Razlike između izmjena na stranici "Produkcijski kodeks MPAA"

Dodano 2.785 bajtova ,  prije 4 godine
 
== Breenova era (1934 - 1954) ==
[[Datoteka:Betty Boop 1933 v 1939.jpg|thumb|[[Betty Boop]], popularni lik animiranih filmova; lijevo: u filmu [[Snow White (film, 1933)|''Snow White'']], napravljenom 1933. godine, prije početka primjene Kodeksa; desno: u filmu ''Musical Mountaineers'', napravljenom 1939. godine, nakon uvođenja Kodeksa; primjetna je promjena imidža od slobodoumne i zavodljive [[flapper]] djevojke u "krotku" i "čednu" domaćicu.]]
Početni neuspjeh Hollywooda da provede vlastiti Kodeks, međutim, nije izazvao prestanak pritisaka da se "pročisti" sadržaj njihovih filmova. U tome je posebno prednjačila Katolička crkva, kojoj je na ruku išao dolazak [[Demokratska stranka SAD|demokrata]] na čelu sa [[Franklin D. Roosevelt|Rooseveltom]] na vlast, posebno s obzirom na to da su ga oni nemalim dijelom dugovali katoličkim glasovima u velikim gradovima. Uz intenziviranje političkog pritiska, Crkva je protiv Hollywooda primijenila još efikasnije oružje u obliku [[Nacionalna legija pristojnosti|Nacionalne legije za pristojnost]], katoličke organizacije za koju se ubrzo ispostavilo da predstavlja jednu od najbolje organiziranih i vođenih grupa za pritisak. Ona je stvorila vlastiti sistem rejtinga kojima se pojedini filmovi proglašavaju "neprihvatljivima", te je od svojih članova i simpatizera - teoretski svih katolika u SAD - tražila da se obavežu takve naslove [[Bojkot|bojkotirati]]. S obzirom da je bila riječ o milionima potencijalnih gledatelja, u pitanju je bila prijetnja koja tadašnji hollywoodski moguli više nisu smjeli ignorirati.
 
 
Breen je tokom sljedećih godina Kodeks primjenjivao tako što bi od studija prije samog početka produkcije svakog filma tražio kopiju scenarija; ona je bila pregledavana te bi se, u slučaju da sadrži "problematične" elemente bila vraćana studiju, uz eventualne sugestije ili zahtjeve za promjenama. Ako bi studio ili autor filma odbili promjene, film ne bi mogao dobiti certifikat. To bi u praksi značilo obustavljanje produkcije, jer se film bez certifikata nije mogao prikazivati u američkim kino-dvoranama koje su tada u pravilu bile u vlasništvu velikih hollywoodskih studija koji su sami primjenjivali Kodeks. Cenzura je u nekim slučajevima imala i političku komponentu, prije svega kroz Breenovo tumačenje odredbi kojima se "druge zemlje ne smiju prikazivati u lošem svjetlu", a što je u godinama neposredno pred [[Drugi svjetski rat]] značilo da se ne smiju prikazivati filmovi u kojima su kao negativci prikazana [[Treći Reich|nacistička Njemačka]]. Zbog takvog stava je Breen došao u sukob sa [[Jack Warner|Jackom Warnerom]], [[Antifašizam|antifašistički]] raspoloženim šefom studija Warner Bros. koji je odoborenje za antinacistički film ''[[Confessions of a Nazi Spy|Confessions of a Nazy Spy]]'' 1939. godine dobio tek zahvaljujući tome što se radnja temeljila na stvarnim događajima.
 
Breenove rezerve prema eksplicitnom političkom angažmanu hollywoodskih filmova je, s druge strane, sa vremenom uklonilo izbijanje rata, odnosno službeni stav Rooseveltove administracije da se podrže [[Saveznici u Drugom svetskom ratu|Saveznici]]; tako su se već 1940. godine, prije službenog ulaska [[SAD u Drugom svjetskom ratu|SAD u rat]], počeli snimati eksplicitno antinacistički filmovi. Režim stroge cenzure je, međutim, ostao, i Breen se nije ustručavao pri njegovoj primjeni sukobljavati čak i sa najsvojeglavijim hollywoodskim mogulima. Godine 1943. je tako izbio spor sa [[Howard Hughes|Howardom Hughesom]], revoltiranim time što je glavni ženski lik u njegovom filmu [[The Outlaw|''The Outlaw'']], a koji je tumačila Jane Russell, prema Breenovom tumačenju Kodeksa nije smio koristiti duboki [[dekolte]]. Iako je spor značajno doprinio publicitetu filma, Hughes je na kraju morao kapitulirati, odnosno film distribuirati u "čednom" izdanju. Breen je nakratko godine 1944. napustio PCA, ali je nakon povratka nastavio sa strogom primjenom Kodeksa.
 
Breen i njegovi suradnici su svoje naloge slali službenim dopisima, a što je, zajedno sa pismenim odgovorima studija i sineasta, ostavilo bogatu građu za historiju Hollywooda, odnosno pružilo dragocjen uvid kako u Breenov svjetonazor, tako i način rada u klasičnom Hollywoodu. Breenova djelatnost je, sa jedne strane, primjetno ograničila slobodu izražavanja u tadašnjem Hollywoodu, ali je, sa druge strane, potakla kreativnost, prije svega kod autora koji su smišljali različite načine kako prikazati "problematične" sadržaje a da se eksplicitno ne krši slovo Kodeksa ili izaziva Breenova pažnja. Kao jedan od klasičnih primjera se navodi film [[Notorious (film, 1946)|''Notorious'']] iz 1946. godine, prilikom koga je [[Alfred Hitchcock]] odredbe o tome da poljubac ne smije trajati duže od tri sekunde "zaobišao" tako što su dvoje glumaca u ljubavnoj sceni poljupce prekidali svake dvije sekunde, a što je omogućilo antologijsku ljubavnu scenu koja traje dvije i pol minute. Filmski historičari su također skloni stavu da je Kodeks potakao izuzetnu inventivnost kod scenarista, koji su razvili cijeli niz [[Double entendre|''double entendrea'']] i raznih retoričkih trikova kojima su "problematične" sadržaje i teme izlagali kroz dijaloge među likovima.
 
==Izvori==