Razlike između izmjena na stranici "Produkcijski kodeks MPAA"

m/м
[[Datoteka:DeMille - Sign of the Cross - Sacrifice in the Colosseum.png|thumb|Gola djevojka u sceni filma [[The Sign of the Cross (film)|''The Sign of the Cross'']] iz 1932. godine, hollywoodskog spektakla koji je "paprenim" sadržajem otvoreno prkosio odredbama nedavno usvojenog Kodeksa.]]
 
U članku kojim je popratio objavljivanje Kodeks, ''Variety'' je iznio mišljenje kako je njime Hollywood dobio vlastiti efikasni sistem autocenzure, odnosno kako će "nestati potrebe" za državnim cenzorskim odborima. Kodeks je, međutim, odmah izazvao i kritike, ali i sumnje u efikasnost. Ljevičarski časopis [[The Nation|''The Nation'']] <ref>Black. pp. 44-45</ref> je, tako, smatrao da bi dosljedna priprimjena odredbi o nužnosti "poštovanja zakona" u filmovima dovela do toga da se [[Bostonska čajanka]], koju su Amerikanci tada slavili kao patriotsko djelo, mora prikazivati "kao zločin". Sumnje da će Kodeks ostati "mrtvo slovo na papiru" je iznio i uticajni njujorški tjednik [[Outlook (New York)|''Outlook'']]. Takve je stavove dijelio i veliki broj tadašnjih hollywoodskih glumaca, sineasta, pa i samih hollywoodskih producenata. Dijelom je to bila posljedica još uvijek dominanantog [[Hedonizam|hedonizma]] i slobodarskih stavova koji je obilježio [[Burne dvadesete]], odnosno stava o prevladanosti strogog [[Viktorijanski moral|viktorijanskog morala]], a dijelom su u pitanju bile poslovne računice izazvane posljedicama [[Velika depresija|Velike depresije]]. Nagli rast nezaposlenosti i siromaštva je doveo do toga da publika ima sve manje novaca za odlazak u kino-dvorane, te ih se tamo moglo privlačiti jedino preko njihovih "masnih" sadržaja vezanih uz seks i nasilje. U praksi je to značilo da su se od početka 1930-ih u hollywoodskim filmovima počeli prikazivati scene i sadržaji sa eksplicitnim prikazom prostitucije, preljuba, vanbračnih veza, pa čak i implicitnim referencama na homoseksualnost; u nekim filmovima se čak eksplicitno koristila [[Filmska golotinja|ženska golotinja]].
 
Hollywoodski studiji kršenje Kodeksa mogli sebi priuštiti prije svega zbog toga što pukovnik Joy, isto kao i njegov nasljednik dr. James Wingate, jednostavno nije raspolagao financijskim sredstvima niti osobljem da pregledava na stotine filmskih scenarija koje su tada dostavljali studiji, ali i zbog toga što su obojica pokazivali malo interesa i entuzjiazmaentuzijazma za primjenu Kodeksa i njegove stroge standarde. Tako je, na primjer, znameniti njemački film [[Der blaue Engel|''Plavi anđeo'']], jedan od prvih dostavljenih Joyevom uredu, uredno dobio certifikat samo da bi ga potom zabranila kalifornijska državna cenzura<ref>Black. pp 50-51</ref>.
mjena odredbi o nužnosti "poštovanja zakona" u filmovima dovela do toga da se [[Bostonska čajanka]], koju su Amerikanci tada slavili kao patriotsko djelo, mora prikazivati "kao zločin". Sumnje da će Kodeks ostati "mrtvo slovo na papiru" je iznio i uticajni njujorški tjednik [[Outlook (New York)|''Outlook'']]. Takve je stavove dijelio i veliki broj tadašnjih hollywoodskih glumaca, sineasta, pa i samih hollywoodskih producenata. Dijelom je to bila posljedica još uvijek dominanantog [[Hedonizam|hedonizma]] i slobodarskih stavova koji je obilježio [[Burne dvadesete]], odnosno stava o prevladanosti strogog [[Viktorijanski moral|viktorijanskog morala]], a dijelom su u pitanju bile poslovne računice izazvane posljedicama [[Velika depresija|Velike depresije]]. Nagli rast nezaposlenosti i siromaštva je doveo do toga da publika ima sve manje novaca za odlazak u kino-dvorane, te ih se tamo moglo privlačiti jedino preko njihovih "masnih" sadržaja vezanih uz seks i nasilje. U praksi je to značilo da su se od početka 1930-ih u hollywoodskim filmovima počeli prikazivati scene i sadržaji sa eksplicitnim prikazom prostitucije, preljuba, vanbračnih veza, pa čak i implicitnim referencama na homoseksualnost; u nekim filmovima se čak eksplicitno koristila [[Filmska golotinja|ženska golotinja]].
 
Hollywoodski studiji kršenje Kodeksa mogli sebi priuštiti prije svega zbog toga što pukovnik Joy, isto kao i njegov nasljednik dr. James Wingate, jednostavno nije raspolagao financijskim sredstvima niti osobljem da pregledava na stotine filmskih scenarija koje su tada dostavljali studiji, ali i zbog toga što su obojica pokazivali malo interesa i entuzjiazma za primjenu Kodeksa i njegove stroge standarde. Tako je, na primjer, znameniti njemački film [[Der blaue Engel|''Plavi anđeo'']], jedan od prvih dostavljenih Joyevom uredu, uredno dobio certifikat samo da bi ga potom zabranila kalifornijska državna cenzura.
 
== Breenova era (1934 - 1954) ==