Wikipedija

Vapno – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
20.730.146 izmena
m robot kozmetičke promjene
ma ništa netreba prepisivati
Red 1:
{{Vslika
'''Vapno''' ili '''kreč''' (''klak'', ''japno'') je građevinsko vezivni materijal.
| ime =Vapno - Kreč
| izvorno_ime =<small>calx</small>
| slika_panorama =Limestone_quarry.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =<center>[[Rudnik]] [[vapnenac|vapnenca]] osnovne sirovine za proizvodnju vapna
}}
'''Vapno''' ili '''kreč''' (ponekad i ''kalk'' od [[latinski jezik|latinskog]] ''calx'', ''calcis'' «talog»<ref name=tre>{{cite web
| url =http://www.treccani.it/vocabolario/calce1/
| title =calce
| accessdate = 06. 11. 2015.
| language=talijanski
| publisher=Enciclopedia Treccani}}</ref>) je prvenstveno [[građevinski materijal]] - [[vezivo]] za izradu [[mort]]a, [[žbuka|žbuke]] i [[nalič]]a, ali i sirovina u [[Kemijska industrija|kemijskoj industriji]].
 
Postoje dvije vrste vapna - [[Kalcijum oksid|živo]] ili [[Kalcijum hidroksid|gašeno vapno]].<ref name=lex/>
Dobija se iz kamena [[vapnenac|vapnenca]] pečenjem u cilindričnim rotacionim pećima pri temperaturi oko 1000 - 1200 [[celzijus|°C]].
== [[Kalcijum oksid|Živo vapno]] ==
{{main|Kalcijum oksid}}
Živo vapno ili '''[[kalcijum oksid]]''' - '''CaO''' dobija se pečenjem [[vapnenac|vapnenca]] (CaCO3) na [[temperatura|temperaturi]] od ~1000 [[°C]], pri tom se oslobađa [[ugljikov dioksid]] (CO2). Taj proces je jedan od najstarijih [[kemija|kemijskih procesa]] poznatih čovjeku. Na kraju tog procesa
nastaje - živo vapno u formi [[bijelo|bijelog]] grumenja, iz kog se mljevenjem dobija prah prljavo bijele boje, jer pored kalcijeva sadrži i
neke druge [[oksid]]e.<ref name=lex/>
 
<!--==Povijest vapna==-->
 
Danas razlikujemo tri vrste vapna koje koristimo u građevinarstvu: '''živo vapno''', '''gašeno vapno''' i '''hidratizirano vapno'''.
 
== Živo vapno ==
Nakon pečenja vapnenca nastaje živo vapno u obliku grumena ili samljeven u obliku praha prljavo bijele boje.
Kemijski naziv [[kalcijum oksid|kalcijev oksid]] (CaO), (od ostalih spojeva u živom vapnu pronalaze se (podaci su okvirni) i:
* [[magnezijum oksid|magnezijev oksid]] (MgO) % 0,20 – 0,80
* [[željezniŽeljezni oksidoksidi]] (Fe2O3) % 0,00 – 0,20
* [[silicijum dioksid|silicijev dioksid]] (SiO2) % 0,02 – 0,20
* [[aluminijum oksid|aluminijev oksid]] (Al2O3) % 0,00 - 0,80
 
== [[Kalcijum hidroksid|Gašeno vapno]]==
Potpunim gašenjem živog vapna dobija se gašeno vapno, a gašenjem živog vapna s vrlo malo vode dobija se hidratizirano vapno.
{{main|Kalcijum hidroksid}}
Gašeno vapno ili '''[[kalcijum hidroksid]]''' dobija se miješanjem živog vapna s velikom količinom [[voda|vode]] to se zove - gašenje. [[industrija|Industrijskim]] gašenjem živoga vapna uz minimalnu količinu vode dobija se - '''hidratizirano vapno'''. Kod tog procesa se oslobađa velika količina [[toplina|topline]], a vapno poveća svoj [[volumen]].
Gašeno vapno je vrlo - pastozno, za razliku od njega - hidratizirano vapno je fini bijeli prah.
Hidratizirano vapno koristi se u [[građevinarstvo|građevinarstvu]] za izradu [[mort]]a i žbuke. <ref name=lex/>
 
