Razlike između izmjena na stranici "Produkcijski kodeks MPAA"

Na djelatnost hollywoodskih i drugih američkih filmaša je, pak, tokom sljedećih nekoliko decenija značajan uticaj imala presuda kojom je 1915. godine [[Vrhovni sud SAD|Vrhovni sud]] u parnici [[Mutual Film Corp. v. Industrial Commission of Ohio]] ustanovio da se na filmsku djelatnost ne odnosi [[Prvi amandman Ustava SAD|Prvi amandman]], odnosno ustavne odredbe o [[sloboda izražavanja|slobodi izražavanja]], pa su tako cenzorima na najvišoj mogućoj razini potvrđene njihove ovlasti u reguliranju i zabarni filmova.
 
== Osnivanje MPAAMPDPAA i početak rada na Kodeksu ==
 
Početak rada Kodeksa je bio potaknut slijedom događaja koji se nisu neposredno ticali sadržaja hollywoodskih filmova. 9. septembra 1921. je mlada hollywoodska glumica [[Virginia Rappe]] preminula nedugo nakon što je sudjelovala u razuzdanoj zabavi čiji je sudionik također bio tada izuzetno popularni filmski komičar [[Roscoe Arbuckle]], kasnije optužen za njeno silovanje i ubistvo. Iako je Arbuckle nakon nekoliko mjeseci oslobođen optužbe, cijeli je slučaj, detaljno praćen od senzacionalistički orijentirane štampe, u velikom dijelu javnosti stvorio percepciju o Hollywoodu kao "leglu razvrata i nemorala". Sličan je efekt početkom sljedeće godine izazvalo ubistvo hollywoodskog režisera [[William Desmond Taylor|Williama Desmonda Taylora]], koje je, iako nikada riješeno, prilikom istrage razotkrilo niz kompromitirajućih detalja o privatnim životima nekih od najpopularnijih glumaca, kao što je komičarka [[Mabel Normand]]. To se odrazilo i na politički establishment, koji je reagirao zakonskim mjerama čiji je cilj bio spriječiti da se "neprihvatljivi" svjetonazor i životni stil filmskih radnika prenese na sadržaj njihovih filmova. Godine 1921. su u 37 od tadašnjih 48 američkih federalnih država doneseni ili predlagani zakoni za osnivanje državnih cenzorskih odbora. Pri tome je najvažnija bila država New York, koja je predstavljala najveće i najlukrativnije tržište u zemlji. Vodeći hollywoodski studiji, tada labavo u organizirani tzv. [[Nacionalno udruženje filmske industrije]], su donošenje zakona pokušali spriječiti, ali u tome nisu imali uspjeha.
U članku kojim je popratio objavljivanje Kodeks, ''Variety'' je iznio mišljenje kako je njime Hollywood dobio vlastiti efikasni sistem autocenzure, odnosno kako će "nestati potrebe" za državnim cenzorskim odborima. Kodeks je, međutim, odmah izazvao i kritike, ali i sumnje u efikasnost. Ljevičarski časopis [[The Nation|''The Nation'']] je, tako, smatrao da bi dosljedna pri
 
mjena odredbi o nužnosti "poštovanja zakona" u filmovima dovela do toga da se [[Bostonska čajanka]], koju su Amerikanci tada slavili kao patriotsko djelo, mora prikazivati "kao zločin". Sumnje da će Kodeks ostati "mrtvo slovo na papiru" je iznio i uticajni njujorški tjednik [[Outlook (New York)|''Outlook'']]. Takve je stavove dijelio i veliki broj tadašnjih hollywoodskih glumaca, sineasta, pa i samih hollywoodskih producenata. Dijelom je to bila posljedica još uvijek dominanantog [[Hedonizam|hedonizma]] i slobodarskih stavova koji je obilježio [[Burne dvadesete]], odnosno stava o prevladanosti strogog [[Viktorijanski moral|viktorijanskog morala]], a dijelom su u pitanju bile poslovne računice izazvane posljedicama [[Velika depresija|Velike depresije]]. Nagli rast nezaposlenosti i siromaštva je doveo do toga da publika ima sve manje novaca za odlazak u kino-dvorane, te ih se tamo moglo privlačiti jedino preko njihovih "masnih" sadržaja vezanih uz seks i nasilje. U praksi je to značilo da su se od početka 1930-ih u hollywoodskim filmovima počeli prikazivati scene i sadržaji sa eksplicitnim prikazom prostitucije, preljuba, vanbračnih veza, pa čak i implicitnim referencama na homoseksualnost; u nekim filmovima se čak eksplicitno koristila [[Filmska golotinja|ženska golotinja]].
 
