom erupcijom ili tijekom erupcije lave. === Erupcije na zraku === Bazalt, koji nastaje na otvorenom zraku stvara tri tipa vulkanskih taloga. === Bazalt u stupovima === Kada se hladi tanki tok lave stvaraju se značajne kontrakcijske sile. Pogotovo se to događa u slučaju brzog hlađenja. U vertikalnom smjeru tok lave može pasti nadolje, a da se ne nastane pukotina. U horizontalnom smjeru lava se ne može prilagoditi, pa se stvaraju pukotine, a mreža pukotina stvara formaciju stupova. Često se te strukture pogrješno opisuju kao heksagonalne. U stvarnosti prosječni broj strana je šest, ali javljaju se i poligoni od tri do dvanaest strana. Vrlo brzo hlađenje može dovesti do stvaranja veoma malih stupića promjera manjeg od 1 centimetra. Uobičajeno su mnogo veći. Vjerojatno najpoznatiji bazaltni tok na svetu je Gigants Coseway (divovski tok) na svjernoj obali [[Irska\|Irske]] s heksagonalnim strukturama. Na [[Pacifički ocean\|pacifičkom]] otoku Ponpei izgrađen je u XIII. stoljeću vjerski kompleks pomoću stupastog bazalta. === Podvodni jastučasti bazalt === Kad bazalt erumpira pod vodom ona ga hladi i stvaraju se stijene oblika jastuka (jastučaste), kroz koje se probija lava i stvara novi jastuk. Tekstura jastuka uobičajena je na morskom dnu. == Povezano == * [[Popis stijena]] == Literatura == * A. Y. Ozerov, ''The evolution of high-alumina basalts of the Klyuchevskoy volcano, Kamchatka, Russia, based on microprobe analyses of mineral inclusions.'' Journal of Volcanology and Geothermal Research, v. 95, p. 65-79 (2000). * A. W. Hofmann, ''Sampling mantle heterogeneity through oceanic basalts: isotopes and trace elements.'' Treatise on Geochemistry Volume 2, pages 61-101 Elsevier Ltd. (2003). ISBN 0-08-044337-0 In March, 2007, the article was available on the web at http://www1.mpch-mainz.mpg.de/~geo/hofmann/Hofmann.mantle_heterogen1.pdf. * A. V. Sobolev and others, ''The amount of recycled crust in sources of mantle-derived melts.'' Science, v. 316, p. 412-417 (2007). http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/316/5823/412 == Vanjske veze == {{Commonscat\|Basalt}} * [http://www.geology.sdsu.edu/how_volcanoes_work/lava_water.html Lava - water interface] * [http://volcanoes.usgs.gov/Products/Pglossary/PillowLava.html Pillow lava USGS] * [http://www.union.edu/PUBLIC/GEODEPT/COURSES/petrology/moon_rocks/ Petrology of Lunar Rocks and Mare Basalts] * [http://geographyinaction.co.uk//Geology%20files/Basalt.html Basalt in Northern Ireland] * [http://giantcrystals.strahlen.org/europe/basalt.htm Basalt Columns] [[Kategorija:~~Geologija~~Bazične magmatske stijene]]

Bazalt – razlika između verzija