Kuba – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 201:
Amerikanci su proglasili trgovinski [[embargo]] protiv Kube, koji se odnosi na izvoz sve robe (osim lijekova i hrane) na Kubu. Najveći broj putovanja Amerikanaca na Kubu je zabranjen (turistička putovanja su zabranjena zakonom). Amerikanci koji putuju na Kubu to čine krišom, putujući preko [[Meksiko|Meksika]], [[Kanada|Kanade]] ili [[Bahami|Bahama]]. Krajem [[2014.]] godine, došlo je do postepenog obnavljanja odnosa između Kube i Sjedinjenih Država, a diplomatske veze su ponovo uspostavljenje u srpnju [[2015.]] godine, kada su ponovo otvorena veleposlanstva. Tadašnji američki predsjednik [[Barack Obama]] je pozvao na ukidanje embarga, koji je u tom periodu već postepeno olabavljen.
== Geografija ==
[[Datoteka:Cuba Topography.png|350px|right|thumb|Topografska karta Kube]]
Kuba je otočna država koja ima više od 1,500 otoka, a glavni, istoimeni otok u ukupnoj površini sudjeluje s gotovo 95%. Otok Kuba najveći je i najzapadniji otok u [[Veliki Antili|Velikim Antilima]], nalazi se na ulazu u [[Meksički zaljev]], između poluotoka [[Florida|Floride]] i [[Yucatán]]a. Dug je oko 1,250 km, a širok 35-190 km. Veći je dio otoka građen od horizontalnih naslaga mezozojskih i tercijarnih vapnenaca, a u reljefu prevladavaju sravnjeni oblici. Zbog tektonskog uzdizanja u kvartaru, u vapnencima su se razvili krški oblici i podzemna hidrografija, a rijeke su u nepropusnim naslagama. Osim glavnog, Kuba se sastoji od još nekoliko manjih, obližnjih otoka, izuzev [[zaljev Guantánamo|zaljeva Guantánamo]], vojne luke koja je iznajmljena Sjedinjenim Državama od [[1903]]. godine. Otok Kuba je šesnaesti otok po veličini na svijetu.
Od ostalih, mnogobrojnih otoka, Kubi pripadaju, primjerice, otočja [[Sabana]] i Camaguey uza sjevernu, te [[Canerreos]] i [[Jardines de la Reina]] uz južnu obalu. Otočja čine mali otoci, ukupno ih je više od 1,500, a jedini veći otok je [[Isla de la Juventud]], površine 2,201 km² u otočju Canerreos.
Prostrani, blago valoviti krški ravnjaci na visini od 100 do 200 m nadmorske visine izmjenjuju se s plodnim dolinama. Takva područja zauzimaju oko ¾ površine otoka. Nešto viša područja nalaze se u trima zonama. Na krajnjem zapadu je [[Cordillera de Guaniguanico]], a sastoji se od dvaju nizova. Zapadniji, [[Sierra de los Organos]] građen je od vapnenca u kojima su oblikovane slikovite strme, kupaste uzvisine (uglavnom 300-350 m). Prema istoku nastavlja se nešto viši (692 m) niz [[Sierra del Rosario]], građen od različitih stijena uključujući i kristalinske škriljevce i gnajseve. Drugo područje uzvisina, [[Sierra de Trinidad]], nalazi se u središnjem dijelu zemlje, a doseže visinu od 1,156 m ([[Pico de San Juan]]). Najviša su područja na krajnjem jugoistoku, gdje se uz južnu obalu strmo uzdiže [[Sierra Maestra]] dosižući 1,974 m – [[Pico de Turquino]], najviši vrh zemlje. Sjeverno od Sierra Maestre je do 1,230 m visoka [[Sierra de Cristal]], a na krajnjem istoku brežuljkasto pošumljeno područje Sagua-Baracoa. Ta su gorja građena od kristalinskih škriljevaca, gnajsa i granita, a tektonskim su pokretima nabrana i snažno razlomljena. Obala je najvećim djelom niska, ponegdje i močvarna, dobro razvedena s mnogobrojnim zaljevima, pješčanim plažama, koraljnim grebenima, a ponegdje i strmim liticama, posebice na južnoj strani otoka.
[[Havana]] je glavni i ujedno i najveći grad na Kubi. Drugi veći gradovi su [[Santiago de Cuba]] i [[Camagüey]]. Neki od poznatijih manjih gradova su [[Baracoa]], koji je prvo španjolsko naselje na Kubi, kao i [[Trinidad, Kuba|Trinidad]] i [[Bayamo]].
=== Topografija ===
Tlo Kube uglavnom čine nizine koje se prema unutrašnjosti zemlje blago izdižu sve do najviše točke [[Pico de Turquino]], koja doseže 1,974 m. Obale su izobličene brojnim manjim i većim [[zaljev]]ima. Dužina obale iznosi 3,740 km. Najduža rijeeka je [[Rio Cauto]] na sjeveroistoku (343km) i plovna je samo trećinom svoje dužine.
=== Klima ===
Klima Kube je tropska i pogodna za uzgoj [[šećerna trska|šećerne trske]]. Srednja godišnja temperatura je 25 °C, s ekstremnim ljetnim vrućinama i visokom vlažnošću [[zrak]]a, praćena [[vetar|vjetrovima]] koji pušu iz suptropskih zona prema [[ekvator]]u. Veći dio godišnjih padalina (u prosjeku 1,320 mm) izluči se tokom vlažne sezone koja traje od [[svibanj|svibnja]] do [[listopad]]a. U [[kolovoz]]u, [[rujan|rujnu]] i [[listopad]]u povremeno se javljaju [[uragan]]i.
== Politika ==
| |||