Gašeno vapno se koristi za bojenje unutarašnjih i vanjskih [[zid]]ova, [[dezinfekcija|dezinfekciju]], zaštitu [[Voćka|voćaka]], odstranjivanje [[fosfat]]a iz otpadnih voda i vezanje [[Sumpor dioksid|sumporova dioksida]] nastala izgaranjem [[ugljen]]a.<ref name=lex/>
Ostala svojstava su: bez mirisa je, [[talište]] mu je na 2570&nbsp;°C, [[vrelište]] na 2850&nbsp;°C, [[specifična težina]] mu je 3,2 – 3,4, napisna težina 700 – 1100 kg/m3, [[topljivost|topivost]] u vodi 0,131 g/ml pri 10&nbsp;°C 0,07 g/ml pri 80&nbsp;°C
[[datoteka:Four_chaux.jpg|thumb|left|220px|<center>[[Peć]] za pečenje vapna s početka [[20. vijek]]a]]
== Ostala primjena ==
Vapno se koristi i za proizvodnju [[karbid]]a, u [[metalurgija|metalurgiji]] za odstranjivanje nečistoća vezanjem u [[Silikati|silikatnu [[Zgura|zguru]], kod obrade [[voda|vode]], u proizvodnji [[papir]]a, u [[keramika|keramičkoj]], [[prehrambena industrija|prehrambenoj]] (rafiniranje [[šećer]]a) i [[tekstilna industrija|tekstilnoj industriji]], u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] za neutralizaciju [[tlo|tla]]. <ref name=lex/>
 
Vapno je vrlo agresivno - nagriza i nadražuje kožu, sluznice dišnih organa i [[oko|oči, pa je kod rada sa živim vapnom potrebno koristiti zaštitnu
Skladišti se u suhim i zatvorenim prostorima (silosi, kontejneri, papirnata ambalaža, PVC ambalaža...).
opremu.<ref name=lex>{{cite web
| url =http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63878
| title =''Vapno''
| accessdate = 06. 11. 2015.
| language=hrvatski
| publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref>
 
== Gašeno vapnoReference ==
{{reflist}}
Dobija se gašenjem živog vapna. Vapno se gasi na taj način da se bazen za gašenje najprije napuni određenom količinom živog vapna u koji se zatim dolijeva [[voda]]. Vapno se raspada i gasi razvijajući temperaturu od oko 150 ° C, zbog čega je obavezno miješanje smjese.
 
=== PrimjenaVanjske veze ===
{{commonscat|Limestone}}
 
* [http://www.treccani.it/enciclopedia/calce/ ''Calce''] {{it icon}}
Primjenjuje se za unutarnje i vanjsko bojanje, dezinfekciju mineralno vezanih podloga, zaštitu [[voće|voćaka]] od [[insekt|insekata]], kao vezivo za vapnene i vapneno-cementne žbuke. Paropropustan je i velike pokrivne moći.
* [http://www.itv-murexin.hr Istarska tvornica vapna] {{hr icon}}
[[Gustina|Gustoća]] gašenog vapna iznosi: 1,30 kg/dm3.
 
Potrošnja se kreće od 0,3 - 0,4 kg/m2, a može se razrijeđivati s vodom u omjeru 1:4 za rijetku smjesu do omjera 1:2 za gustu smjesu.
 
Skladišti se tako da se u posudu ulije malo vode da prekrije površinu (da vapno ne dolazi u kontakt sa zrakom), i na taj način se može čuvati neograničeno dugo, ali je potrebno čuvati ga od smrzavanja.
 
== Hidratizirano vapno ==
Hidratizirano vapno dobiva se gašenjem živog vapna s vrlo malo vode, ali dovoljno da sve čestice budu ugašene. Nakon gašenja dobija se bijeli fini vapneni hidrat nasipne gustoće od oko 380 kg/m3 (kemijski sastav: [[kalcijum hidroksid|kalcijev hidroksid]] Ca(OH)2).
 
Hidratizirano vapno pakuje se u vreće od 25 i 30 kg, ili u rinfuzi u silosima. Skladišti se u suhom prostoru na drvenim paletama, 6 mjeseci ili u silosima.
 
=== Primjena ===
Primjenjuje se:
* u [[građevinska industrija|građevinskoj industriji]] (proizvodnja građevinskih mortova za zidanje i žbukanje)
* u [[hemijska industrija|kemijskoj industriji]]
* u cestogradnji (stabilizacija tla)
* za sanaciju ekololoških incidenata (za pročišćavanje i neutralizaciju otpadnih voda i [[omekšavanje vode]])
* u prehrambenoj i tekstilnoj industriji
* u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]]
* kao premaz (treba ga otopiti u vodi i pretvoriti u žitku masu)
 
==== Primjena u građevinarstvu ====
U građevinarstvu hidratizirano vapno se prvenstveno koristi za pripremu [[malter|mortova]] (žbuka) za zidanje i žbukanje. Pri tome se miješa s određenom količinom [[Pijesak|pijeska]] (ili [[Tucanik|tucanika]] male granulacije), [[cement]]a u potrebitom omjeru (vidi tablice) s odgovarajućom količinom vode do određene konzistencije.
 
