Pridjev – razlika između verzija

 

Pridjevi nisu univerzalna vrsta riječi - nemaju svi jezici pridjeve. Na primjer, [[kineski jezik]] nema pridjeve: sve riječi koje se prevode kao pridjevi zapravo su [[stativni glagol]]i.

 

U nekim jezicima, kao što je [[engleski jezik|engleski]], ne postoji dogovor oko pridjeva: neki svrstavaju engleske [[član (gramatika)|članove]] (''a'', ''an'', ''the'') i posvojne oblike imenica (''Mary's'') u pridjeve, a neki ne. U [[srpskohrvatski jezik|hrvatskom]] se riječi ''taj'', ''moj'', ''njegov'' svrstavaju u [[zamjenice]], a riječi ''Ivanov'' i ''Marijin'' u pridjeve, iako imaju vrlo sličnu funkciju, pa i gramatička svojstva (npr. promjenu po padežima).

 

== U srpskohrvatskom jeziku ==

* posvojne (''čije je što'', npr. ''očevo'', ''mačje'')

* gradivne (''od čega je što'', npr. ''zlatan'', ''drven'')

 

=== Pridjevsko-zamjenička (određena) promjena ===

* kod pridjeva na -dni, -eni, -ni (''radni, kućni, riječni, vodeni, kopneni, vjenčani'')

* kod posvojnih pridjeva na -ski, -ški, -ji, -nji, -šnji... (''kozji, večernji, unutrašnji, gradski, vojnički, mladićki, skijaški'')

 

{| class="wikitable"

 

Osnove koje završavaju na palatal (npr. ''tuđ'') u nekim padežima umjesto ''o'' (podebljano u tablici gore) imaju ''e'' (DAT ''tuđ'''e'''m''), i ne mogu imati naveske na -''e''.

 

=== Imenička (neodređena) promjena ===

* kada su pridjevi dio imenskog predikata

* kod posvojnih pridjeva na -''ov'', -''ev'', -''in'', ''-jev'', ''-ljev'' (''stričev'', ''svekrvin'', ''Ivanov'', ''Garibaldijev'', ''Jakobljev''...)

 

{| class="wikitable"

 

U govornom se jeziku neodređeni oblici vrlo rijetko upotrebljavaju, osim u nominativu.

 

=== Stupnjevi pridjeva ===