Hollywoodski studiji kršenje Kodeksa mogli sebi priuštiti prije svega zbog toga što pukovnik Joy, isto kao i njegov nasljednik dr. James Wingate, jednostavno nije raspolagao financijskim sredstvima niti osobljem da pregledava na stotine filmskih scenarija koje su tada dostavljali studiji, ali i zbog toga što su obojica pokazivali malo interesa i entuzjiazma za primjenu Kodeksa i njegove stroge standarde. Tako je, na primjer, znameniti njemački film [[Der blaue Engel|''Plavi anđeo'']], jedan od prvih dostavljenih Joyevom uredu, uredno dobio certifikat samo da bi ga potom zabranila kalifornijska državna cenzura.
 
== Breenova era (1934 - 1954) ==
Početni neuspjeh Hollywooda da provede vlastiti Kodeks, međutim, nije izazvao prestanak pritisaka da se "pročisti" sadržaj njihovih filmova. U tome je posebno prednjačila Katolička crkva, kojoj je na ruku išao dolazak [[Demokratska stranka SAD|demokrata]] na čelu sa [[Franklin D. Roosevelt|Rooseveltom]] na vlast, posebno s obzirom na to da su ga oni nemalim dijelom dugovali katoličkim glasovima u velikim gradovima. Uz intenziviranje političkog pritiska, Crkva je protiv Hollywooda primijenila još efikasnije oružje u obliku [[Nacionalna legija pristojnosti|Nacionalne legije za pristojnost]], katoličke organizacije za koju se ubrzo ispostavilo da predstavlja jednu od najbolje organiziranih i vođenih grupa za pritisak. Ona je stvorila vlastiti sistem rejtinga kojima se pojedini filmovi proglašavaju "neprihvatljivima", te je od svojih članova i simpatizera - teoretski svih katolika u SAD - tražila da se obavežu takve naslove [[Bojkot|bojkotirati]]. S obzirom da je bila riječ o milionima potencijalnih gledatelja, u pitanju je bila prijetnja koja tadašnji hollywoodski moguli više nisu smjeli ignorirati.
 
13. juna 1934. godine je tako MPDPAA donijela amandman na Kodeks kojim pri sebi osniva Ured za Produkcijski kod ({{Jez-en|Production Code Administration}}, PCA), a kome su dana ne samo adekvatni financijski i kadrovski resursi za pregledavanje stotina filmova godišnje, nego je i na njegovo čelo postavljen [[Joseph I. Breen]], novinar i katolički aktivist koji je Kodeks počeo ne samo striktno primjenjivati, nego se i brinuti da odražava krajnje konzervativne vrijednosti Crkve i njenog nauka. Nova pravila su na snagu stupila 1. jula 1934. godine; otada je svaki hollywoodski film smio biti distribuiran jedino sa certifikatom PCA. Prvi koji je dobio takav certifikat je bila drama [[The World Moves On|''The World Moves On'']] [[John Ford|Johna Forda]]. Pravila su se primjenjivala retroaktivno, odnosno režimu Breenove cenzure su izložena i ostvarenja koja su bili "propustili" njegovi prethodnici. Tako su brojna ostvarenja iz ranije, tzv. predkodovske ere, ali i neka klasična nijema ostvarenja, bila uništena, djelomično isječena ili povučena u [[Bunkerirani film|bunkere]]; zbog toga je relativno velik hollywoodskih ostvarenja iz tog doba postao [[Izgubljeni film|izgubljen]] ili publici dostupan tek nakon nekoliko decenija.
 
Breen je tokom sljedećih godina Kodeks primjenjivao tako što bi od studija prije samog početka produkcije svakog filma tražio kopiju scenarija; ona je bila pregledavana te bi se, u slučaju da sadrži "problematične" elemente bila vraćana studiju, uz eventualne sugestije ili zahtjeve za promjenama. Ako bi studio ili autor filma odbili promjene, film ne bi mogao dobiti certifikat. To bi u praksi značilo obustavljanje produkcije, jer se film bez certifikata nije mogao prikazivati u američkim kino-dvoranama koje su tada u pravilu bile u vlasništvu velikih hollywoodskih studija koji su sami primjenjivali Kodeks. Cenzura je u nekim slučajevima imala i političku komponentu, prije svega kroz Breenovo tumačenje odredbi kojima se "druge zemlje ne smiju prikazivati u lošem svjetlu", a što je u godinama neposredno pred [[Drugi svjetski rat]] značilo da se ne smiju prikazivati filmovi u kojima su kao negativci prikazana [[Treći Reich|nacistička Njemačka]]. Zbog takvog stava je Breen došao u sukob sa [[Jack Warner|Jackom Warnerom]], [[Antifašizam|antifašistički]] raspoloženim šefom studija Warner Bros. koji je odoborenje za antinacistički film ''[[Confessions of a Nazi Spy|Confessions of a Nazy Spy]]'' 1939. godine dobio tek zahvaljujući tome što se radnja temeljila na stvarnim događajima.
 
==Izvori==