Odnos miješanja (volumni udjeli) ovdje su navedeni okvirno, za točne podatke potrebna je konzultacija s izvođačem radova.
 
Kod vapnene žbuke omjeri su slijedeći.
 
{| {{prettytable}}
!width="50"|
!width="50"|Vapno
!width="50"|Cement
!width="50"|Pijesak
|-
|Osnovna
|1
|0
|3
|-
|Završna
|2
|0
|3
|}
 
Kod vapneno-cementne (produžne) žbuke i morta za zidanje omjeri su slijedeći:
 
{| {{prettytable}}
!width="50"|
!width="50"|Vapno
!width="50"|Cement
!width="50"|Pijesak
|-
|Osnovna
|2
|1
|6
|-
|Završna
|3
|1
|9
|-
|Mort za<br />zidanje
|2
|1
|9
|}
 
== Opasnosti ==
=== Živo vapno ===
 
'''Živo vapno razjeda i jako nadražuje kožu, sluznice dišnih organa i oči. S vodom burno reagira generirajući veliku toplinu (može uzrokavati zapaljenje zapaljivih materijala).'''
U dodiru s vlagom tvori kalcijev hidroksid (Ca(OH)2), a u dužem dodiru s vlagom i [[ugljen-dioksid|ugljikovim dioksidom]] u zraku tvori [[kalcijum karbonat|kalcijev karbonat]] (CaCO3).
 
Izbjegavati skladištenje s vodom, kiselinama, reaktivnim spojevima [[fluor]]a, [[hlor|klora]], [[brom]]a, [[fosfor]]a, anhidridima organskih kiselina, nitro-organskim spojevima zbog opasnosti od burnih reakcija.
 
Obavezno koristiti zaštitna sredstva pri radu:
* zaštitna maska
* zaštitine rukavice
* zaštitne naočale koje čvrsto prianjaju na kožu
* svi otvoreni dijelovi tijela moraju biti dobro pokriveni sa zaštitnom odjećom
* ne jesti i piti pri radu
* u slučaju dodira živog vapna i kože/očiju mjesto isprati s puno vode i konzultirati liječnika
* u slučaju rasipanja živo vapno ukoniti u posude, ukloniti ga iz blizine vodotokova i kanalizacija
* pri gašenju prostorija gasiti aparatima za gašenje na bazi CO2 i/ili pijeskom, nikako vodom
 
=== Gašeno vapno ===
Zbog agresivnog djelovanja na ljudsko tijelo pri radu treba upotrebljavati zaštitna sredstva (zaštitne rukavice, zaštitne naočale, radno odijelo) te izbjegavati da dođe u dodir s kožom ili očima. U slučaju da dođe u dodir mjesta isprati s puno vode.
 
=== Hidratizirano vapno ===
'''Hidratizirano vapno nadražuje kožu, sluznice dišnih organa i oči.''' Pri uporabi [[aluminijum|aluminijskih]] posuda, uz prisustvo vode razvija se vodik 2 Al + Ca(OH)2 + 6 H2O - Ca(Al(OH)4)2 + 3 H2. S kiselinom egzotermno reagira.
 
* u slučaju dodira s kožom područje isprati s dovoljnom količinom vode
* kod kontakta s očima dobro isprati oči i posjetiti liječnika.
* kod udisanja izaći na svježi zrak
 
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.kalun.hr Tvornica vapna u Drnišu]
* [http://www.itv-murexin.hr Istarska tvornica vapna]
* [http://www.kamen-sirac.hr Kamen Sirač d.d.]
{{Commonscat|Limestones}}
 
[[Kategorija:Građevinski materijali]]
[[Kategorija:Materijali]]
 
[[de:Kalk]]
[[en:Lime (material)]]
[[et:Lubi]]
[[fr:Chaux (chimie)]]
[[hr:Vapno]]
[[io:Kalko]]
[[it:Calce]]
[[ja:石灰]]
[[lt:Kalkės]]
[[nl:Kalk]]
[[nn:Kalk]]
[[no:Kalk]]
[[pl:Wapno (spoiwo)]]
[[ro:Var]]
[[ru:Известь (значения)]]
[[sr:Креч]]
[[uk:Вапно]]
[[zh:石灰]]
[[zh-yue:石灰]]
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Vapno